Solarni krovovi, opeka s kamenom vunom - Wienerberger ozbiljno ulaže u inovacije, a to im se i isplati

Ogromna brda gline prvi su prizor koji nam se ukazao nakon probijanja kroz gustu maglu u predgrađu Karlovca na našem putu prema pogonu Wienerbergera. Upravo od te gline se proizvode opeke u tvornici na Ilovcu koja ima preko 120 godina tradicije, a uskoro će, uz ulaganje od osam milijuna eura, iz nje izlaziti nova vrsta opeke punjene kamenom vunom.

Velika brda gline na ulazu u tvornicu Wienergbergera | Bloomberg Adria

Naš domaćin Tomislav Franko, komercijalni direktor i član uprave Wienerberger Adriatica, dočekao nas je dobro raspoložen, kao da je vani prekrasan sunčan dan, a ne prohladno maglovito jutro. Mislimo se kako kratak pogled na bilancu Wienerbergera Hrvatska možda može otkriti dio razloga za njegov optimizam. Naime, tvrtka je lani uprihodila gotovo 55 milijuna eura što je rast od 17 posto u odnosu na godinu ranije, dok im je dobit rasla preko 30 posto, na 12,8 milijuna eura.

Ove godine očekuju nastavak pozitivnog trenda i projiciraju povećanje neto prometa za četiri posto, uz očekivanu EBITDA-u od 15 milijuna eura.

Na razini grupe u Hrvatskoj koja uključuje riječki Vargon (proizvodnja cijevi), Pipelife (cijevni sistemi) i ogulinski Semmelrock (betonski opločnici i ploče) prihodi probijaju sto milijuna eura, a zajednički zapošljavaju oko 600 radnika.

Tomislav Franko | Licencirane fotografije/Wienerberger

Ali Franko razbija naš cinizam svojim entuzijazmom i priča nam kako je još pod dojmom nedavne radionice koja se bavila važnošću domaće, ekološke proizvodnje. Odmah se raspričao o važnosti gline koju smo vidjeli pri dolasku.

"DNA našeg proizvoda je u glini koju uzmemo, ispečemo na 800 stupnjeva i formiramo u opeku koja 'diše', regulira temperaturu i vlagu što osigurava ugodnu mikroklimu u domu. Gdje ćete prirodnije i ekološkije od toga, to je ključ zdravijeg i kvalitetnijeg stanovanja", objašnjava nam.

Primjerke svoje opeke ispunjene kamenom vunom izložili su odmah na ulasku u upravnu zgradu pa se odmah prebacujemo na tu temu. Kakvu (r)evoluciju donosi ta inovacija zbog koje su se odlučili na pozamašno ulaganje.

"To je opeka s modernom notom, tradicija s prosvjetljenjem rekao bih. Kad zbrojite debljinu sloja kamene vune unutar same opeke ona iznosi od 15 do 36 cm, sad to usporedite s uobičajenom debljinom fasade od deset centimetara koju ljudi inače stavljaju na kuće. Da se razumijemo, naša 'obična' opeka već sama po sebi ima odličnu termoizolaciju jer u glinu dodajemo piljevinu koja sagori tijekom pečenja opeke i ostavlja mikro zračne jastučiće koji poboljšavaju izolaciju. Dodavanjem kamene vune zapravo preskačemo tri postupka u građenju jer nema navlačenja dodatnih slojeva izolacije na fasadu", ističe Franko.

IZO Profi opeka punjena kamenom vunom | Licencirane fotografije/Wienerberger

Napominje i kako je dodatan veliki plus za investitore što takvom gradnjom uštede na debljini zida pa na velikim projektima opeku praktički dobiju gratis kad se pogleda dobitak na kvadraturi, odnosno neto stambenoj površini.

Ništa bez inovacija

"Mora se inovirati, to vam je kao u sportu, ako ne mijenjaš taktiku i ne unaprjeđuješ se, nećeš dobro igrati, ista stvar je u ovom našem biznisu. Uvijek morate biti par koraka ispred drugih, a tu je inovacija ključ", kaže Franko.

U Wienerbergeru dosta ulažu u tom smjeru pa smo tako imali priliku vidjeti i njihov solarni krov Wevolt koji je zapravo crijep s ugrađenim solarom. Dizajniran je tako da se estetski što bolje uklapa u arhitekturu objekta, a prvi projekt kod nas se upravo realizira kroz renovaciju Pučkog otvorenog učilišta u Ogulinu.

Ugrađen je i na krov prve net zero kuće u Hrvatskoj o kojoj ćemo donijeti poseban tekst jer je riječ o pionirskom projektu stambene građevine koja će proizvoditi tek oko jedan kilogram CO2 po metru četvornom godišnje.

Solarni krov Wevolt na krovu net zero kuće | Licencirane fotografije/Wienerberger

Još jedna njihova inovacija bila je i brušena opeka koja se lijepi pa vam pri gradnji ne treba mort, samo milimetarski tanak sloj ljepila. Na nju već sada otpada veliki dio proizvodnje u Karlovcu, a vjeruju da će tako biti i s novom IZO Profi opekom s kamenom vunom koja će uskoro izlaziti iz njihovog pogona i izvoziti se na okolna tržišta.

No, ta tržišta treba prvo izgraditi, upoznati ih s novi proizvodom. Zato pitamo Franka kako stoje po tom pitanju, naročito kad uzmemo u obzir da su Hrvati dosta konzervativni po pitanju gradnje i inovacija vezanih uz nju.

Edukacija kao ključ otvaranja tržišta

On nas demantira i tvrdi da su, prema njegovom iskustvu, Hrvati vrlo spremni na promjene, ako su te promjene na bolje i donose im uštedu novca i vremena.

Wienerberger na razini grupe u Hrvatskoj zapošljava oko 600 radnika | Bloomberg Adria

"Mi sad krećemo sa serijom edukacija projektanata jer od njih cijela priča počinje, pokazujemo im sve prednosti našeg proizvoda. Radimo također i s investitorima, majstorima, svima. Organizirali smo brojne treninge za zidare, krovopokrivače, vodoinstalatere… Educiranje tržišta je temelj. Naravno pomaže i što je naše rješenje puno povoljnije nego kad se gradi armiranim betonom, dakle ako pričamo o priuštivom stanovanju - tu smo. Gradi se brže, jednostavnije, što znači da je potrebno manje ljudi s posebnim vještinama, a to je ključno kad na tržištu fali radnika", poručuje Franko.

Osvrće se na još jedan provjereni marketinški kanal, a to je usmena predaja. Nema boljeg načina za širenje glasa o kvaliteti i uštedi nego kad ljudi vide da im je u ulici ili kvartu nikla kuća po cijeni manjoj od tržišnog prosjeka, a u kraćem roku od uobičajenog.

Robot u pogonu tvornice na Iloviku | Bloomberg Adria

Ističe i kako je opeka, odnosno cigla duboko ukorijenjena u našoj tradiciji. Smatra kako se te tradicije ne treba olako odricati u korist modernih trendova, naročito u turističkim dijelovima zemlje jer naši gosti traže autentičnost.

"Betonizacijom i gradnjom bezličnih kockica s ravnim krovovima riskiramo gubitak naše kulturne baštine. To se već dogodilo nekim državama, ali mi, zajedno s lokalnim zajednicama, radimo na tome da ne završimo u tom društvu. Zato ćemo donirati jedan projekt urbanističkog rješenja mediteranskog naselja 21. stoljeća. Riječ je o gradu na jednom od naših otoka, ne smijem još otkrivati detalje, koji želi sačuvati vizuru svog mjesta kroz promjene u svom urbanističkom planu", ispričao nam je Franko, dodavši kako su crveni krovovi od glinenog crijepa zaštitni znak naših obalnih naselja, od Dubrovnika do Istre.

Glinena opeka tek u pećima dobiva svoju prepoznatljivu crvenu boju | Bloomberg Adria

A da vidimo gdje nastaje ta crvena opeka, zaputili smo se u ogromne hale ciglane. Odmah na ulazu su nas dočekali ogromni utovarivači koje prevoze glinu, pijesak i piljevinu koje se onda miješaju u omjeru koji nam nisu htjeli otkriti, i odlažu u ogromne bazene na izjednačavanje vlažnosti.

Ogromni bazeni s pripremljenom sirovinama | Bloomberg Adria

Potom se ta mješavina vraća u proizvodnju, miješa s vodenom parom, preša u kalupe željenog formata opeke, odlazi u sušaru te potom na pečenje na visokoj temperaturi nakon koje dobiva karakterističnu crvenu boju.

U proizvodnji pomažu i roboti, a gotova opeka završava u brdima paleta na otvorenom skladištu, gdje ih već čekaju kamioni za utovar. Odatle idu većinom na domaće tržište, ali dosta se izvozi i u Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.

Većinu otpada iz proizvodnje recikliraju i vraćaju u proizvodnju, a zanimljivo je i da dio završi na teniskim terenima kao zemljana podloga.

Opeka sa skladišta tvornice u Karlovcu većinom ide na domaće tržište ili u izvoz u susjedne zemlje | Bloomberg Adria

Franko nam se u šetnji kroz pogone pohvalio kako su na vodećim pozicijama u tvornici redom mladi ljudi, od tridesetak godina. Uz inovacije koje stalno uvode, građevinsko tržište koje već godinama snažno raste, to je još jedan razlog zbog kojeg se u Wienerbergeru ne trebaju bojati budućnosti.