Rast hrvatskog bruto društvenog proizvoda u prvom kvartalu ove godine realno je veći za 2,2 posto u odnosu na isto tromjesečje 2025., objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) u četvrtak.
Ta brojka je daleko ispod procjena analitičara i predstavlja uvjerljivo najniži ekonomski rast našeg gospodarstva još od pandemijskih godina.
Prema podacima DZS-a, bruto dodana vrijednost (BDV) porasla je za 2,1 posto. Najveći doprinos rastu imala je potrošnja kućanstava s porastom od 2,6 posto, dok je potrošnja države rasla za 0,7 posto. Izvoz i uvoz roba i usluga zabilježili su pad od 1,6, odnosno 0,3 posto.
Čitaj više
Stiže procjena BDP-a, očekuje se blago usporavanje rasta
I s nižim rastom Hrvatska bi trebala biti pri vrhu među članicama EU-a.
prije 15 sati
BDP nam i dalje snažno raste na krilima domaće potrošnje, ne posustaje ni inflacija
Maloprodaja u siječnju 2026. porasla je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je trgovina hranom, pićima i duhanom skočila za 6,1 posto, a maloprodaja neprehrambenih proizvoda (osim goriva) za 5,4 posto.
30.03.2026
Hrvatski BDP po stanovniku stagnira već treću godinu na 78 posto prosjeka EU-a
Najnovije procjene uzimaju u obzir i razlike u cijenama robe i usluga među državama članicama Unije.
26.03.2026
Dobra vijest: Hrvatska raste. Loša: struktura se nije bitno promijenila
Hrvatska bilježi dvadeset uzastopnih kvartala rasta BDP-a, ali rast nije počeo tek nakon pandemije. Oporavak zapravo traje od izlaska iz recesije 2015., nakon što je gospodarstvo 2014. dotaknulo dno poslije dugotrajne krize.
02.04.2026
Podsjećamo, ekonomisti koje je anketirao Bloomberg procijenili su kako je BDP u prvom kvartalu bio 3,5 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine, dok je Ekonomski institut Zagreb (EIZ) prije desetak dana objavio kako je BDP u prva tri mjeseca bio 3,4 posto viši nego godinu prije.
U posljednjem lanjskom tromjesečju BDP je, prema izvornim podacima, na godišnjoj razini skočio 3,9 posto, a međugodišnji rast u prvom prošlogodišnjem tromjesečju bio je 3,6 posto. Godinu prije ekonomski rast je bio 3,7 posto što znači da je rast u prva tri ovogodišnja mjeseca bio najsporiji za prvi kvartal još od 2023. godine.
Ekonomski institut Zagreb svoju procjenu temelji na kretanju tzv. CEIZ indeksa u čiji izračun ulaze pokazatelji poput industrijske proizvodnje, broja dolazaka turista, prometa u trgovini na malo i prihoda državnog proračuna od PDV-a.
Stopa rasta od 2,2 posto, iako osjetno niža nego ranije, i dalje je solidan rezultat usporedimo li je s ostalim državama članicama Europske unije. Prve procjene zasad su dostupne za 20-ak država, a najviši rast u prvom kvartalu ostvarila je Poljska, i to od 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Nakon nje slijede Slovenija s porastom od 3,1 posto te Cipar s rastom od tri posto.
Za cijelu Europsku uniju prosjek iznosi jedan posto, prvenstveno zbog stagnacije njemačke ekonomije gdje je BDP u prvom kvartalu bio tek 0,3 posto viši nego godinu dana prije.
U cijeloj prošloj godini hrvatski BDP porastao je 3,4 posto, a godinu prije 3,8 posto.
.webp){kind=icon}
