Državni zavod za statistiku (DZS) u četvrtak će objaviti svoju prvu procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prva tri mjeseca ove godine, a ostvare li se neke prognoze ekonomski rast bi mogao biti najniži u posljednje tri godine. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg procijenili su kako je BDP u prvom kvartalu bio 3,5 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine. Ekonomski institut Zagreb je prije desetak dana objavio kako je BDP u prva tri mjeseca bio 3,4 posto viši nego godinu prije.
U posljednjem lanjskom tromjesečju BDP je, prema izvornim podacima, na godišnjoj razini skočio 3,9 posto, a međugodišnji rast u prvom prošlogodišnjem tromjesečju bio je 3,6 posto. Godinu prije ekonomski rast je bio 3,7 posto što znači da je, pokažu li se spomenute prognoze istinitima, rast u prva tri ovogodišnja mjeseca bio najsporiji za prvi kvartal još od 2023. godine.
Ekonomski institut Zagreb svoju procjenu temelji na kretanju tzv. CEIZ indeksa u čiji izračun ulaze pokazatelji poput industrijske proizvodnje, broja dolazaka turista, prometa u trgovini na malo i prihoda državnog proračuna od PDV-a.
Stopa rasta od 3,4 ili 3,5 posto koju očekuju analitičari, iako za nijansu niža nego ranije, i dalje bi bila odličan rezultat usporedimo li je s ostalim državama članicama Europske unije. Prve procjene zasad su dostupne za 20-ak država, a najviši rast u prvom kvartalu ostvarila je Poljska, i to od 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Nakon nje slijede Slovenija s porastom od 3,1 posto te Cipar s rastom od tri posto.
Za cijelu Europsku uniju prosjek iznosi jedan posto, a prema dolje ga zasigurno vuče anemija njemačke ekonomije gdje je BDP u prvom kvartalu bio tek 0,3 posto viši nego godinu dana prije.
U cijeloj prošloj godini hrvatski BDP porastao je 3,4 posto, a godinu prije 3,8 posto.
.webp){kind=icon}
