Hrvatski BDP po stanovniku stagnira već treću godinu na 78 posto prosjeka EU-a

Bruto domaći proizvod Hrvatske po stanovniku i lani je, treću godinu za redom, bio na 78 posto prosjeka Europske unije, pokazuje prva procjena BDP-a prilagođena za kupovnu moć građana koju je u srijedu objavio Eurostat. Nakon tri godine snažnog rasta, kad je od 2020. do 2023. hrvatski BDP po stanovniku prilagođen kupovnoj moći skočio sa 66 na 78 posto prosjeka Europske unije, on se i u 2024. i u 2025. godini zadržao na toj razini.

Izostanak nastavka konvergencije neće biti dobra vijest za mnoge koji se raduju gospodarskom rastu Hrvatske posljednjih godina. Samo lani, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, BDP je realno porastao 3,2 posto. Godinu prije rast je iznosio 3,8 posto.

BDP po stanovniku u paritetu kupovne moći znači da se prilikom procjene uzima u obzir i koliko si prosječan stanovnik dohotkom stvarno može priuštiti robe i usluga. Drugim riječima, u usporedbi se u obzir uzimaju razlike u cijenama među državama.

U usporedbi s drugim članicama Europske unije lani smo se našli u društvu Rumunjske i Mađarske. Rumunjski BDP po stanovniku se nalazi na 78 posto, a mađarski na 76 posto prosjeka Unije. Najviše vrijednosti imaju Luksemburg i Irska s 239 odnosno 237 posto.

Te podatke treba promatrati uzimajući u obzir kako su oni ponešto iskrivljeni: u luksemburškom slučaju zbog manjeg broja stanovnika i njene pozicije porezne oaze zbog čega kroz nju prolazi natprosječan broj financijskih transakcija, a u irskom slučaju jer u toj državi brojni američki tehnološki giganti imaju svoje sjedište za europsko poslovanje. Nakon njih, s nešto realnijim brojkama, dolaze Nizozemska (134 posto) i Danska (127).

Na dnu tablice nalaze se Grčka i Bugarska gdje je BDP po stanovniku prilagođen za kupovnu moć na 68 posto prosjeka Unije.

Radi izazovnih uvjeta u europskoj, ali i globalnoj ekonomiji, u posljednje tri godine rijetko je koja država ostvarivala relativan porast po ovom mjerilu. Najviše, za čak pet postotaka uspjela je skočiti Bugarska. Solidan porast ostvarila je i Poljska skokom sa 77 na 81 posto europskog prosjeka.

Ostale države uglavnom su stagnirale, a neke od najjačih ekonomija, poput Njemačke ili Belgije su čak ostvarivale pad i to za tri postotka. U Austriji je pad bio četiri postotna poena.

Hrvatska se još 2000. godine nalazila na 48 posto prosjeka EU-a. Ta brojka rasla je postepeno do 2008. godine kad smo dosegnuli 64 posto da bi nakon toga do 2014. blago pali na 60 posto. Od tada ponovo kreće rast koji je snažno ubrzao upravo od 2020. do 2023. kad su se poklopili naš poslijepandemijski oporavak i europska stagnacija.

Nastavak rasta BDP izraženog u paritetu kupovne moći posljednjih godina ograničavaju cijene. Mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP), stopa inflacije je od početka 2023. do veljače ove godine u Hrvatskoj bila 14,7 posto, a u Europskoj uniji prosječnih 8,9 posto.