Hrvatska javnim dugom upravlja dobro, ali...Gdje rezati kada EU fondovi presahnu?

Prema podacima Ministarstva financija, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u krajem ove godine iznositi 56,9 posto, s predviđenim blagim padom na 56 posto u idućoj godini. Međutim, deficit konsolidirane opće države planiran je na razini od 2,9 posto, što je blizu granice od tri posto koju propisuje Europska unija.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku upozorilo je kako bi Hrvatska uskoro mogla dotaknuti tu gornju granicu dopuštenog manjka te da bi i najmanji negativni šok zemlju mogao gurnuti "u crveno". O tome je li upravljanje javnim financijama održivo i što nas čeka kada presahnu izdašni europski fondovi, za Bloomberg Adria TV govorio je ekonomski stručnjak i profesor na visokom učilištu Effectus, prof. dr. Mladen Vedriš.

Vedriš trenutačno upravljanje javnim dugom ocjenjuje solidnim, ističući da se Hrvatska kreće u okvirima kriterija.

"U ovim kriznim vremenima, počevši od pandemije, druge vodeće ekonomije Europske unije nisu baš bile u tim okvirima jer država priskače i intervenira kad je teško. U Hrvatskoj nije bilo potrebe za izlaskom iz tih okvira jer smo imali snažnu potporu europskih fondova, pogotovo Plana za oporavak i otpornost", pojasnio je Vedriš, dodavši kako su nam se "karte dobro posložile" jer su ta sredstva omogućila stabilnost umjesto stvaranja deficita.

Ipak, Povjerenstvo za fiskalnu politiku upozorava da bi već u 2026. godini mali negativni šok mogao rezultirati prekomjernim manjkom. Vedriš objašnjava da bi takav scenarij značio ponovni ulazak u proceduru prekomjernog deficita.

"Tada vaša ekonomska politika ima dodatni monitoring Europske komisije, uključuje njihove preporuke i sve skupa postaje malo uža staza po kojoj putujete", ističe Vedriš. Iako ne smatra da bi to bilo dramatično, pogotovo jer se povećani troškovi za obranu dijelom izuzimaju iz tog limita, naglašava kako je svakako bolje izbjeći takav scenarij.

Gdje rezati kada EU fondovi presahnu?

Jedan od ključnih izazova u budućnosti bit će smanjenje transfera iz EU fondova, što će neminovno suziti fiskalni prostor. Na pitanje kako država može kompenzirati taj gubitak bez drastičnog povećanja duga, Vedriš upozorava na rigidnost rashodne strane proračuna.

"U slučaju Hrvatske to nije jednostavno jer imate dio troškova koji su zadani. To je mirovinski sustav koji se tek s dvije trećine podmiruje iz doprinosa, dok ostatak ide iz proračuna. Tu su i izdaci za zdravstvo koji su zadnjih nekoliko godina eksplodirali, kao i troškovi lijekova", analizira Vedriš.

Prostora za štednju je malo. Kapitalne investicije su, prema Vedriševim riječima, "sjemensko žito" bez kojeg nema budućeg razvoja, a diranje u plaće izaziva socijalne nemire, što je vidljivo kroz stalne pregovore sa sindikatima.

Strukturni i demografski problemi

Dugoročnu fiskalnu održivost dodatno ugrožava demografska slika. Starenje populacije znači više umirovljenika koji žive od transfera i manje onih koji stvaraju novu vrijednost. No, Vedriš upozorava na još dublji, strukturni problem hrvatskog gospodarstva.

"Nažalost, struktura naše ekonomije ne omogućuje stvaranje više dodane vrijednosti. Viša dodana vrijednost generira veću kupovnu moć, puni proračun kroz PDV i omogućuje veće doprinose", kaže Vedriš, zaključujući da Hrvatska uz demografski ima i ozbiljan problem karaktera svoje ekonomije.

Rast BDP-a 'pojede' servisiranje duga

Iako su kamatne stope na globalnom tržištu u zadnje vrijeme nešto niže, Hrvatska, naglašava Vedriš, i dalje izdvaja značajan dio rasta BDP-a samo za servisiranje duga.

"Mi smo ponosni na našu stopu gospodarskog rasta koja je između 2,5 i tri posto. Prema tome, kompletna ta stopa rasta BDP-a odlazi na servisiranje javnog duga", upozorava. 

Iako relativni udio duga u BDP-u pada, Vedriš podsjeća da on u apsolutnom iznosu raste zbog godišnjih deficita.

 

"On je u apsolutnom iznosu impresivnih 50 milijardi eura. I nije baš lako mirno spavati kad razmišljate da to morate servisirati", kaže profesor.

Upravo tu do izražaja dolazi važnost nedavnog porasta kreditnog rejtinga Hrvatske. Budući da se taj dug od 50 milijardi eura ne vraća, već se refinancira novim zaduženjima, bolji rejting osigurava niže kamate.

"Što je više tih troškova za kamate, manje je prostora za druge izdatke", zaključio je Vedriš.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.