HNB smanjio prognozu BDP-a za ovu godinu, evo što kažu za inflaciju

Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je krajem prošlog tjedna svoje nove projekcije makroekonomskih pokazatelja za ovu godinu unutar kojih je smanjila svoju prognozu ekonomskog rasta Hrvatske za ovu godinu i povećala očekivanje inflacije. U središnjoj banci ranije su prognozirali rast bruto domaćeg proizvoda od 3,3 posto, a svoju su prognozu sada blago ublažili na 3,2 posto.

Promjena je "odraz nešto slabijega očekivanog tekućeg rasta u drugoj polovini godine, a na što upućuju dostupni visokofrekventni podaci". Hrvatski BDP je lani porastao 3,9 posto. 

Usporavanje gospodarskog rasta bit će pod utjecajem sve slabijeg rasta osobne potrošnje radi očekivanog usporavanja rasta realnog dohotka stanovništva, objašnjavaju u središnjoj banci. Rast investicija će "nakon gotovo dvoznamenkastih stopa rasta u posljednje tri godine" također usporiti, no one će i dalje biti značajne zahvaljujući daljnjem pritoku novca iz fondova Europske unije i poboljšanju uvjeta financiranja, dodaju u HNB-u. Krajem prošlog tjedna S&P je potvrdio svoju ocjenu kreditnog rejtinga za dugoročni dug Hrvatske na "A-".

Nesigurna će za daljnji ekonomski rast biti uloga izvoza jer bi robni izvoz mogao jačati radi jačanja vanjske potražnje, no doprinos neto izvoza usluga je pod upitnikom radi rasta cijena u turizmu. One otežavaju nastavak rasta izvoza usluga kroz dolazak inozemnih turista u Hrvatsku, ali i hrvatske građane tjeraju na inozemne destinacije.

Sadašnja HNB-ova prognoza ekonomskog rasta za nijansu je niža od državnih očekivanja. Ministar financija Marko Primorac je krajem kolovoza kazao kako država prognozira ovogodišnji rast od 3,3 posto.

Neugodnija vijest od blagog usporavanja gospodarskog rasta je povišena prognoza inflacije. Svoju prethodnu procjenu u središnjoj banci su podigli za čak 0,6 postotaka. Umjesto 3,6 posto na razini cijele godine u HNB-u sada očekuju kako će prosječna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP) iznositi 4,2 posto.

Ovogodišnja inflacija mogla bi u prosjeku "biti nešto veća u odnosu na 2024. zbog rasta inflacije cijena energije i hrane", objašnjavaju u središnjoj banci. U 2024. je inflacija mjerena HICP-om bila četiri posto, a u kolovozu je međugodišnja stopa bila 4,6 posto.

"Ubrzavanju ukupne inflacije u 2025. pridonosi rast cijena energije, potaknut administrativnim povećanjima cijena plina, električne i toplinske energije krajem 2024. i početkom 2025. godine te, u nešto manjoj mjeri, povećanje inflacije cijena hrane nakon jačanja tekućih inflacijskih pritisaka sredinom godine", ističu u HNB-u. Svoju raniju prognozu u HNB-u su povisili "ponajprije zbog većeg doprinosa inflacije cijena hrane".

U središnjoj banci dodatno tumače kako bi inflacija u konačnici mogla biti niža od njihovih sadašnjih prognoza ako gospodarski rast zbog jačanja trgovinskih napetosti bude slabiji od očekivanog, ako kineski robni izvoz bude izraženije usmjeren na europsko tržište te zbog mogućih nižih cijena energenata na svjetskom tržištu. Izraženija aprecijacija eura bi mogla dodatno ublažiti uvozne inflacijske pritiske, dodaju u središnjoj banci.

No "izraženiji rast administrativno reguliranih cijena energenata mogao bi rezultirati višom inflacijom od očekivane", upozoravaju. Iz hrvatske vlasti nedavno su stigli signali kako bi država mogla ukinuti mjere kojima se ograničavao rast cijene struje i plina. Uz to, višu inflaciju moglo bi donijeti i dodatno jačanje geopolitičkih napetosti, kako kroz rast cijena energenata tako i dodatnih carina, ali i snažniji rast plaća od očekivanja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar