Bili i ostali sirotinja s potencijalom - Koliko bi danas bila velika ekonomija Jugoslavije?

Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su, kao sve susjedne države na svijetu, ekonomski tijesno povezane. Prirodno je da države koje se geografski nalaze jedna do druge najviše trguju jedna s drugom i ulažu jedna u drugu. Posebno to vrijedi za male ekonomije, koje nemaju dovoljno velika domaća tržišta da bi mogle zadovoljavati sve svoje potrebe za proizvodima, uslugama i sirovinama kao velike države.

Zbog povijesnih, geografskih, kulturoloških i jezičnih sličnosti države Adria regije čine smislenu cjelinu država koje su upućene međusobnu ekonomsku suradnju u interesu svih. Sve veći protok proizvoda, kapitala, ljudi i usluga u regiji je važan za gospodarski razvoj država regije.

U tom smislu je zanimljivo vidjeli koliko je stvarno veliko tržište Adria regije te koliki potencijal nudi. Naime, bivša zajedničke država nije bila "izvozna sila" (zapravo je u vrlo brzo nakon nastanka postala veliki neto uvoznik), kako se to često krivo misli, nego je svoje gospodarske uspjehe bazirala na unutrašnjem tržištu. Ono je bilo neobično raznoliko za svoju veličinu, baš kao što su danas raznolike ekonomske strukture država Adria regije.

Ekonomska veličina Adria regije

Zajednički države Adria regije imaju više od 18 milijuna stanovnika, što je u rangu Rumunjske (19 milijuna) i Nizozemske (18 milijuna). Ukupni BDP (nominalno) regije iznosi 307 milijardi dolara (nominalno, 2024.), što je u rangu Portugala i Finske.

30,1 ekonomije Adria regije čini Hrvatska, 29 posto Srbija, 23,6 posto Slovenija, 9,23 posto BiH, 5,4 Sj. Makedonija i 2,6 posto Crna Gora. Odnos broja stanovnika i BDP-a otkriva slabosti, jer prosječno BDP po stanovniku (nominalno) regije iznosi 16.905 dolara. To je puno manje nego BDP po stanovniku Portugala, a pogotovo Finske, unatoč tome što je ukupna veličine ekonomije usporediva. Prema tom mjerilu je Adria regija između Bugarske i Turske.

Izvoz u EU je raznolik

Definitivno postoji veliki potencijal, što se vidi iz podataka o izvozu proizvoda u EU. Suprotno popularnom mišljenju, regija nije samo izvoz sirovina za EU. Zapravo, kada se pogleda što Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH, Cjeverna Makedonija i Crna Gora izvoze u EU (Hrvatska i Slovenija isključene iz podataka za EU), jasno se vidi da se radi primarno o proizvodima prerađivačke industrije.

Od otprilike 74 milijarde dolara izvoza u EU 2022. godine (osim u Sloveniju i Hrvatsku), trećina (25,5 mlrd. USD) se odnosi na električne strojeve, elektroniku, mehaničke strojeve, automobile te dijelove za njih. Hrvatska je veliki izvoznik električnih transformatora, Slovenija automobila, Srbija žice električnih motora, BiH dijelova za automobile, Sj. Makedonije žice i autobusa.

Kemijski i farmaceutski proizvodi su također značajni u izvozu iz Adria regije u EU; lijekovi iz Slovenije i Hrvatske, a iz BiH i Sj. Makedonije kemikalije. Srbija je značajan izvoznik guma za vozila te vozila i dijelova za vozila. Proizvodi metalurške industrije su značajni u izvozu cijele regije u EU (10-ak posto), ali posebno u izvozu BiH (17 posto). U izvozu Hrvatske značajno sudjeluje prehrambeno-prerađivačka industrija (regionalni 4 posto, Hrvatska 8 posto), obuća u izvozu BiH (regionalno 1,5 posto, BiH 10 posto). Više od 9 posto izvoza Slovenije u države EU (osim Hrvatske) čine osobni automobili.

Navedeni su podaci Opservatorija ekonomske kompleksnosti (OEC), koji se mogu blago razlikovati od službenih podataka. Svakako razbijaju mit o tome da regija u EU izvozi primarno jeftine sirovine.

Problem industrije u regiji

Ukupno je u prerađivačkoj industriji država Adrija regije 2023. ostvareno 40,63 milijarde dolara dodane vrijednosti (razlika između vrijednosti proizvedenog i vrijednosti uloženog u proizvodnji). To je u rangu Rumunjske (44 mlrd. USD) i Finske (44 mlrd. USD) te nešto više od Mađarske i Portugala (obje 35 mlrd. USD).

Ipak, Finska ima 5,6 milijuna stanovnika, Portugal 10,2 milijuna, a Mađarska 9,9 milijuna. Činjenica da države s puno manje stanovnika od kolektivne Adria regije ostvaruju sličnu dodanu vrijednost u prerađivačkoj industriji je razloga za brigu. To znači da je prerađivačka industrija Adria regije nedovoljno produktivna, a u dugom roku je produktivnost ta koja određuje rast plaća.

Problem produktivnosti je velikim dijelom vezan uz to što industrija regije nije dovoljno sofisticirana. Udio srednje i visoke tehnologije u ukupnoj ostvarenoj dodanoj vrijednosti se kreće od 37,23 u Sloveniji do 15-17 posto u BiH i Crnoj Gori. Srednje i visoko tehnološka industrija ostvaruje veću produktivnost po radniku, a rast plaća u dugom roku je primarno determiniran rastom produktivnosti radnika.

Nije problem što Adria regija ne proizvodi nego u tome što premalo proizvodi tehnološki zahtjevnije proizvode visoke dodane vrijednosti koji omogućuju dostizanje veće produktivnosti rada.

Neostvareni potencijali

Neto plaće variraju od 738 eura u Sj. Makedoniji i 1600 eura u Sloveniji. S ukupnom radnom snagom od 8,3 milijuna ljudi (u što se ubrajaju i nezaposleni) Adria regija definitivno je važna komponenta u proizvodnim lancima Europe.

Konvergencija tj. dostizanje prosjeka EU se događa. Prosječni rast BDP-a Država Adria regije je iznosio 2,93 posto prošle godine a EU samo 1 posto. Gledajući dugogodišnji period također se dostiže EU. Slovenija je dosegla 80 posto standarda EU mjereno stvarnom individualnom potrošnom još 2007. i trenutačno je na 85 posto. Hrvatska je na 78 posto i do 80 posto će doći ove ili sljedeće godine. Sj. Makedonija, Srbija i Crna Gora se također približavaju standardu EU, samo BiH stagnira na oko 40 posto već skoro dva desetljeća.

Međutim proces sustizanja EU treba i može biti brži. Restrukturiranje industrije iz zastarjele, neinovativne, radno intenzivne i nisko produktivne je svakako dio tog procesa. Adria regija kolektivno čini značajnu ekonomsku cjelinu ali su njeni kapaciteti nedovoljno iskorišteni. Korak u bolju budućnost se neće moći dogoditi bez napuštanja starih zabluda, praksi, stavova i radnji. Međusobnom suradnjom i većim gospodarskim povezivanjem sve države Adria regije mogu jedna drugoj pomoći u tom procesu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar