Hrvatska je država čija ekonomija ponajviše u svijetu ovisi o turizmu. Tu činjenicu je praktički nemoguće zanijekati. Broj turističkih dolazaka po stanovniku, udio turizma u BDP-u, broj turističkih kreveta po glavi stanovnika…indikatora koji to dokazuju je jako puno.
Ne može se zanijekati ni da turizam uvelike doprinosi očuvanju standarda stanovništva Hrvatske. Broj privatnih iznajmljivača, porezni prihodi broj zaposlenih od turizma su oslonac gospodarskog razvoja. Primarni razlog zašto je iz Jadranske Hrvatske iseljavao daleko manji broj ljudi nego iz Panonske Hrvatske je upravo to što krizu od 2008. do 2015. u toj regiji ublažavao turizam.
Razumljivo je da se s vremenom stvorio poseban odnos države, politike i društva prema toj djelatnosti. Prebrojavaju se automobili stranih registarskih oznaka, analizira popunjenost, grozničavo se prate pokazatelji uspješnosti svake sezone. U tom procesu je prerađivačka industrija, tj. industrija u užem smislu, pala u drugi plan. Toliko je veliki fokus na turizmu umjesto industriji da većina građana smatra da industrija u Hrvatskoj praktički ne postoji. Ali je li to zaista tako?
Čitaj više
U dijelovima Hrvatske ima više turističkih postelja nego stanovnika
Čak 56,38 posto noćenja od ukupnog broja 2024. ostvareno je u samo dva mjeseca, srpnju i kolovozu, ali ta informacija djelomično zavarava.
27.03.2025
Zašto apartmani uništavaju naš turizam i što donosi hotelizacija?
Od 1995. je broj kreveta u apartmanima višestruko narastao, a broj kreveta u hotelima ostao isti, čak se i smanjio.
11.03.2025
Hrvatska je jedna od najbrže rastućih ekonomija EU-a
Od početka 2020. do kraja 2024. je kumulativni rast BDP-a Hrvatske iznosio više od 20 posto, što je jedna od najvećih stopa u EU-u.
03.03.2025
Šaravanja: 'Neizravni učinci carina na Hrvatsku bit će znatno veći od izravnih'
Američke carine neizravno prijete hrvatskom izvozu kroz rast troškova i smanjenje konkurentnosti, posebno u industrijskim sektorima.
26.03.2025
Naravno, Hrvatska se ne može pohvaliti da je industrijska sila. Izvoz proizvoda po stanovniku je relativno mali s obzirom na to da se radi o maloj otvorenoj ekonomiji usred Europe. Jako zaostaje za donekle usporedivim državama, kao što su Slovenija, Mađarska, Litva, Latvija, Estonija i Slovačka. Taj problem dijeli s ostalim državama Adrija regije izuzev Slovenije, kojima je izvoz po stanovniku još manji.
Struktura industrije je također nepovoljna. Najveća je prehrambeno-prerađivačka, koja malo izvozi i uglavnom proizvodi za domaće tržište. Udio visokotehnološke proizvodnje je također jedan od najmanjih u EU. Produktivnost je niska, premalo je velikih kompanija, mogućnosti financiranja ograničene. Poprilično loša situacija, bar u odnosu na ostale države Europske unije (EU). Ipak, u Adrija regiji je druga najproduktivnija, iza industrije Slovenije.
Međutim, ako se usporede podaci o tome koliko ljudi zapošljava, zarađuje i stvara nove vrijednosti prerađivačka industrija u odnosu na turizam, čak i ovakva industrija je daleko važnija od turizma za gospodarstvo Hrvatske.
Problem s usporedbom prerađivačke industrije i turizma je taj što je prvi pojam puno bolje definiran do drugog. Lako je odrediti što spada u prerađivačku industriju tj. industriju u užem smislu. Djelatnosti i kompanije koje posluju u njoj se standardno zajednički grupiraju. Državni zavod za statistiku (DZS) i FINA u svojim statistikama ima posebnu kategoriju djelatnosti "Prerađivačka industrija". Ekvivalent tome je u podacima Eurostata kategorija "Manufacturing".
Puno teže je odrediti što točno spada u turizam. Dodatno, većina djelatnosti koja posluje u turističkoj industriji nije ograničena isključivo na nju. Primjerice, restorane posjećuje lokalno stanovništvo u gradovima koji praktički nemaju turizam. Zbog toga svaka procjena turizma nužno precjenjuje njegovu važnost. Ali neke procjene se mogu napraviti da se sazna okvirna važnost turizma u odnosu na prerađivačku industriju.
Zaposleni u prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu
Jedan od glavnih dijelova turizma je ugostiteljstvo. U to spadaju hoteli, apartmani, hosteli, odmarališta, kampovi, restorani, fast food, kafiće, barove, diskoteke i sl. Prema podacima DZS, u prosincu 2024. je u tim djelatnostima bilo 98.843 zaposlenih. Na vrhuncu sezone te godine, u kolovozu, je bilo 118.840 zaposlenih. To je povijesni vrhunac, što je u skladu s trendom rasta turizma u Hrvatskoj. Za usporedbu, na vrhuncu sezone 2015. je u tim djelatnostima bilo samo 74.661 zaposlenih.
Broj zaposlenih u kategoriji djelatnosti "Prerađivačka industrija" je daleko veći. Iznosio je 236.235 u prosincu prošle godine, najviše od početka 2015. U deset godina je prerađivačka industrija Hrvatske narasla za skoro 26 tisuća radnika.
Turizam je širok pojam, ali čini manji dio ekonomije Hrvatske od prerađivačke industrije
Za procjenu relativne važnosti prerađivačke industrije i turizma se mogu koristiti i drugi izvori. Prema podacima FINA-e za 2023. je u kategoriji "Prerađivačka industrija" djelovalo 16.369 poduzetnika, koji su imali 238.616 zaposlenih i ostvarili 35,7 milijardi eura prihoda uz dobit od 1,9 milijardi eura.
Iste godine su poduzetnici koji su poslovali u kategoriji "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane" imali 85.740 zaposlena i ostvarili prihod od 6,3 milijarde eura uz dobit od 332 milijuna eura.
Eurostat koristi ponešto drugačiju metodologiju od FINA-e pa podaci odudaraju, ali je zaključak isti. Prema podacima statističke agencije EU u 2022. je prerađivačka industrija u Hrvatskoj zapošljavala 274.633 ljudi među 24 tisuće poduzetnika, ostvarila neto promet od 30,5 milijardi eura i dodanu vrijednost od 8,2 milijarde eura.
Podaci Eurostata su detaljno „razbijeni“ prema djelatnostima pa nam to omogućuje da proširimo obuhvat izvan kategorije "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane". Pod "Turizam" Eurostat još svrstava putnički prijevoz željeznicom, taxi usluge i ostale načine prijevoza putnika kopnom, prijevoz putnika morem i unutrašnjim vodama, zračni putnički prijevoz, iznajmljivanje motornih vozila i sportske opreme te usluge putničkih agencija. Radi se o djelatnostima koje nisu isključivo vezane za turizam ali od turizma imaju velike koristi.
Koristeći taj obuhvat, u turizmu je 2022. poslovalo 30 tisuća kompanija s 139 tisuća zaposlenih. Ostvareno je 7,9 milijardi eura neto prometa i 3,2 milijarde dodane vrijednosti.
Udio turizma i prerađivačke industrije u ekonomiji
Koristeći iste podatke se može procijeniti relativna važnost prerađivačke industrije i turizma u cjelokupnoj nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji Hrvatske. Neto promet (prodaja minus PDV i popusti) prerađivačke industrije je 2022. činio 21,23 posto neto prometa u cijelom gospodarstvu (bez financijskog i javnog sektora) a turizma 5,48 posto.
Od 1.71 milijuna zaposlenih u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji Hrvatske, 23,43 je bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji a 11,88 posto u djelatnostima vezanima za turizam.
Od 36 milijardi eura ostvarene dodane vrijednosti u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji Hrvatske 17,26 posto je ostvareno u prerađivačkoj industriji a 6,18 posto u djelatnostima vezanima za turizam.
Iskrivljena percepcija
Jasno je kako mediji, političari i građani u Hrvatskoj prenaglašavaju ulogu turizma u nacionalnoj ekonomiji a umanjuju ulogu prerađivačke industrije. Prema svim mjerilima veličine i uspješnosti je prerađivačka industrija daleko veća i daleko važnija.
Čak i kada se pod turizam pribroje brojne djelatnosti koje bi postojale i bez njega ali od njega imaju puno koristi, ukupni rezultati nisu ni približno toliko dobri da bi se moglo reći kako je turizam podjednako važan kao industrija u užem smislu tj. prerađivačka industrija.
Pa ipak u Hrvatskoj postoji posebno ministarstvo za turizam a ne postoji posebno ministarstvo za prerađivačku industriju, ima puno više vijesti o broju turističkih dolazaka nego o tome što i koliko Hrvatska izvozi od proizvoda prerađivačke industrije, na neformalnim druženjima se raspravlja o tome je li sezona dobra ili ne, svako mjesto na obali ima vlastitu Turističku zajednicu itd.
Hrvatska potpuno zanemaruje industriju, do razine da većina stanovnika smatra kako ona jedva postoji. Istina je sasvim drugačija, puno je važnija od turizma i zaslužuje puno više pažnje.
.webp){kind=icon}
