Pad nataliteta gorući je problem Hrvatske. Može li se riješiti?

Senka Ugrin više od dvije godine nije porodila nijedno dijete. Ta 62-godišnja babica radi u jedinom rodilištu u gradu Sinju i prisjeća se vremena kada su se tamo rađale stotine beba. Rodilište će se uskoro zatvoriti zbog nedostatka posla, a to je scenarij koji se odvija u sve starijoj istočnoj Europi koja doživljava najnižu stopu nataliteta u 250 godina.

Stope nataliteta padaju u mnogim zemljama, pa vlade diljem svijeta pokušavaju shvatiti kako bi mogle preokrenuti trend i izbjeći ekonomske i socijalne krize. Broj stanovnika Hrvatske pao je za petinu, odnosno na 3,8 milijuna ljudi, otkako je stekla neovisnost nakon raspada Jugoslavije 1991. godine. Mnogi ljudi otišli su u inozemstvo radi bolje plaćenih poslova, a oni koji su ostali imaju sve manje ili nimalo djece. No pad u Hrvatskoj čak nije najgori u istočnoj Europi. Bosna i Hercegovina, Bugarska, Latvija i Litva bilježe veći pad.

Novi paket za bebe

Vlada premijera Andreja Plenkovića jedna je od najaktivnijih u traženju rješenja i jedna od najspremnijih prihvatiti migraciju na temelju kratkoročnih radnih dozvola kao dio napora da se pronađe rješenje.

"Moramo to zaustaviti", rekao je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić. "U pitanju je naša ekonomska i obrambena sigurnost te naš opstanak."

Ministar, rodom iz Sinja, rekao je da vlasti pripremaju novi zakon, nazvan Lex Specialis, s ciljem povećanja nataliteta i vraćanja dijaspore. Nazvao je to "horizontalnim demografskim naporom na svim razinama vlasti, uključujući sva ministarstva".

Otprilike 769 milijuna eura bit će izdvojeno u 2026. godini za, kako ga naziva Šipić, dosad najveći "paket za bebe" u zemlji. To je više od 685 milijuna eura, gotovo jedan posto bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu.

Problem istočne Europe

Iako ministar nije isticao detalje, rekao je da je prioritet spriječiti propast gradova poput Sinja. Njegovo stanovništvo smanjilo se za oko 12 posto, odnosno na 23 tisuće, od 1991. godine, kada je rat stotine tisuća građana pretvorio u izbjeglice od kojih se neki nikad nisu vratili. Još ljudi, uglavnom mladih radnika i obitelji, otišlo je kada je zemlja ušla u Europsku uniju 2013. godine.

Sinjsko rodilište ima tek nekoliko kreveta za porod i oporavak te dva ginekologa u pripravnosti. Većina trudnica odlučuje se za porod u bolje opremljenim bolnicama u Splitu, udaljenom otprilike 40 kilometara.

Vodeći hrvatski demograf Stjepan Šterc kaže da je ustanova uhvaćena u začarani krug sve manjeg rađanja i pada investicija. Lokalne vlasti je sada planiraju prenamijeniti u kliniku za palijativnu skrb, što je još jedan pokazatelj starenja hrvatske populacije. Više od 40 posto stanovnika grada starije je od 50 godina.

Od 20 zemalja koje su zabilježile najbrži pad stanovništva u posljednja tri desetljeća, 17 ih je u istočnoj Europi, što znači da regija u cjelini doživljava najgori pad u svijetu, pokazuju najnoviji podaci Svjetske banke iz 2023. godine. Među njima su otočne države Sveti Vincent i Grenadini, Maršalovi Otoci te američki Portoriko.

To je uglavnom zbog brojnih ljudi koji su tijekom desetljeća emigrirali i ostali u inozemstvu, pa su generacije istočnih Europljana rađale izvan regije. Iako se život znatno poboljšao od pada komunizma, strukturno se nije dovoljno promijenilo da bi se mladi zadržali kod kuće ili se vratili, s Poljskom koja je bila značajna iznimka. Plaće su niže nego u drugim dijelovima Europe, potrebno je reformirati obrazovni, mirovinski i zdravstveni sustav, a korupcija i predanost vladavini prava općenito su još uvijek problem.

Također, žene u istočnoj Europi imaju u prosjeku 1,49 djece, što je uporno ispod 2,1 koliko je potrebno da bi se populacija održala.

Pixsell

"Morate osigurati financijske poticaje, ali to nije dovoljno", rekla je Iris Goldner Lang, profesorica prava Europske unije i predstojnica Katedre za europsko javno pravo na nekom sveučilištu. "Ljudi s malom djecom ili ljudi koji razmišljaju o djeci, razmišljaju gdje žele da im djeca odrastaju, hoće li ostanak ovdje ili odlazak povećati njihove šanse da budu uspješni i sretni."

Šipić je rekao da su vlasti predane rješavanju tih problema, uključujući i korupciju. Od pristupanja EU-u, desetak ministara napustilo je svoje poslove zbog optužbi za mito. Stanoviti bivši premijer služi zatvorsku kaznu. U cijelom poslijeratnom razdoblju Hrvatskom je dominirao jedino HDZ.

Više umirovljenika od radnika

Ako Hrvatska ovim tempom nastavi stariti i smanjivati ​​se, do kraja stoljeća mogla bi izgubiti milijun ljudi, rekao je Šipić. Ministar-teolog pozvao je mlade ljude da "možda budu malo manje popustljivi sami sebi" i imaju djecu kako bi pomogli u spašavanju nacije, što je poruka koja će vjerojatno izgledati kao etatizam koji barem dio vladajućih pokušava prigrliti.

Kako će se isplaćivati ​​mirovine i tko će pružati ključne usluge, dilema je koja raste. Vlada već subvencionira isplate mirovina iz proračuna jer je omjer radnika i umirovljenika 1,1 naprema jedan, a trebao bi biti 1,4 naprema jedan, kaže Stjepan Šterc, savjetnik ministarstva demografije, osnovanog tek prošle godine. Vrijeme i dubina svake gospodarske krize ovise o tome mogu li praznine na tržištu rada popuniti strani radnici, rekao je.

Vlasti su 2021. ukinule kvotu za strane radnike, a oko 113 tisuća migranata iz dalekih krajeva poput Filipina, Indije i Nepala trenutačno se nalazi u zemlji, ali malo ih je pustilo korijenje te ih većina popunjava niskokvalificirana radna mjesta u rastućem turističkom sektoru. Istovremeno, Hrvatska treba i visokokvalificirane radnike, uključujući liječnike, medicinske sestre i IT stručnjake.

Političke dileme

Dok će Hrvatska odlučivati želi li da takvi ljudi ostanu i budu integrirani u društvo ili će nastaviti izdavati samo kratkoročne radne dozvole, morat će voditi delikatne razgovore koje populisti krajnje desnice mogu pokušati iskoristiti.

Primjer toga vidimo u susjednim državama. Mađarski premijer Viktor Orbán došao je na vlast promicanjem nativističkog svjetonazora koji odbija imigraciju izvan nekih od najmanje multikulturalnih dijelova Europe i želi da žene rađaju više djece, a zatim ostaju kod kuće i odgajaju ih.

Depositphotos

Njegovi sastanci o demografiji koji se održavaju dva puta godišnje privukli su globalne čelnike poput Talijanke Giorgie Meloni i čelnika Reformske stranke Ujedinjenog Kraljevstva Nigela Faragea, a porezne olakšice za majke s dvoje ili više djece, njegov najnoviji poticaj za povećanje nataliteta, pohvalio je vlasnik Tesle i suradnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za rezanje troškova i deregulaciju Elon Musk.

No Orbán je sada postao meta političkih neprijatelja, a napetosti izbijaju na površinu jer je također prisiljen priznati da gospodarstvo očajnički treba stranu radnu snagu.

Dinamika Hrvatske drugačija je. Iako rastuće cijene robe vrše pritisak na Vladu, njezino je gospodarstvo prošle godine poraslo za 3,8 posto, što ga čini jednim od najbrže rastućih u EU-u, uz Poljsku. I čvrsto je pro-EU. Stranka Domovinski pokret bilježi sve veći zamah otkad je osnovana 2020. godine, a nakon zadnjih izbora je i prvi puta postala dio Vlade. Nakon toga je ublažila svoje stajalište o mnogim društvenim pitanjima, rekavši da se politike trebaju temeljiti na najboljoj europskoj praksi. No neki od sljedbenika tvrdokorniji su.

"Hrvatska, kao i ostatak Europe, postaje društvo pojedinaca. Što je društvo bogatije, to je radikalniji individualizam", ističe Tihomir Cipek, profesor politologije na Sveučilištu u Zagrebu. "S dolaskom Trumpa i drugih populističkih pokreta, društva bi se mogla vratiti grupi, plemenu i činiti stvari koje su dobre za naciju, poput rađanja više djece ako je to potrebno. Vidjet ćemo kako će se ova faza razvijati", rekao je. "Ali kada govorimo o drugim lijekovima, povećanju broja stanovnika stranom imigracijom, većina zemalja u istočnoj Europi nisu zemlje imigracije. Čini se da vlade i društva još nisu spremni to prihvatiti."

Baldo Marunčić/Hina

Što se tiče Sinja, kada je u veljači u gradskom rodilištu rođena djevojčica, što je bio prvi porod klinike nakon više od dvije godine, to je bilo samo zato što majka nije stigla na vrijeme u Split. Svako izravno ulaganje kroz novi zakon vjerojatno će doći prekasno. Zatvaranje jedinice je sve samo ne neizbježno, kaže Marko Rađa, pročelnik za županijsku primarnu zdravstvenu zaštitu.

Dio osoblja otići će u mirovinu. Drugi, poput Ugrin s početka teksta, vjerojatno će raditi dok i oni ne prestanu raditi. "To je realnost", rekao je Rađa. "U zadnjih dvije i pol godine u Hrvatskoj je više poroda u helikopterima nego u Sinju."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar