Hoće li nas izdašne Vladine demografske mjere spasiti od izumiranja

Demografija je dugoročno jedan od većih problema s kojima se Hrvatska suočava. Začarani krug pada broja rođenih, što dovodi do manje mladih u budućnosti i posljedično još manjeg broja rođenih, već je počeo.

Spirala demografskog odumiranja nije specifična za Hrvatsku. S njom se već desetljećima suočavaju većina država u Europi, SAD, Japan, Južna Koreja, a od prije nekoliko godina i Kina.

Veliki napori ulažu se u to da se trend pada broja rođenih zaustavi ili barem uspori. Postoji duga povijest raznih prodemografskih politika kojima se ljudi pokušavaju potaknuti na više djece. Uskoro će ih uvesti i Hrvatska.

Iako već postoje politike kojima je cilj smanjiti financijski teret rađanja i odgajanja djece, one su relativno slabe. Zbog toga je odlučeno da se ide u širenje prodemografskih mjera, da bi se zaustavili negativni trendovi.

Na nedavno održanoj prvoj sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju najavljene su četiri skupine demografskih mjera kojima se od iduće godine želi potaknuti rađanje više djece, kao i povratak iseljenika.

Koje su demografske mjere najavljene?

Pixsell

Paket mjera za 2025. je težak 685 milijuna eura, za 2026. 769 milijuna eura, a za 2027. 805 milijuna eura.

Prva skupina mjera odnosi se na unaprjeđenje sustava podrške roditeljstvu i za nju će biti osigurano 431 milijun eura, što je više od 60 posto proračuna Ministarstva demografije i useljeništva.

Udvostručit će se jednokratna naknada za novorođeno dijete s 309 na 618 eura i povećati limit naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.

Dosad se za tih drugih šest mjeseci roditeljskog moglo mjesečno primati najviše 995 eura, a od 2025. se limit diže na 3.000 eura neto. Konkretno to znači da će roditelj moći mjesečno primati puni iznos plaće, do 3.000 eura neto, što bi moglo pokriti 97 posto plaća žena, prema analizama Ministarstva.

Ivan Šipić i Tado Jurić na predstavljanju Vladinih demografskih mjera | Sandra Šimunović/Pixsell

Dodatno, za roditelje blizanaca i one s troje ili više djece se naknada za roditeljski dopust od prve do treće godine djetetova života povećava s 551 na 803 eura. Podiže se i naknada za roditelje koji rade na pola radnog vremena dok dijete ne navrši godinu, s 485 na 971 eura.

Produljuje se vrijeme trajanja očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno dijete, a s 15 na 30 za blizance. Od ostalih stvari će se povećati naknade za pojačanu njegu djeteta do treće godine života, naknada za roditeljski dopust nezaposlenih roditelja te naknada majka na bolovanju zbog bolesnog djeteta i zbog komplikacija u trudnoći.

Sufinanciranje izgradnje vrtićkih kapaciteta u općinama i gradovima koje imaju manjak, popusti za javne usluge preko e-Dječje kartice Mudrica su također neke od mjera.

Hrvatska je u izrazito lošoj demografskoj situaciji

Baldo Marunčič/Hina

Hrvatska se demografski nalazi u lošoj situaciji. Da bi odredili hoće li i koliko nove prodemografske mjere funkcionirati potrebno je prvo utvrditi trenutačno stanje, dosadašnji trend, a zatim pronaći primjere sličnih država s istim problemom koje su već provode široke demografske mjere.

Fertilitet, broj rođene djece po ženi, glavni je pokazatelj demografske održivosti. Da bi stanovništvo bilo samoodrživo potrebno je da fertilitet bude 2,1.

Ispod te razine je fertilitet u Hrvatskoj pao već u drugoj polovici 60-ih godina prošlog stoljeća. Kada se to dogodi, više nije pitanje hoće li početi prirodni pad broja stanovnika (bez useljavanja), nego kada.

U prošlom stoljeću, 70-ih fertilitet pada ispod 1,95. Pad ukupnog broja rođenih je zapravo počeo već 1950., kada je iznosio 95 tisuća rođenih godišnje. Do 1970-ih broj rođenih godišnje već pada na manje od 70 tisuća, ali zbog relativno malog broja rođenih Hrvatska godišnje ostvaruje prirodni prirast od otprilike 20 tisuća stanovnika.

Godina 1991. prijelomna je jer je prva u kojoj je broj umrlih bio veći nego rođenih. Omjer će se samo pogoršavati (osim 1996. i 1997.), do rekordnih 26 tisuća više umrlih nego rođenih 2021.

Zadnjih nekoliko godina je broj umrlih uglavnom konstantan, između četiri i pet tisuća mjesečno, ali broj rođenih je u padu, s između tri i četiri tisuće 2011., 2012. i 2013. na između 2,5 i tri tisuće 2022. i 2023. Slijedom toga je ubrzano i prirodno odumiranje stanovništva Hrvatske, od prosječno 645 više umrlih nego rođenih svaki mjesec 2011. do 1606 više umrlih nego rođenih mjesečno 2023.

Prema preliminarnim podacima, situacija se ove godine nastavila pogoršavati. Uz ukupno 26.749 rođenih od početka godine do kraja listopada, umrlo je 43.275 osoba. To čini neto gubitak stanovništva od 16.526 osoba, tj. 1653 više umrlih nego rođenih svaki mjesec.

Učinak mjera za demografski oporavak u Poljskoj

Mnoge države su počele provoditi široke mjere za demografsku obnovu prije Hrvatske. Zapravo je povijest prodemografskih politika jako duga, još od Rimskog Carstva u prvom stoljeću prije Krista.

Nažalost, to je povijest neefikasnosti. Još nijedna država na svijetu nije uspjela vratiti fertilitet na održivu razinu od 2,1 djeteta po ženi nakon što bi pala ispod te razine. Čak je i djelovanje na blagi oporavak fertiliteta bilo kratkotrajno.

Dvije države su usporedive s Hrvatskom, Poljska i Mađarska. Slične povijesne okolnosti zadnjih desetljeća, slična razina ekonomskog razvoja, slični demografski problemi.

Bartek Sadowski/Bloomberg

Poljska je 2016. uvela politiku 500+ prema kojoj su majke dobivale 500 złota (oko 115 eura u to vrijeme) po djetetu mjesečno od drugog djeteta nadalje, a isti iznos i za prvo dijete ako je dohodak kućanstva bio manji od 900 złota (oko 150 eura) po članu.

Već otprije je Poljska imala druge prodemografske politike kao što su porodiljni dopust, porodiljne naknade itd., ali je politika 500+ bila veliki poticaj za više djece. Prosječna plaća u Poljskoj je 2016. iznosila 930 eura, a minimalac 420 eura. Od početka 2024. je mjera proširena na 800+, tj. 800 złota (oko 186 eura) mjesečno.

Podaci pokazuju da je utjecaj na oporavak fertiliteta i broja rođenih postojao, ali se jako brzo istrošio. Broj rođenih je narastao s 369,3 tisuće 2015. na 402 tisuće 2017., ali je brzo počeo padati. Godine 2023. je broj rođenih u Poljskoj pao na 272,7 tisuća, najmanje u povijesti. Pad je još šokantniji ako se uzme u obzir da se u Poljskoj 1950-ih rađalo između 750 i 800 tisuća djece.

Učinak mjera za demografski oporavak u Mađarskoj

Viktor Orbán/Facebook

Mađarska je u sličnoj situaciji kao što su Poljska i Hrvatska. Njene prodemografske mjere uvedene 2015., uz postojeće, bile su posebno izdašne. Danas je jedna od članica OECD-a koje izdvajaju najviše za potrebe obitelji i demografije, čak tri posto BDP-a ako se uključe i porezne olakšice.

Mađarske mjere, započete 2015., uključuju subvencioniranje kupnje ili izgradnje kuće mladim obiteljima, smanjenje PDV-a, ograničenu kamatu na kredit za kupnju nekretnine i dodatno umanjenje poreza na dohodak (uz ono koje je već postojalo).

Ostale mjere, kao što su porodiljna naknada, porodiljni dopust, dječji doplatak, smanjeni komunalni troškovi, sufinanciranje čuvanja djece, sufinancirana dječja štednja i porezne olakšice poslodavcima za zapošljavanje osoba s djecom postoje već otprije.

Utjecaj politike iz 2015., ali i ranijih, bio je nešto bolji nego u Poljskoj, ali svejedno kratkoročan, i demografski pokazatelji se opet pogoršavaju. Godine 2014. rođeno je 91.510 djece, a 2016. 93.062. Broj rođenih na 1000 stanovnika je narastao s 9,3 2014. na 9,7 2021. Fertilitet je u tom razdoblju narastao s 1,42 na 1,61.

Ali u 2022. i 2023. su se demografski pokazatelji naglo pogoršali. Broj rođenih je pao na najmanju razinu u povijesti, 85.225, a broj rođenih na 1000 stanovnika pao ispod razine 2014. Miješani rezultati, kratkoročni pozitivni pomak (u Mađarskoj je trajao duže nego u Poljskoj), ali dugoročno se opet vidi pogoršavanje.

Demografski poticaji djeluju samo kratkoročno

Depositphotos

Primjeri Mađarske i Poljske pokazuju da čak i široke prodemografske mjere imaju ograničen i kratkotrajan pozitivan učinak. Dugoročno ne popravljaju situaciju. Ista stvar primijećena je u ostalim državama.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da su mjere za poticanje većeg broja rođenja kratkoročne i vjerojatno djeluju više tako da ubrzaju odluku za imanjem novog djeteta nego što povećavaju odluku obitelji o broju djece. Točnije, oni koji su planirali imati novo dijete samo svoju odluku provedu ranije nego što su planirali.

Za očekivati je da će se u Hrvatskoj dogoditi slična stvar. Kratkoročno bi nove mjere mogle povećati broj rođenih, ali ako je suditi prema iskustvima drugih država, neće biti dugoročnog utjecaja na oporavak broja rođenih.