Hrvatska je europski rekorder rasta. Iluzija ili činjenica?

Malo koje razdoblje moderne povijesti je bilo toliko dinamično kao period od kraja 2019. do danas. Pandemija Covid-19, lockdown, privremeno usporavanje međunarodne trgovine i pucanje trgovačkih lanaca, negativna cijena nafte (kratkotrajna epizoda, ali prvi takav događaj u povijesti), visoka inflacija, nestašice proizvoda (od WC papira do mikročipova) rat u Ukrajini itd.

Valovi šokova udarali su u sve nacionalne ekonomije, a sposobnost odolijevanju ekonomskoj eroziji razlikovala se od države do države. Neke su bolje izdržale nagle promjene od drugih, često zavisno o okolnostima koje nisu bile pod kontrolom tih država. 

Hrvatska je jako dobro prebrodila sve krize zadnjih nekoliko godina. Teško je procijeniti koliko je za to odgovorna "domaća pamet" a koliko svjetske okolnosti, ali ne samo da se Hrvatska oporavila od pandemije i njenih utjecaja nego je u tom oporavku jedna od najuspješnijih u Europi, uz male otočne države Cipar i Maltu, te "vilenjačku ekonomiju" Irske. 

S kumulativnim rastom BDP-a od 18,1 posto od trećeg kvartala 2019. do drugog tromjesečja 2024. godine, Hrvatska je jedna od predvodnica ne samo EU nego i cijele Europe. Malta (27 posto) i Cipar (22 posto) su više ekonomski rasli, ali su male otočne države pa ih se može zanemariti. 

Irska je također imala veći kumulativni rast od Hrvatske, 21,79 posto, ali se zbog efekta tzv. "vilenjačke ekonomije" taj rast mora korigirati. Pojam "vilenjačka ekonomija" označava pojavu da je BDP Irske umjetno preuveličan zato što se u njoj nalaze središta brojnih korporacija koje iskorištavaju relativno niske poreze u toj državi tako da profit iz drugih država prebacuju u Irsku, time joj umjetno napuhujući BDP.

Depositphotos

Nakon Hrvatske je najveći kumulativni rast BDP-a u navedenom razdoblju imala Srbija (14,69 posto), zatim Poljska (12,81 posto) i Bugarska (12,29 posto). EU je kolektivno ostvarila kumulativni rast BDP-a od 4.92 posto. Za usporedbu, SAD je u istom razdoblju imao rast od 11.51 posto.

Udaljavanje od SAD-a

EU tako zaostaje za SAD-om, a to je zapravo nastavak desetljetnog trenda. Naime, EU je počela gospodarski zaostajati za SAD-a još 2008., pa se ta razlika u razdoblju Q3 2019. - Q2 2024. samo produbila, a ne nastala u tom razdoblju. 

Za loše rezultate EU primarni "krivci" su najveće ekonomije, tj. Njemačka, Francuska i Italija. Njemačka je u promatranom razdoblju čak u negativnom, što znači da se još nije u potpunosti oporavila od kaotičnih godina. 

Kumulativni rast BDP-a od trećeg kvartala 2019. do drugog kvartala 2024. izračunat je na temelju kvartalnih stopa rasta BDP-a država, sezonski i kalendarski prilagođenih, te lančano povezano. Rezultati drugih izračuna mogu se donekle razlikovati zbog efekta zaokruživanja, tj. zaokruživanje međuizračuna na dvije, tri, četiri ili više decimala može dovesti do blago različitih rezultata. 

Ali ta razlika nije značajna, i ne mijenja poredak, tj. odnose među stopama kumulativnog rasta BDP-a država. Savršeno je jasno da Hrvatska prednjači u EU, zanemarimo li Maltu i Cipar zbog njihove veličine a Irsku zbog "vilenjačke ekonomije". 

SAD je ekonomski rastao brže od EU, a najveće ekonomije EU poput Njemačke, Francuske i Italije imaju neke od najnižih stopa rasta među članicama. 

Iluzija ili činjenica?

BDP je donekle apstraktan pokazatelj, zbog čega je i predmet brojnih kritika. Ipak, kao općeniti pokazatelj kvalitete neke ekonomije i njenog napretka mu nema premca. Jako dobro korelira s "stvarnim" pokazateljima, kao što su dostupnost i razina obrazovanja, zdravlje, plaće, kvaliteta infrastrukture, efikasnost pravosuđa u državi, razina korupcije itd.

Promatrajući te "stvarne" pokazatelje za Hrvatsku u sličnom razdoblju kao u kojem smo računali kumulativni rast BDP-a, jasno je da nije riječ o iluziji rasta nego o činjenici.

Zula Rabikowska/Bloomberg

Stopa nezaposlenosti se smanjila za skoro tri postotna boda, ukupan broj zaposlenih je veći za oko 170 tisuća, 40 tisuća je manje blokiranih računa građana, prosječna plaća je snažno narasla.

Udio javnog duga u BDP-u se smanjio s više od 70 posto na manje od 60 posto. Među ostalom je zbog toga narastao i kreditni rejting Hrvatske nekoliko puta u periodu od 2019. do danas, nedavno se pridruživši skupini jednih od najvećih državnih kreditnih rejtinga na svijetu (S&P A-, Moody-s A3, Fitch A-). 

Vrijednost izvoza narasla je više od 50 posto, za što je velikim dijelom odgovoran rast cijena ali i volumenski gledano tj. korigirano za razlike u cijenama rast je još uvijek između 25 i 30 posto. Impresivno za tako kratko razdoblje. 

Jedan od globalnih trendova koji je pomogao hrvatskim izvoznicima je proces "nearshoring". Naime, u vrijeme pandemije su mnoge kompanije iz Zapadne Europe shvatile da su previše ovisne o uvozu iz daleke Kine, podjednako za proizvode i međuproizvode. Zbog toga su tijekom i nakon pandemije tražili geografski bliže dobavljače, a ipak cjenovno konkurentne. Jedna od država koje su se okoristile tom promjenom paradigme dobavnih lanaca je Hrvatska, ali i Srbije, Bugarska, Turska itd. 

Optimistične prognoze

Hrvatska se ekonomski napokon nalazi u stabilnom razdoblju, nakon de facto izgubljenog desetljeća 2008. - 2018.. "Izgubljeno" jer u tom razdoblju nije bilo rasta BDP-a, tj. razina BDP-a 2018. je bila slična kao 2008. godine. Tehnički je BDP Hrvatske počeo rasti 2015. godine, ali su trebale tri godine da se vrati na razine iz 2008. godine.

Europska Komisija predviđa da će Hrvatska zadržati relativno visoke stope rasta BDP-a u 2025. i 2026. godini, bar u usporedbi s ostatkom EU. Prognoze ostalih relevantnih međunarodnih i domaćih institucija su također dobre. 

Ali u prognozama je vidljivo da će stopa godišnjeg rasta BDP-a biti svake godine sve manja. Za dugoročan snažan rast će biti potrebno ispraviti brojne strukturne i institucionalne probleme Hrvatske.