Što stoji iza rasta stranih ulaganja i zašto Hrvatska i dalje ovisi o turizmu

Prema podacima HNB-a, od 1993. godine u Hrvatsku je stiglo ukupno 54,6 milijardi eura stranih ulaganja, a prošla je godina s 4,3 milijarde eura stranih ulaganja bila druga najuspješnija u povijesti, odmah iza rekordne 2021. godine. Trenutno stanje inozemnih izravnih investicija za Bloomberg Adria TV analizirao je Tomislav Šlat, glavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj. 

Dominacija turizma i potreba za zaokretom

Šlat potvrđuje da se nastavlja trend ulaganja u već poznate sektore.

"Ulaganja stranih ulagača usmjerena su prvenstveno u turizam, graditeljstvo, financijski sektor i trgovinu", ističe, no dodaje kako bi se trebale pojačati investicije u inovativne industrije. "Samo oslanjanje na trgovinu i turizam možda nije idealno, dugoročno gledano, za domaću ekonomiju", upozorava Šlat.

Ipak, postoje i svijetli primjeri, poput ulaganja u logistički projekt Rijeka Gateway, te nekoliko greenfield investicija u Slavoniji i proizvodnih pogona u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. "Govorim o Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji te zagrebačkom prstenu, gdje ima cijeli niz manjih proizvodnih investicija. Mislimo da bi trebalo stvoriti uvjete da se to proširi i na ostale dijelove Hrvatske", kaže Šlat.

Tko su stvarni ulagači u Hrvatsku?

Iako službene statistike često kao najveće investitore navode zemlje poput Nizozemske ili Malte, Šlat kaže kako je stvarnost drugačija: "Same statistike možda varaju s obzirom na to da se u statistiku kao zemlja porijekla prenosi (država) gdje je neka kompanija registrirana, pa onda izgleda kao da imamo investitore iz Luksemburga, Nizozemske ili recimo Malte," dok pravi ulagači, prema njemu, dolaze iz neposrednog okruženja.

"Najveći investitori su susjedne zemlje, naravno, Njemačka, koja je naš najjači tradicionalni partner, te Austrija i Italija. To su kompanije koje poznaju ovaj dio svijeta, bliski smo si mentalitetom, a logistički im je lakše poslovati i distribuirati proizvode", naglasio je Šlat, dodavši kako se bilježi i povećani interes investitora iz Sjedinjenih Američkih Država.

Radna snaga kao najveća prepreka

Na pitanje o konkurentnosti Hrvatske, Šlat ističe da je članstvo u Europskoj uniji donijelo jasna pravila igre i podiglo atraktivnost. Međutim, naglašava kako se Hrvatska ne natječe niskom cijenom.

"Hrvatska nije jeftina investicijska zemlja. Ono što smo nekad vidjeli, seljenje proizvodnje sa zapada na istok zbog jeftinije radne snage, to Hrvatska nikad nije bila. Ona ima određenu tradiciju i kvalitetu i time privlači investitore", kazao je.

Ipak, ističe najveće ograničenje - demografiju. "Moramo biti svjesni svojih ograničenja, a to su tri i pol milijuna ljudi. Mi nemamo neiscrpni bazen radne snage. Da danas dođe velika investicija koja bi tražila pet, deset ili petnaest tisuća ljudi, mi nažalost nemamo otkuda to popuniti. Takvi investitori idu u zemlje koje imaju veće resurse", brutalno je iskren Šlat.

Budućnost ovisi o reformama i globalnoj stabilnosti

Gledajući u budućnost, Šlat je oprezan. Novi Zakon o provjeri stranih ulaganja smatra pozitivnim jer donosi transparentnost, no prognoze su, kaže, nezahvalne zbog vanjskih faktora.

"Vidimo da se Njemačka ne razvija u očekivanom smislu, a naša industrija ovisi o zapadnoeuropskom tržištu. Ako ono dođe u probleme, njihove investicije će se usporiti", rekao je, dodavši da i događanja u Ukrajini imaju utjecaja.

 

Ključnim smatra da Vlada i mjerodavne institucije "učine svoj dio posla". "Zakonodavni okvir mora biti atraktivniji, a procedure se moraju brže rješavati jer danas predstavljaju potencijalne prepreke", poručio je.

Ukoliko ne dođe do većih globalnih poremećaja, Šlat vjeruje da se može održati stabilan trend rasta ulaganja. Međutim, dugoročni uspjeh Hrvatske kao investicijske destinacije ovisit će o njezinoj sposobnosti da se odmakne od isključivog fokusa na turizam, privuče ulaganja u tehnologiju i proizvodnju te stvori administrativni okvir koji će ulagačima omogućiti brzu i efikasnu realizaciju projekata, zaključuje Šlat.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.