Strani kapital uzmaknuo, izravna ulaganja u Hrvatsku na petogodišnjem dnu. Tko su 'krivci'?

Rast kreditnog rejtinga, s kojim se često voli pohvaliti vlada Andreja Plenkovića, ipak nije rezultirao u povećanom interesu za investicije u Hrvatsku, barem ako je suditi po iznosu lanjskih stranih ulaganja. Prema preliminarnim brojkama koje je u petak objavila Hrvatska narodna banka, strani su ulagači u 2025. godini u Hrvatsku plasirali 2,63 milijarde eura investicija, 37 posto manje nego godinu prije i najmanje u posljednjih pet godina. Ulaganja su posljednji puta bila niža od toga pandemijske 2020. godine kad su iznosila 1,47 milijardi eura, otkriva statistika središnje banke.

Od država odakle su nam lani stigle značajnije investicije mogu se izdvojiti stari partneri: Njemačka s vodećih 467 milijuna, te Slovenija s 218 milijuna eura. Prilično neočekivano, na drugom mjestu po iznosu lani se našla Španjolska s čak 428 milijuna eura. Lanjski iznos čini više od polovice ukupnih investicija koje su nam stigle iz Španjolske u protekla tri i pol desetljeća.

Pri vrhu se nalaze i uobičajeni "krivci", odnosno države u kojima globalne korporacije, radi povoljnog poreznog i pravnog tretmana, često registriraju svoje tvrtke preko kojih vrše međunarodne transakcije. U nedostatku detaljnijih informacija, podaci o stvarnim investicijama koje potječu iz tih država ne mogu se razdvojiti od onih kad se radi samo o prolaznoj transakciji. Iz Nizozemske nam je lani tako stiglo 320 milijuna eura investicija, s Cipra 205 milijuna, a iz Švicarske 109 milijuna.

Uz neobičan lanjski skok Španjolske u protekle dvije godine u oči upada kako su gotovo presušile investicije iz Austrije. Sveukupno, u 2024. i 2025. austrijski su poduzetnici u Hrvatsku plasirali 114 milijuna eura. U tri godine prije toga, prosječno nam je iz Austrije godišnje stizalo gotovo 600 milijuna eura investicija. Bitno niže brojke prošle i pretprošle godine mogu dijelom biti i rezultat usporene ekonomske aktivnosti u Austriji. Tamošnji BDP je nakon dvije godine pada, lani uspio porasti, ali tek za 0,6 posto.

Gledano po djelatnostima, u 2025. godini investicije su nam najviše stizale uglavnom u uobičajene sektore: financije i trgovinu. No lani se bilježi i 272 milijuna eura uloženih u sektor opskrbe električnom energijom što bi možda moglo odražavati investicije u obnovljive izvore energije.

Dodatnih 126 milijuna eura stiglo je u proizvodnju ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda što većinom obuhvaća proizvodnju građevinskog materijala. Dio toga zasigurno se odnosi na preuzimanje domaće Kufner grupe koju je kupila građevinska korporacija CRH, sa sjedištem u Irskoj.

Svježe brojke HNB-a potvrdile su i nastavak padajućeg trenda inozemne kupnje hrvatskih nekretnina. S rekordnih 907 milijuna eura stranih vlasničkih ulaganja u nekretnine zabilježenih 2022. godine, iznos je u međuvremenu padao sve do 394 milijuna u prošloj.

Pad hrvatskih investicija

Lanjski pad stranih investicija nije bio jednosmjeran. Prošla je godina bila značajno drukčija i za investicije hrvatskih poduzetnika u inozemstvu.

Nakon dvije godine vrlo izdašnih ulaganja – još 2024. oni su u strane projekte investirali rekordnih 2,58 milijardi eura – lani je došlo do većeg dezinvestiranja nego investiranja. Drugim riječima, više se prodavalo starih ulaganja nego što su se stvarala nova što je rezultiralo u negativnom saldu hrvatskih investicija u inozemstvo od 364 milijuna eura.

Jedina država kamo su hrvatski poduzetnici lani plasirali više od sto milijuna eura bila je susjedna Bosna i Hercegovina gdje su hrvatske investicije bile tek za nijansu niže od 150 milijuna eura. Iznos je bio u skladu s ulaganjima i u dvije prethodne godine. U Sloveniju smo lani investirali 53 milijuna eura, a 42 milijuna otišla su, pomalo neočekivano, u Rusiju, što je najviši godišnji iznos investicija u tu državu kojeg u protekla tri i pol desetljeća bilježi domaća statistika.

Sveukupno, hrvatski su poduzetnici od 1993. godine u inozemstvo investirali 10,9 milijardi eura, a strani ulagači u Hrvatsku 57 milijardi.