Strana ulaganja u Hrvatsku u prva tri mjeseca na tragu prošle oslabljene godine

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku u prva su tri mjeseca bila na tragu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci središnje banke. Do kraja ožujka u Hrvatsku je stiglo 628 milijuna eura investicija što je otprilike četvrtina lanjskog iznosa od 2,63 milijardi eura.

No prošla je godina bila za 37 posto slabija od 2024. godine, a i 41 posto slabija od rekordne 2021. tako da brojke zasad upućuju na jednu "prosječnu" godinu po stranim ulaganjima. Prvi podaci ukazuju i na malu rošadu među najvećim izvorima kapitala koji dolazi u Hrvatsku.

Među prvih pet država ovog puta se ne nalaze Austrija i Njemačka koje su tradicionalno među najvećim investitorima u našu zemlju. Njihova mjesta zauzele su Švicarska i Češka koje se inače nalaze oko desetog mjesta po ulaganjima.

Iz obje države u prva je tri mjeseca stiglo po više od sto milijuna eura, pokazuje statistika Hrvatske narodne banke (HNB). Top pet država još su dopunili Luksemburg, Italija i susjedna Slovenija.

Češki poduzetnici nisu poznati kao najjači ulagači u Hrvatsku iako nije da kroz godine nisu investirali. Iz tamošnje tvrtke DRFG nedavno je objavljeno kako preuzimaju trgovački centar Lumini blizu Varaždina. Početkom godine preuzeli su trgovački centar ZTC u Rijeci što je vrlo vjerojatno transakcija koja se našla i u brojkama za prvi kvartal.

Kad su u pitanju Švicarska i Luksemburg, potrebno je imati u vidu da su te države, uz Maltu, Nizozemsku i još neke druge, poznate po povlaštenom poreznom i pravnom okruženju zbog čega se u njima često osnivaju tvrtke koje se koriste za međunarodne transakcije. Službena statistika koju objavljuje HNB možda bilježi kao da neka ulaganja dolaze iz tih država no ne mora nužno pokazivati i stvarno porijeklo novca i investitora.

Brojke iz prvog tromjesečja ne moraju nužno odmah naznačiti i kakva će biti cijela godina. Priroda transakcija izravnih stranih ulaganja takva je da nema posebne sezonalnosti i da njihov skok ili pad u jednom dijelu godine ne mora odmah značiti da će se investicije nastaviti istim tempom i u ostatku.

Lako je moguće kako će se brojke, primjerice iz Austrije i Njemačke, oporaviti, mada treba voditi računa i o relativno suzdržanom gospodarskom rastu u tim državama koje su neki od naših najjačih gospodarskih partnera. Bruto domaći proizvod Austrije u prvom je kvartalu bio 0,9 posto viši nego godinu prije, a u Njemačkoj 0,3 posto.

HNB je u petak objavio i preliminarne brojke koje pokazuju kako stranci nastavljaju smanjenim žarom kupovati hrvatske nekretnine. U prva tri mjeseca vrijednost vlasničkih ulaganja u nekretnine bila je 110 milijuna eura, na tragu prošle godine kad su ona iznosila 394 milijuna i bila najniža u posljednjih pet godina. Rekord je postignut 2022. kad su strani vlasnici kupili domaće nekretnine u vrijednosti 907 milijuna eura.

Statistika HNB-a pokazuje i da su domaći poduzetnici u prvom kvartalu živnuli po pitanju ulaganja u inozemstvo. Vrijednost tih investicija iznosila je 274 milijuna eura. Mada je to prilično daleko od 2024. godine kad su hrvatski poduzetnici u strane države investirali čak 2,58 milijardi eura, brojka ukazuje na preokret lanjskog trenda.

Prošle su godine hrvatska izravna ulaganja u inozemstvo iznosila -364 milijuna eura što znači da su domaći poduzetnici lani više dezinvestirali – prodavali svoje stare investicije – nego što su investirali.