Dok se većina EU-a pokušava othrvati dolasku krize i stagnaciji, Hrvatska snažno ekonomski napreduje. Dobrih vremena često nismo svjesni dok traju, nego tek kada završe, a Hrvatska zadnjih godina u odnosu na prije zaista živi u dobrim vremenima.
Rast BDP-a od 3,8 posto 2024. jedan je od najvećih u EU-u. Osobna potrošnja, investicije, državna potrošnja, izvoz roba... Sve je snažno raslo. Izračun bruto dodane vrijednosti (BDP) prema proizvodnoj metodi pokazuje najveći impuls rasta u građevinarstvu, trgovini, prijevozu i skladištenju te javnoj upravi i obrani.
Ostali podaci, manje apstraktni, isto pokazuju nastavak pozitivnih trendova. Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) godine 2024. prijavljeno je 262.953 novih radnih mjesta, najviše u povijesti mjerenja. Iste godine je registrirano 95.299 nezaposlenih, što je prvi put u povijesti da je ta brojka pala ispod sto tisuća. Hrvatska zadnjih godina zaista živi u malom "zlatnom dobu" u odnosu na prijašnje stanje. Ukupni ekonomski rast joj je jedan od najvećih u EU-u.
Čitaj više

Ne mogu poduzetnici zaraditi koliko država može potrošiti
Iako BDP Hrvatske snažno raste, rashodi državnog proračuna rastu još više. Godine 2023. iznosili su 36 posto BDP-a, a 2017. 33,36 posto.
20.02.2025

Hrvati izgubili milijune eura zbog krivog odabira obveznih mirovinskih fondova
Obvezni mirovinski fondovi (OMF) u Hrvatskoj ulažu uplate svojih članova na financijskim tržištima. Svi zaposleni moraju uplaćivati pet posto svoje bruto plaće u njih. Postoje tri kategorije: A koja je najrizičnija, B srednjeg rizika i C najmanjeg rizika.
24.02.2025

Koliko Hrvatska trguje s ostalim državama regije?
S 5,04 milijarde dolara izvoza i 7,56 milijardi dolara uvoza Hrvatska je trgovinski oslonac Adria regije. U regiju plasira petinu izvoza a iz nje stiže šestine uvoza.
18.02.2025

Hoće li Trumpove carine poremetiti zlatno doba Končara?
Končar zadnjih godina bilježi sjajne poslovne rezultate. Većinu prihoda ostvaruje na tržištu EU-a, ali važnost SAD-a raste sve više.
06.02.2025
Visoki rast plaća, dugogodišnji pad broja blokiranih bankovnih računa, minimalni udjeli nenaplativih kredita, rast izvoza, sve više registriranih novih osobnih vozila fizičkih osoba, pad omjera javnog duga i BDP-a... Indikatora je jako puno. Osim rasta cijena, koji i proizlazi iz sve veće potrošnje, teško je pronaći makroekonomski indikator koji ne pokazuje kako Hrvatska solidno napreduje.
BDP, kao opći indikator ekonomije koji snažno pozitivno korelira s pozitivnim ekonomskim pokazateljima, pokazuje da se Hrvatska može pohvaliti kako je jedna od najboljih članica EU-a u razdoblju nakon pandemije.
To se vidi iz mjerenja kumulativnog rasta BDP-a od početka 2020. do kraja 2024. Iako ju je koronakriza snažno pogodila zbog lockdowna i ograničenja putovanja među državama, već 2022. Hrvatska postaje jedan od pobjednika post-COVID ere.
Do kraja 2024. kumulativni rast BDP-a narastao je na više od 20 posto u odnosu na kraj 2019. Bolje su samo Malta i Cipar te Irska. No BDP Irske umjetno je napuhan zbog tzv. "vilenjačke ekonomije", tj. činjenice da brojne međunarodne kompanije iskorištavaju povoljne porezne uvjete u toj zemlji, pa je koriste za izbjegavanje poreza u ostalim članicama EU-a. To snažno povećava BDP, iako nema značajan utjecaj ne realni ekonomski rast.
Čak Poljska, još od 2008. prvak u postizanju ekonomskog rasta u EU-u, imala je kumulativni rast od "samo" 14 posto. Prosjek EU-a i eurozone je pet posto, pa je snažan rast Hrvatske posebno impresivan kada se stavi u taj kontekst. Njemačka, drugo najvažnije tržište za izvoz proizvoda, a najvažnije za izvoz usluga (tj. turizam) Hrvatske, cijelo je razdoblje stagnirala, i bez kakvog realnog rasta BDP-a od 2019. Snažan ekonomski rast uz stagnaciju najvažnijeg ekonomskog partnera odličan je rezultat hrvatske ekonomije.
Snažan rast plaća
Građanima su ipak najvažnije plaće i cijene. I u tom aspektu vidi se značajan napredak. Prosječna neto plaća u prosincu 2024. iznosila je 1.361 euro, što je 512 eura više nego u siječnju 2020. godine. Rast od 60 posto nominalno, a kada se uzme u obzir kumulativna inflacija, onda je realno rast plaća gotovo prepolovljen na 32 posto.
To je ipak jako dobar rezultat, posebno s obzirom na to da realne plaće u razdoblju krize od 2009. do 2015. i nisu rasle, nego su čak bile u blagom padu. Zbog visoke inflacije je i 2022. u Hrvatskoj bio pad realnih plaća, ali 2023. i 2024. rast cijena stabilizirao se (iako je još visok), a snažan rast plaća nastavio.
Treba biti oprezan, jer plaće od ožujka 2024. pokazuju trend stagnacije. Ali možda se radi o privremenom fenomenu jer je prosječna neto plaća u ožujku naglo narasla zbog velikog povećanja plaća u javnom sektoru, pa je privatnom sektoru trebalo nekoliko mjeseci da se prilagodi. U četvrtom kvartalu 2024. plaće ponovno rastu (osim u prosincu), ali svejedno treba biti oprezan. Vjerojatno će se nastaviti zbog niske nezaposlenosti i manjka većine radnika na tržištu, ali manjim stopama nego 2023. i 2024.
Prvi put registrirana nova vozila dobar su indikator rasta standarda
Da je standard narastao vidi se i iz podataka o prvi put registriranim novim vozilima fizičkih osoba. Prosječno se mjesečno 2024. registriralo 1257 novih osobnih vozila, a 2019. njih 1033.
Taj rast kupnje novih osobnih vozila pratio je visoki rast gotovinskih nenamjenskih kredita, zbog čega je HNB već nekoliko puta upozoravao na preveliko zaduživanje kućanstava, ali udio nenaplativih kredita kućanstvima je na povijesnom minimumu od četiri posto. Za usporedbu, udio nenaplativih kredita kućanstvima bio je iznad šest posto, a krajem 2016. iznad 11 posto.
Industriji ide dobro, izvoz je rekordan
Osobna potrošnja i izvoz usluga (tj. turizam) okosnica su ekonomije Hrvatske, ali zadnje godine bile su dobre i za industriju. Robni izvoz je 2024. iznosio 24 milijarde eura, što je za 1,1 milijardu eura više nego 2023. Razlika u odnosu na 2019. još je veća, jer je tada izvezeno 15,2 milijarde eura roba iz Hrvatske. Veliki dio rasta (oko 60 posto) odnosi se na rast cijena, ali čak i u realnim terminima (korigirano za rast cijena) radi se o snažnom rastu od 30-ak posto. Zanimljivo, rast izvoza roba (nominalni i realni) sličan je rastu plaća.
Dobre godine doći će kraju
Dugoročne prognoze rasta BDP-a Hrvatske nisu toliko dobre. Rast će se nastaviti, ali sve manjim stopama. Do 2027. past će na manje od tri posto godišnje, a ubrzo nakon toga dolazi novi izazov.
Iako je izvoz zadnjih godina rastao, okosnica ekonomskog rasta bile su osobna potrošnja i investicije. Upravo s investicijama nastat će problem, jer 2027. završava sadašnji višegodišnji financijski okvir EU-a. U njemu je Hrvatska jedna od najvećih neto primatelja iz proračuna EU-a zato što je bila daleko od prosjeka EU-a po standardu i zato što ju je kriza uzrokovana pandemijom 2020. snažno ekonomski pogodila.
Ekonomski oporavak Hrvatske je među najboljima u EU-u, pa se približila prosjeku standarda EU-a. Konkretno, 2020. je bila na 69 posto od prosjeka EU-a mjereno stvarnom individualnom potrošnjom (AIC), 2023. na 76 posto, a ubrzo će biti na 80 posto. To znači da će Hrvatska dobivati manje iz EU-ovih fondova, što će smanjiti investicije.
Sredstva iz trenutačnog financijskog okvira će se dijeliti još dvije godine nakon njegovog završetka 2027., nakon čega će se drastično smanjiti. To znači da Hrvatska može biti mirna još pet godina, a zatim se neće toliko moći oslanjati na EU za ekonomski rast. Već se sada treba početi pripremati da bismo to razdoblje dočekali što bezbolnije. Pametne države se u dobrim vremenima pripremaju za loša vremena.