Koliko Hrvatska trguje s ostalim državama regije?

Trgovina je krvotok ekonomije, koja osim ekonomskih ima političke, kulturološke i institucionalne koristi. Države koje međusobno više trguju povezanije su, manje sklone sukobima i više surađuju.

Od veće trgovine imaju neto korist sve države, jer svakoj omogućuje da se specijalizira u proizvodnji onoga u čemu je najbolja. Iako je u konačnici činjenica da bogatiji najviše trguju s drugim bogatima, u tom procesu se kristaliziraju određene prednosti svake države.

Geografski bliske države u globalu više trguju jedne s drugima nego s udaljenim državama. To znači da su najvažnija međunarodna tržišta svih država države koje su joj susjedi. Isto vrijedi za države Adria regije, koje su jedne drugima neki od najvećih trgovinskih partnera. Ta povezanost je sve veća, pa trgovina između Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije zadnjih godina raste.

Koristi od međunarodne trgovine jedan su od konsenzusa moderne ekonomske znanosti potvrđene nebrojenim istraživanjima. Razumljivo, otvaranjem tržišta neke države većoj trgovinskoj razmjeni određenim segmentima ekonomije i stanovništva donosi relativni gubitak (npr. monopolima, oligopolima i zaštićenim radnicima koji se odjednom moraju suočavati s međunarodnom konkurencijom), ali ukupno gledajući, njeni su učinci neto pozitivni.

Stoga je veća trgovina između država Adria regije na korist svih. Samom činjenicom da su susjedi, Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija usmjerene su prema međusobnoj razmjeni i kolektivno čine važna tržišta jedne drugima.

Više od petine izvoza Hrvatske završava u Adria regiji i više od šestine uvoza dolazi iz nje. Isto vrijedi za druge države. Srbija šestinu izvoza plasira u Adria regiju, a iz nje joj dolazi desetina uvoza. Kao geografsko središte regije, BiH u Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Sjevernu Makedoniju plasira trećinu izvoza.

Trgovinska razmjena Hrvatske s ostatkom Adria regije

Prema podacima Opservatorija ekonomske kompleksnosti (OEC), Hrvatska je 2023. u ostale države Adria regije izvezla proizvoda u vrijednosti 5,06 milijardi dolara i uvezla 7,56 milijardi dolara.

To da Hrvatska više uvozi nego izvozi nije iznenađenje, jer zbog velikog izvoza usluga, tj. turizma, njezino stanovništvo ima veću kupovnu moć nego što to sugerira sam izvoz proizvoda. Zapravo je pokrivenost uvoza izvozom Hrvatske s Adria regijom 67 posto, što je više nego s cijelim svijetom (oko 55 posto).

Najviše se iz Hrvatske izvozilo u Sloveniju (2,45 milijardi dolara), zatim BiH (1,3 milijarde Dolara), Srbiju (1,15 milijardi dolara) a najmanje u Sjevernu Makedoniju (166 milijuna dolara). Prema strukturi su najzastupljeniji električna energija (13 posto), gorivo (6,72 posto) i cement (1,58 posto). Ta skupina proizvoda činila je gotovo petinu ukupne vrijednosti izvoza.

Nakon te skupine proizvoda podjednako su zastupljene skupine dijelova mehaničkih i električnih strojeva, metalurških proizvoda i dijelova prijevoznih sredstava s udjelima od po oko 10 posto.

Zbog velikog izvoza usluga, tj. turizma, Hrvatska može uvoziti puno više proizvoda nego što to sugerira njen izvoz proizvoda. S većinom država svijeta ostvaruje trgovinski deficit, pa tako i sa svim državama Adria regije osim Sjeverne Makedonije. Taj deficit je primarno rezultat trgovine sa Slovenijom (deficit 2,4 milijarde dolara), dok je sa Srbijom i BiH razmjena bila uravnotežena (0,03 i 0,09 milijardi dolara deficita).

Hrvatska je središnja za trgovinu u regiji

Hrvatska nije ekonomski najrazvijenija država u regiji (to je Slovenija) niti ima najviše stanovnika (to je Srbija), ali je prema ukupnom uvozu i izvozu proizvoda središnja za regionalnu ekonomiju.

Izvoz Hrvatske u regiju je 2023. iznosio 5,06 milijardi dolara, manje samo od Slovenije (6,87 milijardi dolara). Uvjerljivo najviše uvezla je iz regije, 7,56 milijardi dolara. Ukupno 12,62 milijarde dolara robne trgovinske razmjene je više nego što su ostvarile Slovenija (11,16 milijardi dolara), Srbija (devet milijardi dolara), BiH (4,9 milijardi dolara) i Sjeverna Makedonija (2,65 milijardi dolara).

Važnost regije za Hrvatsku je blago narasla u odnosu na ostatak svijeta. U odnosu na 2018. izvoz Hrvatske u Adria regiju 2023. bio je za 34,22 posto veći, a u ostatak svijeta 33,14 posto. Uvoz iz regije bio je za 54,91 posto veći, a iz cijelog svijeta 50,35 posto veći.

Posebno je velik rast trgovinske razmjene ostvaren sa Srbijom i Slovenijom. U promatranom razdoblju izvoz iz Hrvatske u Srbiju narastao je za 66,9 posto, a uvoz iz nje za 60,9 posto. Izvoz u Sloveniju narastao je 40 posto, a uvoz iz nje 54,5 posto.

Zabrinjavajući je spori rast izvoza u BiH, za samo 7,87 posto. Slijedom toga pao je i udio Hrvatske u ukupnom uvozu BiH, s 10,1 posto 2018. na 8,17 posto 2023. To se primarno može pripisati padu izvoza naftnih prerađevina iz Hrvatske u BiH, s 372 milijuna dolara 2018. na 273 milijuna dolara 2023.

Zanimljiva je i trgovinska dinamika među državama regije. BiH je veliki izvoznik sirovog aluminija u Hrvatsku, od čega se u Hrvatskoj proizvode aluminijski limovi koji se većinom izvoze u Sloveniju i Njemačku. Isto tako BiH u Hrvatsku izvozi dijelove obuće (3,36 posto ukupne vrijednosti izvoza BiH u Hrvatsku), a Hrvatska izvozi obuću u Njemačku i Italiju (1,2 posto ukupnog izvoza Hrvatske).

Mali uvoz i izvoz

Sve države regije osim Slovenije malo izvoze s obzirom na svoju veličinu. Pravilo je da male države izvoze i uvoze više proizvoda jer zbog svoje veličine nemaju dovoljno veliko unutrašnje tržište za plasiranje svojih proizvoda niti dovoljno sirovina i poluproizvoda za finalnu proizvodnju.

Hrvatska je 2023. ostvarila 5,82 tisuće dolara izvoza i 11,1 dolar uvoza po stanovniku, Srbija 4,92 tisuće dolara izvoza i 5,87 tis. dolara uvoza po stanovniku, BiH tri tisuće dolara izvoza i 4,98 tis. dolara uvoza po stanovniku (prema podacima OEC-a). Iste godine je Slovačka ostvarila 19,8 tisuća dolara po stanovniku izvoza i 20,3 tisuće dolara uvoza, Poljska 9,23 tisuće dolara izvoza i 9,92 tisuće dolara uvoza, Češka 20,6 tisuća dolara izvoza i 21 tisuću dolara uvoza itd.

Hrvatska, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija trebaju više izvoziti da bi ostvarile veći gospodarski rast. Od kraja pandemije 2020. bilježi se snažan rast izvoza zbog vanjskih čimbenika kao što je proces nearshoringa, ali predstoji još dug put prije nego što bude na zadovoljavajućoj razini.

Bolja ekonomska i trgovinska integracija regije jedan je od preduvjeta toga jer su gotovo svim državama na svijetu najvažniji trgovinski partneri susjedne države. Time bi se ojačale kompanije u regiji i pripremile za izlazak na međunarodnu scenu, stvorila bolja specijalizacija i preduvjeti za veću produktivnost. Države Adria regije osuđene su na bolju ekonomsku suradnju, na korist svakoj od njih.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar