Trump bi mogao zabiti zadnji čavao u lijes globalizacije. Koliko će stradati Hrvatska?

Globalizacija i slobodna međunarodna trgovina nisu povijesni noviteti, ali su ta dva procesa zadnjih desetljeća doživjela svoj vrhunac. Svijet je trgovinski povezaniji nego ikada, što je za posljedicu imalo stvaranje zaista globalnog ekonomskog sustava, tako da događaji na jednoj strani svijeta mogu imati zamjetne učinke na drugoj.

Zadnjih godina smo svjedoci niza dubinskih šokova, najvećih s kojima se svjetska gospodarstva morala nositi od Drugog svjetskog rata. Pandemija COVID-19 s posljedičnim politikama otežavanja kretanja ljudi i proizvoda, manjkovi ključnih međuproizvoda u brojnim industrijama (npr. mikročipovi), rat u Ukrajini i poremećaji u svjetskoj opskrbi hranom, sankcije Rusiji, otežana plovidba u Crveno more i iz njega (dvije blokade Sueskog kanala i napadi hutista) itd., nizali su se poremećaj za poremećajem.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine, započet još 2018. godine, već je prošao nekoliko faza. Sa strane SAD-a ga je započela administracija Donalda Trumpa, ali je nastavljen i u vrijeme dok je predsjednik bio Joe Biden.

Druga pobjeda Trumpa gotovo sigurno znači nastavak trgovinskog rata, a vjerojatno i njegovo intenziviranje. Prijetnje uvođenjem carina i do 100 posto su već počele, i to ne samo prema Kini, nego i prema Kanadi, Meksiku, pa čak i EU-u.

Zbog navedenoga postoji očekivanje da se era širenja globalizacije i svjetske trgovine bliži kraju te se predviđa nastanak svjetskog ekonomskog poretka temeljenog na nekoliko trgovinskih blokova umjesto slobodnoj trgovini i na bilateralnim umjesto multilateralnim sporazumima.

Druga pobjeda Donalda Trumpa gotovo sigurno znači nastavak trgovinskog rata SAD-a i Kine | Bloomberg

Kraj globalizacije i svjetske trgovine?

Početkom 20. stoljeća je vrijednost izvezenih dobara iznosila između 10 i 15 posto globalnog BDP-a. Velika gospodarska i Drugi svjetski rat doveli su do velikog pada u svjetskoj trgovinskoj razmjeni, čime su bile posebno pogođene države poput Argentine.

Tek se 1970-ih vrijednost izvezenih dobara vratila na razine s početka 20. stoljeća, a 90-ih godina prošlog stoljeća počinje razdoblje ubrzane globalizacije i širenja svjetske trgovine. Prvo desetljeće 21. stoljeća svjetska trgovina (uvoz i izvoz) raste na između 55 i 60 posto BDP-a.

Ipak, podaci Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ne ukazuju na to da je počela era deglobalizacije, ali je uočljivo nekoliko trendova koji govore u prilog svojevrsne blokovske globalizacije. Podijeli li se svijet na dvije makroregije, Zapad i Istok, može se od siječnja 2022. uočiti pojavljivanje trenda da države počinju trgovati s vlastitim blokom nego državama iz drugog bloka.

Podaci WTO-a ukazuju na to da je era deglobalizacije već počela | Depositphotos

"WTO je primijetio preliminarne znakove fragmentacija u trgovinskim tokovima, s preorijentacijom izvoza i uvoza duž geopolitičkih linija", piše u zadnjem izvješću WTO.

Općenito se svjetska trgovina pokazala otpornom na niz šokova zadnjih godina, a volumen je 2023. bio čak i veći nego 2019. Dapače, predviđa se da će volumen svjetske trgovine nastaviti rasti sljedećih godina.

Godine 2023. zabilježen je blagi pad svjetske trgovine, ali primarno zbog EU-a. To je snažan signal da se suočava s velikim ekonomskim izazovima, što je istina za većinu osim nekolicine država EU-a, među kojima je Hrvatska.

Naime, pozitivna korelacija između rasta međunarodne trgovine i rasta BDP-a, koji je indikator općeg ekonomskog stanja, jasno je utvrđena i istražena. Većina ekonomista slaže se s tim da veća međunarodna trgovina podiže standard u državama koje u njoj sudjeluju te se radi o svojevrsnom konsenzusu u znanosti poznatoj po manjku konsenzusa.

Svjetska trgovina se pokazala otpornom na niz šokova zadnjih godina | Bloomberg

Iako globalizacija općenito povećava blagostanje, životni standard, plaće i prilike, ne može se zanemariti da postoje tzv. "gubitnici globalizacije", tj. da koristi globalizacije nisu jednako distribuirane u cijelom društvu.

Dodatno, pozitivna veza između rasta trgovine i rasta BDP-a slabi već desetljećima. Prve polovice devedesetih je bila najjača, što znači da je doprinos trgovine rastu ekonomije bio najveći, a otad pada. Veza je još uvijek pozitivna, ali upola slabija nego prve polovice 90-ih godina prošlog stoljeća.

Tri trgovinske velesile

U svijetu postoje tri velike gospodarske i trgovinske sile: SAD, Kina i EU. Zajedno čine 42 posto svjetskog izvoza i uvoza. Najveći svjetski izvoznik je Kina, s udjelom od 17,5 posto, a zatim EU s udjelom od 14,3 posto (broji se samo izvoz izvan EU-a).

S druge strane, najveći svjetski uvoznik je SAD, s udjelom od 15,9 posto, a drugi EU s udjelom od 13,6 posto. Zbog globalne prirode proizvodnje, često se međuproizvodi napravljeni u jednoj od triju sila koriste za sastavljanje finalnih proizvoda u drugoj.

Kina je najveći svjetski izvoznik | Bloomberg/AFP/Getty Images

Stoga je u većini proizvoda koji se proizvedu u jednoj od triju sila sadržana i dodana vrijednost iz druge, ili čak obje, koja je sadržana u međuproizvodu koji je uvezen da bi se ugradio u konačni proizvod.

Za primjer, 15,3 posto dodane vrijednosti ostvarene u EU-u sudjeluje u izvozu država izvan EU-a. To znači da se stvari proizvedene u EU-u izvoze u druge države svijeta, u njima ugrađuju u druge proizvode i kao dio konačnih proizvoda izvoze u treće države.

Za Hrvatsku je taj postotak 18,1 posto, što može značiti da se proizvodi iz Hrvatske češće koriste kao međuproizvodi prilikom proizvodnje finalnih proizvoda u drugim državama. To se još naziva i "participacija unaprijed", jer se radi o prijenosu dodane vrijednosti dalje u proizvodnom i trgovinskom lancu.

Proizvodi iz Hrvatske češće se koriste kao međuproizvodi | Petar Santini/Bloomberg

19,7 posto izvoza izvan EU-a i 12,9 posto izvoza Hrvatske čini dodana vrijednost stvorena u državama izvan EU-a. To je tzv. "participacija unatrag", jer se radi o prijenosu dodane vrijednosti iz drugih država preko uvezenih proizvoda, a ugrađenih u proizvode koji se izvore izvan EU-a, odnosno Hrvatske.

Prosječno svako sedmo radno mjesto u EU-u i svako jedanaesto izvan njega direktno ovisi o izvozu izvan EU-a. Razlog relativno male direktne izloženosti Hrvatske izvozu izvan EU-a, puno manje ne samo od prosjeka EU-a nego i od usporedivih država poput  Poljske (15,7 posto), Slovenije (17,6 posto), Slovačke (16,2 posto) i Češke (15,2 posto), je taj što Hrvatska primarno izvozi u ostale države EU-a, a jako malo izvan njih.

Hrvatska jako izložena Trumpovim carinama

Za razliku od Hrvatske, koja ima pokrivenost uvoza izvozom od samo 55 posto, EU je jako veliki neto izvoznik. U godinama prije pandemije je godišnje ostvarivao između 100 i 200 milijardi eura trgovinskog suficita. 2022. je zbog energetske krize ostvaren duboki deficit, ali već od 2023. EU više izvozi nego uvozi.

EU najviše izvozi u SAD, čak 150 milijardi eura vrijednosti proizvoda više nego što uvozi iz SAD-a. Istodobno se najviše uvozi iz Kine, s kojom ostvaruje deficit od blizu 300 milijardi eura godišnje.

Trgovinska izloženost EU-a SAD-u iznosi 556 milijardi eura godišnje. Kini je EU izložen 427 milijardi eura, UK-u 278 milijardi eura, Japanu 113 milijarde eura, a Indiji 90 milijardi eura. SAD nije među najvećim trgovinskim partnerima direktno, ali s obzirom na to da je veliki trgovinski partner cijelog EU-a, onda je i Hrvatska trgovinski najviše izložena SAD-u, sa 735 milijuna eura.

Hrvatska ima pokrivenost uvoza izvozom od samo 55 posto | Miljenko Klepac/Hina

To je zbog toga što velik dio izvoza Hrvatske čine međuproizvodi koji se ugrađuju u finalne proizvode u ostalim državama EU-a, primarno Njemačkoj, i tako izvoze indirektno u SAD. Ako bi prestao izvoz tih finalnih proizvoda u SAD, automatski bi prestao i izvoz međuproizvoda iz Hrvatske koji se koriste u proizvodnji tih finalnih proizvoda.

Velika izloženost EU-a, i posredno Hrvatske, predstavlja slabu točku. SAD, kao najveći svjetski kupac, ima i najveću pregovaračku moć pri određivanju pravila trgovine. Jednostavno EU više ovisi o SAD-u nego SAD o EU-u.

Trump je toga svjestan, i to planira iskoristiti. Globalizacija neće prestati, ali će se promijeniti sukladno novim političkim i geopolitičkim zbivanjima u svijetu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar