Prema prvoj procjeni Eurostata, izvoz roba iz eurozone u studenome prošle godine iznosio je 264,7 milijardi eura, što je rast od 17,2 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine, dok je uvoz iz ostatka svijeta iznosio 276,3 milijarde eura ili 20,2 posto više nego godinu dana ranije.
Tako je robni deficit eurozone u studenome prošle godine iznosio 11,7 milijardi eura, dok je u studenome 2021. godine deficit bio bitno niži, od 3,9 milijardi eura.
Trgovina unutar eurozone u studenome je došla do 241,5 milijardi eura ili 16,8 posto više nego godinu dana ranije.
Gledajući razdoblje od siječnja do studenoga prošle godine, robni izvoz iz eurozone u druge dijelove svijeta porastao je na 2638,4 milijardi eura ili 18,9 posto prema prethodnoj godini, dok je uvoz došao na 2943,4 milijardi eura, što je rast od čak 40,5 posto u usporedbi s prvih 11 mjeseci 2021. godine.
Tako je u 11 mjeseci prošle godine ostvaren deficit od 305,1 milijardi eura. U 2021. godini učinak nakon prvih 11 mjeseci bio je višak u robnoj razmjeni od 125 milijardi eura. Trgovinska razmjena unutar eurozone prošle je godine porasla 25,5 posto u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine, na 2506,7 milijardi eura.
Kad je riječ o cijeloj Europskoj uniji (EU), u studenome prošle godine ostvaren je deficit u robnoj razmjeni od 20,7 milijardi eura ili gotovo dvostruko viši od 10,7 milijardi eura u studenome 2021. godine.
U prvih 11 mjeseci je EU imao robni deficit od 418,4 milijarde eura u usporedbi s viškom od 69,5 milijardi eura u istom razdoblju 2021. godine.
Hrvatska je od siječnja do studenoga prošle godine imala trgovinski deficit od 16,6 milijardi eura u usporedbi s deficitom od 9,7 milijardi eura u istom razdoblju godinu ranije.
Njemačka je u studenome prošle godine najviše doprinijela izvozu robe iz EU-a, i to suficitom od 12,5 milijardi eura. Hrvatski je doprinos bio negativan zbog deficita od 300 milijuna eura.