Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je dodatne carine Kini, kao i američkim susjedima Kanadi i Meksiku, uzburkavši tržišta svojom prvom konkretnom prijetnjom od izborne pobjede da će obuzdati globalne trgovinske tokove.
Trump je u ponedjeljak na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da će uvesti dodatne carine od 10 posto na robu iz Kine te 25 posto carine na sve proizvode iz Meksika i Kanade. Kanadski dolar pao je na najnižu razinu u posljednje četiri godine zbog te vijesti, dok je meksički pezo trgovao blizu najslabije razine od 2022. godine. Kineski juan također je blago oslabio na inozemnom tržištu.
Trump je nove carine predstavio kao nužnu mjeru za suzbijanje migranata i ilegalnih droga koje prelaze granice. Optužio je Kinu da nije ispunila obećanje o uvođenju smrtne kazne za trgovce fentanilom, napisavši kako "droge ulaze u našu zemlju, uglavnom kroz Meksiko, u količinama kakve nikada prije nismo vidjeli".
Čitaj više
Koliko su najveće hrvatske kompanije izložene svjetskim političkim previranjima?
Najveći utjecaj mogao bi biti na kretanje cijene dionice Valamar Riviere i Adris grupe.
21.11.2024
Iz svijeta ukratko: Putin spreman za razgovor s Trumpom
Nakon što je Fed u četvrtak snizio kamatne stope, predsjednik Jerome Powell je poručio kako neće podnijeti ostavku ako to zatraži ponovo izabrani predsjednik Trump.
08.11.2024
Ukratko iz svijeta: Europa šalje dužnosnike u Peking zbog carina
EU je poslala dužnosnike u Peking na dodatne razgovore oko pronalaženja alternative carinama na električna vozila iz Kine.
31.10.2024
Tko sve gubi u Trumpovom beskonačnom trgovinskom ratu? Kina nije jedina žrtva
Trumpov je stav da carine predstavljaju porez Kini. No zapravo su i porez za potrošače iz SAD-a
30.10.2024
"Sve dok se to ne zaustavi, naplaćivat ćemo Kini dodatnu carinu od 10 posto, na sve postojeće carine, na njihove brojne proizvode koji ulaze u Sjedinjene Američke Države", rekao je Trump.
U drugoj objavi, budući predsjednik također je obećao pogoditi Meksiko i Kanadu carinama od 25 posto na "SVE proizvode", rekavši da će potpisati izvršnu naredbu u tom smislu prvog dana na dužnosti. "Kao što je svima poznato, tisuće ljudi hrle kroz Meksiko i Kanadu, donoseći kriminal i drogu na dosad neviđenoj razini", rekao je.
"Ova će tarifa ostati na snazi sve dok droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne zaustave ovu invaziju na našu zemlju!"
Na pitanje o tarifnoj prijetnji glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla je da će Peking "na to odgovoriti kasnije", ne navodeći detalje, piše Bloomberg.
EU predlaže sankcioniranje kineskih tvrtki koje pomažu Rusiji
Europska unija predlaže uvođenje sankcija za nekoliko kineskih tvrtki za koje tvrdi da su pomogle ruskim kompanijama u razvoju napadačkih dronova koji su korišteni protiv Ukrajine.
Europska komisija također razmatra uvođenje ograničenja za dodatne ruske tankere nafte kako bi ograničila sposobnost Moskve da zaobilazi postojeće restriktivne mjere, prema dokumentima koje je Bloomberg dobio na uvid.
Prijedlozi dolaze u trenutku kada se ministri vanjskih poslova skupine G-7 sastaju u Italiji ovog tjedna, gdje će se obvezati na "odgovarajuće mjere" protiv Kine i drugih zemalja koje podržavaju ruske ratne napore u Ukrajini. Mjere EU-a zahtijevale bi podršku svih 27 država članica.
EU je također predložio dodavanje kineskog državljanina koji kontrolira tvrtku koja je prekršila trgovinske restrikcije EU-a na program sankcija, tvrtke sa sjedištem u Hong Kongu koja je ruskim vojnim tvrtkama opskrbljivala zabranjene mikroelektroničke komponente te sjevernokorejskih obrambenih dužnosnika uključenih u odluku te zemlje da rasporedi vojnike za pomoć Rusiji, prema tim dokumentima.
Kineski predsjednik Xi Jinping nastoji prikazati Peking kao neutralan u vezi s ratom u Ukrajini te se zalaže za poboljšanje međunarodnih odnosa, između ostalog kako bi osigurao nastavak izvoza koji pomaže posrnulom kineskom gospodarstvu. Kina je više puta kritizirala zapadne sankcije i izjavila da neće opskrbljivati smrtonosnu pomoć niti jednoj strani.
Bloomberg je u srpnju izvijestio da kineske i ruske kompanije razvijaju napadački dron sličan iranskom modelu koji je korišten u Ukrajini. To je izazvalo strah da bi Peking mogao biti sve bliže pružanju smrtonosne pomoći, na što su zapadni dužnosnici već upozoravali.