Još prije isteka današnjeg roka za sklapanje trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine, dvije su se sile dogovorile o dodatnom 90-dnevnom produženju spora koji se tiče gospodarskih odnosa dviju najvećih svjetskih ekonomija i istodobno geopolitičkih suparnica. Ipak, gordijski čvor trgovinskih odnosa, koji znatno utječe i na globalna financijska tržišta, ostaje nerazriješen.
Donald Trump je, naime, sinoć u posljednji trenutak potpisao izvršnu uredbu kojom konačno rješenje sukoba odgađa u blisku budućnost. Nakon nekontrolirane eskalacije uzajamnog podizanja carinskih stopa, koje su u proteklim mjesecima dosegle i najave o 145-postotnim carinama na kineski izvoz te strožim ograničenjima izvoza američke napredne tehnologije u Kinu, obje strane našle su se u slijepoj ulici.
Peking je na američke maksimalističke zahtjeve odgovorio ograničenjem izvoza rijetkih minerala, čiji je opskrbni lanac 90 posto u njegovim rukama, a koje Amerikanci trebaju za proizvodnju čipova. S druge strane, Kina napredne čipove proizvođača Nvidije i AMD-a treba za razvoj umjetne inteligencije, o kojoj ovisi njezin daljnji gospodarski rast i politička stabilnost. Tržišta i investitori sve to nemoćno promatraju, nadajući se racionalnom dogovoru "čipovi za rijetke minerale", na koji dodatno utječe i sjena pregovora o okončanju rata u Ukrajini, zakazanih za kraj tjedna na Aljasci.
Čitaj više

Tko su pobjednici, a tko gubitnici Trumpove carinske politike?
Očekuje se da će inicijative američkog predsjednika Donalda Trumpa za stvaranje novog svjetskog poretka, uvođenjem niza novih carina, smanjiti globalno gospodarstvo i pojačati napetosti u odnosima SAD-a sa saveznicima i suparnicima.
09.08.2025

Kakve će biti mjere odmazde EU protiv SAD-a? Ako Trump ne odustane - stiže ACI.
Europa nastavlja pregovore, a istovremeno priprema mjere protiv SAD-a ako ne bude postignut dogovor.
21.07.2025

SAD i Kina postigli dogovor - srezali carine na razdoblje od 90 dana
Američke carine od 145 posto na većinu kineskog uvoza bit će smanjene na 30 posto, uključujući stopu vezanu za fentanil, do 14. svibnja, dok će kineske carine od 125 posto na američku robu pasti na 10 posto
12.05.2025

Tko će prvi trepnuti – Trump ili Xi
Kina želi da vidi niz koraka od Trumpove administracije pre nego što pristane na trgovinske pregovore sa SAD.
17.04.2025
Je li trgovinski sporazum u ovako personaliziranoj geopolitici ega uopće moguć i što nas čeka nakon isteka 90-dnevnog roka?
Podređeni SAD
"SAD si danas ne može priuštiti totalni carinski rat s Kinom i obje su strane toga svjesne", procjenjuje geopolitički stručnjak Klemen Grošelj. Smatra da će se pregovori nastaviti, jer Trump ne može popustiti: "To bi mu predstavljalo dodatni unutarnjopolitički problem, a ujedno bi oslabilo SAD i ojačalo globalni utjecaj Kine."
Prema politologu Tomažu Deželanu, Trump je pogriješio jer je zaoštravanjem odnosa s Kinom izolirao SAD i otvorio prostor Kini za sklapanje novih partnerstava, posebno u jugoistočnoj Aziji. "Dogovor će biti složen, kompromisan i takav da će ga Trump lakše prodati MAGA pokretu nego ostvarivanje predizbornih obećanja, a bez velikog zadiranja u zdravlje gospodarstva."
"Dogovor će biti složen, kompromisan i takav da će ga Trump lakše prodati MAGA pokretu nego ostvarivanje predizbornih obećanja, a bez velikog zadiranja u zdravlje gospodarstva", prema politologu Tomažu Deželanu.
"Xi može ovu utakmicu eskalirati puno jače nego Trump", rekao je tada o trgovinskom ratu politolog, podsjetivši kako je Xi Jinping već odbijanjem poziva na Trumpovu inauguraciju "dao jasno do znanja što misli o njemu". Stručnjak jučerašnji ishod tumači očekivanjima financijskih tržišta. "Trump je već nekoliko puta poništio vlastite mjere pod pritiskom Wall Streeta i američkih multinacionalnih kompanija", kaže, zbog čega će konačni dogovor vjerojatno biti "vrlo složen, kompromisan i zapetljan, takav da ga Trump može lakše opravdati pokretu MAGA nego ostvarivanjem predizbornih obećanja, a da pritom ne ugrozi gospodarstvo".
Nekoliko čipova za rijetke minerale…
Tako se, prema mišljenju promatrača, mogu protumačiti i iznenadne odluke o dopuštanju izvoza Nvidijinih čipova H20, kojima je Trump prije srpanjskih pregovora u Švedskoj pokušao omekšati čvrsta stajališta kineskog pregovaračkog tima na čelu s potpredsjednikom vlade He Lifengom. Ublažavanje američke pozicije i optimistične izjave pregovarača tržišta su shvatila kao znak da je dogovor u osnovi već postignut.
No sporazum "nekoliko čipova za rijetke minerale", kako je pregovore opisao osnivač i analitičar agencije Pangaea Policy Terry Haines, i nakon posljednje odgode nije zajamčen. "Napredak razgovora između SAD-a i Kine danas je mnogo neizvjesniji i krhkiji nego što tržišta misle", upozorava. "Dogovor koji se trebao sklopiti još prije nekoliko mjeseci i nakon produženja nije osiguran, a kamoli da bi strane bile spremne na širi sporazum."
Sporazum "nekoliko čipova za rijetke minerale" prema osnivaču i analitičaru agencije Pangaea Policy Terryju Hainesu nije zajamčen. "Napredak razgovora između SAD-a i Kine danas je mnogo neizvjesniji i krhkiji nego što tržišta misle", upozorava.
Mogući trgovinski dogovor, prema Bloombergu, mogao bi uključivati i kinesku obvezu povećanja kupnje američke robe, energenata te osobito poljoprivrednih proizvoda.
Na moguće pomake ukazuje i jučerašnje pisanje Financial Timesa da su se Nvidia i AMD dogovorili s američkom vladom da će 15 posto prihoda od prodaje čipova H20 i MI308 na kineskom tržištu uplaćivati u američki državni proračun, što znači da zasad ostaju prisutni na tom tržištu.
… ili malo soje za čipove?
Trump je u ponedjeljak na mreži Truth Social napisao da je "Kina zabrinuta zbog nestašice soje". Kina je najveći svjetski kupac soje, a lani je iz SAD-a uvezla soje u vrijednosti od 12 milijardi dolara. Riječ je o strateškoj sirovini koju Peking povezuje s nacionalnom sigurnošću. "Kina je, zbog povijesnog iskustva velikih gladi, i u carsko doba i u maoističkom razdoblju, vrlo fokusirana na prehrambenu sigurnost", kaže sinologinja Maja Veselič s Filozofskog fakulteta u Ljubljani, ističući soju i kukuruz kao ključne stočne kulture.
"Bessent je bio vrlo jasan u stavu da je SAD u pregovorima s Kinom otvoreno problematizirao njezinu potporu Rusiji", kaže Haines, koji američko-kineske trgovinske razgovore povezuje s američko-ruskim pregovorima o primirju u Ukrajini, zakazanima za kraj tjedna na Aljasci.
No Kina je, kao znak zaoštravanja odnosa, odlučila dio jesenske nabave soje preusmjeriti s američkih na argentinske i brazilske proizvođače. Brazil je, poput Kine, članica skupine BRICS i zemlja s kojom Trump također zaoštrava odnose te uvodi visoke carine iz geopolitičkih razloga.
"Nadam se da će Kina brzo učetverostručiti narudžbe soje. To je i način da se znatno smanji kineski trgovinski deficit s SAD-om", poručio je Trump u objavi, aludirajući na mogući izlaz iz trgovinskog zastoja.
Trenutno uvoz kineske robe u SAD podliježe carini od 20 posto zbog američkih optužbi o ulozi Kine u trgovini fentanilom, uz dodatnu osnovnu carinu od 10 te 25 posto carine na odabrane proizvode, uvedene još u Trumpovom prvom mandatu. Američka roba koja ide u Kinu opterećena je prosječnom carinom od oko 32 posto.
Grošelj: Trump igra opasnu igru
Trump je, iako je dopustio izvoz napredne tehnologije, najavio i u slučaju Indije već uveo sekundarne carine prema glavnim ruskim trgovinskim partnerima, Kini i Indiji.
"Američki ministar financija Scott Bessent bio je vrlo jasan da SAD u pregovorima s Kinom otvoreno dovodi u pitanje njezinu potporu Rusiji", kaže Haines, ističući kako je to "jedan od razloga zašto kineska strana očito oklijeva s napretkom ili provedbom dogovorenog".
"Dio američkog ultimatuma Kini je i prestanak kupnje ruskih energenata, što izravno utječe na financiranje rata i stanje obrambene industrije Rusije", dodaje politolog Tomaž Deželan.
Grošelj upozorava da SAD igra vrlo opasnu igru u trokutu Indija–Kina–Rusija, "pokušavajući odvojiti Rusiju od Kine te Indiju od Rusije, kako bi izolirala Kinu". To je, s obzirom na tradicionalne odnose Moskve i New Delhija, vrlo rizična strategija, kaže, "koju si Vladimir Putin i Narendra Modi teško mogu priuštiti, budući da je Indija prirodna protuteža Kini, čak više za Rusiju nego za SAD". U takvim okolnostima, dodaje, "jedan pogrešan potez može izazvati potpuni slom i gurnuti svijet u kaos".
Dogovor koji čeka veliku pozornicu
Analitičar Instituta Yusof Ishak (ISEAS) Stephen Olson rekao je za BBC da će pregovori biti naporni, jer je Kina, zahvaljujući monopolu nad rijetkim mineralima, sada u jačem položaju nego u vrijeme Trumpova prvog mandata.
"Trump je već više puta pokazao da želi osobni susret s Xijem, na kojem bi na svjetskoj sceni mogao sklopiti 'najveći dogovor svih vremena'", kaže Olson, dodajući da je toga svjesna i kineska strana te će to iskoristiti u svoju korist. "Peking neće dopustiti loš sporazum za sebe", ističe Grošelj.
"Kontrolirano odgađanje s nekoliko simboličnih ustupaka Trumpu i Xiju omogućuje kratkoročnu političku korist, smirivanje domaće javnosti te pripremu osobnog susreta", smatra Denis Mancevič, partner u tvrtki NC3.
Daljnje 90-dnevno odgađanje sklapanja konačnog dogovora znači da će krajnji rok isteći nekad u studenome, što je u skladu s rokom koji si je za još nepotvrđeni sastanak postavio Trump. "Zatražio je sastanak sa mnom i najvjerojatnije ću se s njim sastati još prije kraja godine, ako se dogovorimo. Ako dogovora ne bude, neće biti ni sastanka", rekao je Trump nedavno za televizijsku mrežu CNBC.
Da je riječ o taktičkom potezu koji bi trebao dovesti do susreta dvojice čelnika, smatra i bivši diplomat Denis Mancevič. "Proboj preko noći malo je vjerojatan, jer su strateška neslaganja, kao posljedica globalnog rivalstva između Kine i SAD-a, duboko ukorijenjena", objašnjava partner u tvrtki NC3.
"Kontrolirano odgađanje s nekoliko simboličnih ustupaka Trumpu i Xiju omogućuje kratkoročnu političku korist, smirivanje domaće javnosti te pripremu osobnog susreta", zaključuje poznavatelj geopolitike.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...