Zelenski i Trump se sukobljavaju oko Putinove nafte. Hoće li Rusija popustiti?

Ukrajinski rat prerastao je uske okvire sukoba, jer Rusija taktikom hibridnog ratovanja pokušava destabilizirati NATO i prisiliti ga da se usredotoči na vlastitu obranu, čime bi se automatski smanjila potpora Ukrajini.

Događanja na fronti posljednjih su mjeseci zastala, jer nijedna strana ne bilježi veće teritorijalne dobitke, što i Kijev i Moskvu prisiljava na prilagodbu strategije i taktike. Ukrajinci taktikom napada na rusku energetsku infrastrukturu pokušavaju Moskvu s jedne strane lišiti petrorublja, a s druge ograničiti opskrbu gorivom ruskih jedinica na fronti.

Upitan učinak

No stručnjaci su skeptični: "Procjenjujem da se uloga ukrajinskih napada precjenjuje, što u konačnici potvrđuje i stanje na bojištu", kaže geopolitički analitičar i sigurnosni stručnjak Klemen Grošelj.

Velik, ako ne i presudan utjecaj na tijek rata ima potpora velikih sila na obje strane. "Činjenica ostaje da se rat u Ukrajini neće završiti dok tri velike sile - Rusija, SAD i Kina - ne postignu dogovor o međusobnim odnosima i ravnoteži moći", smatra stručnjak o širem kontekstu gotovo četverogodišnjeg rata.

Tako je američki predsjednik Donald Trump, nakon što nije uspio postići dogovor s Putinom na sastanku na Aljasci, ponovno promijenio retoriku i izjavio da Ukrajina može osloboditi okupirana područja, dok je Kijev pojačao napade na rusku energetsku infrastrukturu.

Zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski izjavio je da je u rujnu bilo najmanje 70 napada na rusku infrastrukturu. I na strani potražnje SAD pojačava pritisak sekundarnim carinama na ruske strateške saveznike i kupce energenata - Kinu i Indiju.

Zapadni promatrači smatraju da je promjena ukrajinske taktike rezultat pojačane američke potpore. Financial Times je nedavno otkrio da američke obavještajne službe ne samo da Ukrajini dostavljaju podatke, već aktivno sudjeluju u pripremi napada na rusku energetsku infrastrukturu s ciljem slabljenja gospodarstva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pritom pritišće Washington da Ukrajini dopusti proširenje napada na ciljeve duboko u Rusiji američkim oružjem, konkretno krstarećim raketama tomahawk.

"Hoće li napadi na rusku naftno-plinsku industriju imati učinak? Sumnjam, kao što sam skeptičan i prema prijetnjama o isporuci tomahawka", kaže Grošelj. Cijena pojedine rakete, koja može pogoditi ciljeve udaljene do 2.500 kilometara, iznosi 2,5 milijuna dolara.

 

Ukrajina tvrdi da se ruska proizvodnja benzina smanjila za 20 posto, dok BBC navodi da u nekim ruskim gradovima izvještavaju o nestašici goriva na crpkama. Britanski Guardian čak piše da ruske trupe moraju štedjeti gorivo. JPMorgan Chase navodi da je proizvodnja u rafinerijama pala ispod pet milijuna barela dnevno, što je najniža razina od travnja 2022. godine.

Denis Mancevič iz NC3 i dobar poznavatelj postsovjetskog prostora sumnja u tvrdnje o učinku napada na rusku sposobnost ratovanja. "Procjene o utjecaju napada na energetsku industriju pretjerane su, osobito tvrdnje da bi takvi napadi mogli bitno utjecati na rat ili rusku sposobnost njegova nastavka", kaže.

No Wall Street Journal piše da će se Trump nakon nedavnog primirja u Gazi usredotočiti na okončanje rata u Ukrajini, oslanjajući se na jačanje pritiska na Rusiju. Krajem tjedna u Bijeloj kući ugostit će Zelenskog, a glavna tema bit će isporuka tomahawka. "Tijekom posjeta Izraelu i Egiptu, Trump je spomenuo rat između Rusije i Ukrajine te naglasio kako, dok se hvali postignućima u jednom većem sukobu, i dalje nastoji riješiti drugi", piše WSJ.

Putinov ratni stroj posustaje

Očekuje se, dakle, da će se pritisak na okončanje ukrajinskog rata pojačati, no nije jasno hoće li to imati učinak. To se može dogoditi samo ako Rusi rat i njegove posljedice, od kojih su dosad uglavnom bili zaštićeni, počnu osjećati na vlastitoj koži. "Šteta od napada na infrastrukturu nesumnjivo postoji, ali se mjeri privremenim prekidima proizvodnje naftnih derivata na lokalnoj razini, što uzrokuje nestašicu za stanovništvo i gospodarstvo, ali ne i za vojsku", objašnjava Mancevič.

Prijelaz Rusije na ratnu ekonomiju, koju podupire opsežna trgovina energentima s Kinom i Indijom, zasad zemlju štiti od negativnih posljedica zapadnih sankcija i međunarodne izolacije. Moskva je od 2022. povećala vojne izdatke na zapanjujuću razinu - već je potrošila 263 milijarde dolara na proizvodnju oružja.

Ratna ekonomija ne osigurava samo dobro plaćena radna mjesta i rekordno nisku nezaposlenost (u kolovozu nešto iznad 2 posto), već i puni državnu blagajnu zahvaljujući izvozu. "Rusija je ove godine planski povećala izdatke za obranu na oko 15 milijardi rubalja", kaže profesor ekonomije Rok Spruk. To je oko sedam posto BDP-a i oko 35 do 40 posto saveznog proračuna.

No riječ je o dvosjeklom maču - i ratna ekonomija u jeku stvarnog rata pokazuje znakove usporavanja. BDP je u prvih sedam mjeseci porastao 1,1 posto, što je tek neznatno iznad donje granice procjene ruske središnje banke. Trenutačni trendovi pokazuju da će ovogodišnji rast iznositi 0,7 posto, što je znatno ispod očekivanja. Velike ruske banke izvještavaju i o padu kreditne sposobnosti građana zbog rekordno visokih kamatnih stopa kojima država brani rubalj; neke čak razmatraju zahtjev za državnom pomoći ako se trend nastavi i 2026. godine.

"Kako bi zadržala dotok vojnika i radnika u obrambeni sektor, Rusija nudi visoke bonuse pri prijavi i natprosječne plaće, što odvlači radnu snagu iz civilnih djelatnosti i povećava troškove rada", objašnjava Spruk. "U kombinaciji s demografskim padom to stvara uska grla, pritisak na plaće i inflaciju; središnja banka reagira visokim kamatama i kapitalnim ograničenjima, što pak opterećuje troškove kapitala u civilnom dijelu gospodarstva i otežava kreditiranje", zaključuje ekonomist.

Utjecaj na javno mnijenje

Taktika napada na energetsku infrastrukturu - koji se, naravno, odvijaju i u suprotnom smjeru, ruskim napadima na ukrajinsku energetsku mrežu - nema izravan utjecaj na sposobnost ratovanja ni jedne ni druge strane. No napadi mogu, kroz poskupljenje i nestašice goriva, imati psihološki učinak na civilno stanovništvo i tako pojačati pritisak na Putinov režim, neizravno utječući na spremnost Rusije za nastavak rata.

"Ključni cilj ovih napada jest utjecati na javno mnijenje u Rusiji kroz nestašicu goriva", slaže se Grošelj s kalkulacijom Kijeva i zapadnih saveznika. No odmah dodaje da je nemoguće procijeniti ima li to stvarnog učinka. "Sumnjam da će to utjecati na javno mnijenje; mislim čak da će imati suprotan učinak, što se vidi i iz primjera napada na ruske pogranične gradove i regije, koji su podršku ratu čak povećali", upozorava stručnjak.

Slično misli i Mancevič, koji kaže da je prioritet opskrba vojske, koja nije ugrožena. Napadi dovode do "viših cijena goriva i nezadovoljstva lokalnog stanovništva, ali to Kremlj ne brine". Dodaje da ni moguća uporaba tomahawka neće imati značajan učinak na proizvodnju, već bi ih Kijev koristio za napade na "vrjednije" vojne ciljeve.

Grošelj upozorava i na moguću daljnju eskalaciju rata zbog nove naoružanja te dodaje – na što je upozorio i Putin – da Rusiji više štete niže cijene nafte na svjetskom tržištu. "Više od napada na državnu blagajnu utječe globalna cijena nafte, koja je za Rusiju trenutačno nepovoljna", kaže. Nafta Brent, kojom se trguje po cijeni od oko 62 dolara za barel, od kraja rujna je pojeftinila za 11 posto.

U svjetlu napada i viših domaćih cijena goriva, Putin je u listopadu ublažio pravila za dodjelu subvencija rafinerijama, piše Bloomberg. Državnom pomoći im omogućuje da domaće tržište i dalje opskrbljuju benzinom i dizelom po povoljnijim cijenama te ih potiče da proizvodnju ne preusmjere u izvoz.