U petak će se ispred pozornice na moskovskom Crvenom trgu, na kojoj će najistaknutije mjesto zauzeti ruski predsjednik Vladimir Putin, u svečanom vojnom mimohodu povodom Dana pobjede prošetati više od 10 tisuća vojnika. Među njima će, uz ruske, biti i kineski, vijetnamski, kazahstanski i egipatski vojnici, čime Putin želi pokazati svijetu širinu savezništva i ugled koji navodno uživa država koja već više od tri godine vodi rat protiv suverene Ukrajine, guši oporbu, destabilizira Europu i drži svjetsko gospodarstvo u neizvjesnosti.
Prijatelji velikog Putina koji Rusiju čine malom
Činjenica da je Rusija posljednjih 25 godina, otkako Putin dominira na funkcijama predsjednika i premijera, na pogrešnoj strani povijesti, neće biti prikrivena ni sudjelovanjem 29 svjetskih lidera na paradi povodom obljetnice pobjede nad nacizmom. Naprotiv, uzvanici poput srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, slovačkog premijera Roberta Fica, venecuelskog predsjednika Nicolása Madura, brazilskog vođe Luiza Inácia Lule da Silve te posebice glavnog gosta kineskog predsjednika Xi Jinpinga još će više naglasiti to porazno stanje.
Popis lidera koji su prihvatili poziv izgleda kao popis najistaknutijih podržavatelja i simpatizera autokratskog režima koji imperijalnim revanšizmom u inozemstvu (Ukrajina) i diktaturom u zemlji (ubojstvo Alekseja Navaljnog) pokušava ostvariti prvu fazu restauracije ruskog imperija u Europi.
"Putin će paradu povodom 80. obljetnice pobjede u Drugom svjetskom ratu očekivano iskoristiti za demonstraciju vojne moći, utemeljene ponajprije na nuklearnom arsenalu", smatra stručnjak za postsovjetski prostor i partner u tvrtki NC3 Denis Mancevič, osvrćući se na simboliku događaja za koji je Putin cinično predložio trodnevno primirje, što je Ukrajina odbila.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je nedavno prihvatio rudarski sporazum s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, čime je uklonjena posljednja prepreka za mirovne pregovore, izjavio je da je spreman prihvatiti samo trajno ili barem 30-dnevno primirje.
"Putin će paradu povodom 80. obljetnice pobjede u Drugom svjetskom ratu očekivano iskoristiti za demonstraciju vojne moći, utemeljene ponajprije na nuklearnom arsenalu", smatra stručnjak za postsovjetski prostor i partner u tvrtki NC3 Denis Mancevič, osvrćući se na simboliku događaja za koji je Putin cinično predložio trodnevno primirje, što je Ukrajina odbila.
Moskva je pritom uronila u retoričku šutnju, dok Kijev već nekoliko noći zaredom, u simboličnom činu, prema ruskom istoku šalje rojeve bespilotnih letjelica. Naravno, Putin uzvraća sličnom silom, što jasno pokazuje da je mir na istoku Europe jednako daleko kao i sjećanje na završetak Drugog svjetskog rata, kada je Rusija još bila stup stabilnosti i mira.
Samo šarena kulisa
Pomno koreografirana parada povodom obljetnice pada nacionalsocijalizma, kojim Putin ironično i dalje opravdava nezakonitu invaziju na Ukrajinu, neće biti ništa više od šarene kulise. Još prije nego što je jučer navečer na aerodromu Šeremetjevo sletio kineski predsjednički avion, Peking i Moskva najavili su da će Xi Jinping, uz paradu u petak, prisustvovati i bilateralnom sastanku s Putinom.
U članku koji su u srijedu objavili ruski mediji, kineski predsjednik poručio je da dvije zemlje moraju odlučno očuvati poslijeratni međunarodni poredak. U kontekstu njegovog narušavanja kroz Trumpov trgovinski rat, to je izravna kritika Sjedinjenih Američkih Država. Dok Rusija, nadajući se okončanju rata u Ukrajini uz zadržavanje okupiranih teritorija, sve više računa na povratak Trumpa, slika s kineske strane potpuno je drugačija. Zbog uvoznih carina od čak 145 posto, odnosi između SAD-a i Kine na najnižoj su točki dosad. Tome u prilog ide i sve intenzivnije korištenje kineske "meke moći" na društvenim mrežama, gdje se Kina nastoji predstaviti kao uzorna i stabilna protuteža Trumpovu kaosu.
Osim rata u Ukrajini i suradnje u alternativnim multilateralnim organizacijama poput BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju, jedna od ključnih tema sastanka između Putina i Xija bit će i pitanje dovršetka plinovoda Snaga Sibira 2.
U posljednje vrijeme na profilima kineskih influencera na TikToku pojavili su se AI-generirani videozapisi Trumpa, Elona Muska i potpredsjednika Jamesa Davida Vancea kako šiju odjeću i obuću u tvorničkim pogonima s neljudskim uvjetima. Kineska meka i kulturna moć raste i u odnosu prema "prijateljskoj" Rusiji.
"Meka moć Kine raste, dok ruska slabi", kaže Dejan Verčič, predavač i stručnjak za komunikacije te partner u tvrtki Herman & partnerji. Dodaje da je invazija na Ukrajinu bila ne samo zločin iz komunikacijskog aspekta, već i strateška pogreška. Kina u svoju javnu diplomaciju ulaže promišljeno i već ubire plodove u Africi i Aziji, tvrdi stručnjak.
Mancevič s druge strane ističe kako je iluzija vjerovati da bi Trumpovo popuštanje u Ukrajini moglo zbližiti Kremlj s SAD-om i tako oslabiti kinesko-rusko partnerstvo. "Osim Trumpa i njegovih šaptača, gotovo nitko u to ne vjeruje." Uostalom, Xi je u spomenutom članku uoči dolaska u Moskvu naglasio da se Kina i Rusija zajedno moraju suprotstaviti svim pokušajima razbijanja i podrivanja međusobnog prijateljstva i povjerenja.
Kad granate i nafta više ne pomažu
Zato nije pretjerano naglašavati važnost današnjeg sastanka dvojice lidera koji njeguju "posebno strateško partnerstvo bez ograničenja". Tamo bi trebali potpisati niz strateških i gospodarskih dokumenata kao zagovornici alternativnog, multipolarnog svjetskog poretka.
Mancevič smatra da je upravo kinesko strateško partnerstvo glavni razlog zašto Putin nikad neće upotrijebiti nuklearno oružje, kojim je nedavno ponovno neizravno prijetio. Njegova bi uporaba predstavljala crvenu liniju za Peking, čime bi bilo ugroženo šire kinesko-rusko partnerstvo. S druge strane, Kina će učiniti sve kako bi održala Putinovu autokraciju na životu, jer bi njezin pad bio ozbiljan vojno-obrambeni i politički problem, osobito u kontekstu trgovinskog rata s SAD-om i rastućih tenzija u jugoistočnoj Aziji i Tajvanu.
Gospodarstvo ruskog autokrata, unatoč planiranim prikazima široke međunarodne potpore, u velikoj je mjeri ovisno o volji Xi Jinpinga. Ratna ekonomija koju Kremlj hrani petrorubljima počinje se pregrijavati, a inflacija je već premašila 10 posto. Ni s proaktivnom monetarnom politikom ruska središnja banka to ne može obuzdati.
Kamatne stope ostale su na rekordnih 21 posto, što sve više podsjeća na scenarije iz imperija koji nakon vrhunca ulaze u razdoblje dekadencije. Granate i nafta više ne djeluju. "Što god središnja banka poduzme, nedovoljno je u odnosu na razmjere ulaganja u ratnu ekonomiju", pojašnjava stručnjak.
Zato je održavanje dobrih odnosa s jugoistočnim susjedom od vitalne važnosti za Putina, objašnjava Mancevič. Kina je, zahvaljujući vlastitim geoekonomskim i geopolitičkim ambicijama, koje su u mnogočemu slične ruskim i zbog teritorijalne ekspanzije će prije ili kasnije doći u sukob, najveći kupac ruskog plina i nafte. Zbog međunarodne izolacije, koju će sutrašnja parada i popis uzvanika prije naglasiti nego prikriti, Putin je spreman igrati ulogu kineske energetske kolonije ili u najboljem slučaju vazala, jer mu jednostavno ništa drugo ne preostaje.
Prošle je godine bilateralna robna razmjena između susjeda, prema podacima Bloomberga, dosegnula 245 milijardi dolara i time ponovno srušila prethodni rekord. Koliko je rat u Ukrajini bio značajna prekretnica za bilateralnu trgovinu, opstanak ruskog gospodarstva i naposljetku njegovu (ne)ovisnost, pokazuje podatak da se vrijednost razmjene od 2021. povećala za čak 68 posto.
Prošle je godine bilateralna robna razmjena između susjeda, prema podacima Bloomberga, dosegnula 245 milijardi dolara i time ponovno srušila prethodni rekord. Koliko je rat u Ukrajini bio značajna prekretnica za bilateralnu trgovinu, opstanak ruskog gospodarstva i naposljetku njegovu (ne)ovisnost, pokazuje podatak da se vrijednost razmjene od 2021. povećala za čak 68 posto.
Ipak, taj nagli rast pomalo usporava, ponajviše zbog smanjenog uvoza kineskih automobila, budući da je Rusija prošle godine povećala poreze. Moskva si naime zamišlja razvoj odnosa uravnoteženije, očekujući da će kineskim automobilima, odjeći i bijeloj tehnici uskoro slijediti i ulaganja u poduzeća i šire gospodarstvo, čiji ratni pogon, kako pokazuje inflacija, doseže svoje granice.
Snaga Sibira
Poznavatelji smatraju da će se, osim rata u Ukrajini i djelovanja u alternativnim multilateralnim organizacijama poput BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju, na stolu naći i pitanje dovršetka plinovoda Snaga Sibira 2, za koji Rusija već dulje vrijeme nastoji pridobiti kinesko odobrenje. Više od 2,6 tisuća kilometara dug plinovod trebao bi prolaziti kroz Mongoliju i povezivati nalazišta prirodnog plina na poluotoku Jamal s kineskom autonomnom regijom Xinjang, a godišnje bi trebao prenositi 50 milijardi kubičnih metara ruskog plina.
No Peking oklijeva sa sklapanjem sporazuma o plinovodu, jer mu dodatne količine energenata trenutno nisu nužne. Prije svega, promišljeno čuva manevarski prostor za različite izvore opskrbe energijom, pazeći pritom da se ne veže prečvrsto za partnerskog, ali sve pohlepnijeg i nepredvidivog ruskog medvjeda.
.webp){kind=icon}
