"Očito je da kopiraju Europsku uniju, koja je učinila isto i trenutno o tome pregovara i s nama", izjavio je američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko dana, osvrćući se na Kanadu koja je u trgovinskim pregovorima inzistirala na uvođenju posebne pristojbe na digitalne usluge. Pregovori su bili zamrznuti dok Ottawa nije popustila u svojim zahtjevima, čime bi najviše bile pogođene američke tehnološke kompanije poput Alphabeta, Microsofta, Mete i Amazona.
"Predsjednik Trump zna da svaka država na planetu mora imati dobre trgovinske odnose s SAD-om. Kanada je pogriješila kada se obvezala na uvođenje poreza koji bi štetio našim tehnološkim kompanijama", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće, pripisujući zasluge za popuštanje kanadskih uvjeta Trumpovu odlučnom pregovaračkom stilu.
Znači li to da slična sudbina čeka i EU, koji je također u završnoj fazi pregovora o trgovinskom sporazumu s SAD-om, a Trump ga optužuje za sličnu strategiju po pitanju digitalnih usluga kao i Kanadu?
Pritisak na američke tehnološke divove
Iako je "ludi Trump" poznat po svojim impulzivnim i upitno vjerodostojnim izjavama kojima u pregovorima vrši maksimalan pritisak, ovoga puta njegova kritika nije plod mašte. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je u travnju, najavljujući više carine na europski izvoz, izjavila da Bruxelles ozbiljno razmatra proširenje trgovinskog rata na digitalne usluge. Ako pregovori ne uspiju, rekla je, EU bi mogao povećati porez na prihode od digitalnog oglašavanja, što bi ozbiljno pogodilo poslovanje američkih tehnoloških divova.
"Zbog carina će podatkovni centri tehnoloških kompanija plaćati više poreze, što znači i više troškove korištenja njihovih cloud usluga", upozorava Simon Taylor, direktor tehnološke tvrtke Hycu.
To je osobito razljutilo Trumpa, koji je oporezivanje digitalnih usluga, osim Kanadi, tijekom proljetnih pregovora zamjerio i Ujedinjenom Kraljevstvu. Riječ je o pitanju koje bi moglo snažno utjecati na tijek pregovora s EU-om, s obzirom na to da Unija do 9. srpnja mora sklopiti trgovinski sporazum s Washingtonom kako bi izbjegla protumjeru u obliku carina do 50 posto.
"Iako se čini da su tehnološke tvrtke zaštićene od poremećaja u opskrbnim lancima, međusobna povezanost globalnog gospodarstva znači da nijedna industrija ne može opstati u izolaciji", istaknuo je za Bloomberg Adriju Simon Taylor, direktor Hycua, najbrže rastuće tvrtke za zaštitu podataka u svijetu, prisutne i na slovenskom tržištu. Dodao je da tržišne nestabilnosti koje uzrokuju carine već utječu na dobavljače hardvera, odluke kupaca i planiranje investicija.
Ivanc: Mjere za IKT sektor ključno su oružje EU-a
"Pripremamo protumjere", rekla je ranije Ursula von der Leyen, pojasnivši da bi one mogle uključivati i prvu upotrebu posebnog instrumenta EU-a za odvraćanje od prisilnih mjera trećih država, koji Bruxellesu omogućuje pravnu osnovu za ograničavanje uvoza usluga. U trgovinskim pregovorima, koje je Trump bombastično najavio s tvrdnjom da će svaki dan 90-dnevnog moratorija potpisivati novi sporazum, SAD se vješto poziva isključivo na robnu razmjenu. Naime, SAD je s oko 3,36 bilijuna eura najveći svjetski uvoznik robe.
No kod usluga je situacija drugačija. Iako SAD bilježi suficit (gotovo 200 milijardi eura) u bilateralnoj trgovini s EU-om vrijednoj 1,68 bilijuna eura, trgovina uslugama, uključujući i digitalne, između dvaju partnera lani je dosegnula 817 milijardi eura. Prema podacima Europske komisije, EU je uvezao usluga u vrijednosti 482 milijarde eura, a izvezao ih je za 334 milijarde. Čak 80 posto digitalnih usluga koje EU koristi dolazi iz SAD-a.
Trgovina uslugama, uključujući i digitalne, između dvaju partnera lani je dosegnula 817 milijardi eura. EU je uvezao usluga u vrijednosti 482 milijarde eura, a izvezao ih je za 334 milijarde.
"Uvođenje carina značilo bi skuplje proizvode za američke potrošače, čije gospodarstvo ovisi o uslugama koje se temelje na jeftinom uvozu robe", kaže glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije Bojan Ivanc. Dodaje da bi, u slučaju propasti pregovora, EU gotovo sigurno donio ciljane carine na američke proizvode. "Suficit u robnoj razmjeni je samo jedna strana medalje, deficit u uslugama je druga", objašnjava. Ključno oružje EU-a utjecaj je na regulaciju IKT sektora, u kojem SAD tradicionalno ostvaruje visok suficit, dodaje Ivanc.
Studija European Capital Markets Institutea pokazuje da bi već petpostotni porez na digitalne usluge 2026. mogao donijeti 37,5 milijardi eura, što je gotovo 19 posto proračuna EU-a za 2025.
Taylor: Oporezivanje digitalnih usluga osjetili bi svi
Razlika između najave Komisije i postojećih digitalnih poreza u EU-u u tome je što su države dosad o njima odlučivale jednostrano, dok bi nova regulativa omogućila zajedničko djelovanje za cijeli trgovinski blok. Slovenija je takvu pristojbu najavila još 2019., na temelju prijedloga Komisije, ali nijedna vlada je nije uvela.
Osim toga, Slovenija se 2021. pridružila skupini od 130 zemalja koje su u okviru OECD-a potpisale globalni sporazum o oporezivanju tehnoloških divova, ali on nije šire zaživio zbog neslaganja i činjenice da se SAD nije pridružio inicijativi. OECD je procijenio da bi predviđeno oporezivanje dobitaka tehnoloških kompanija po stopi od 15 posto moglo donijeti oko 126 milijuna eura dodatnih globalnih poreznih prihoda godišnje. Slovenija se obvezala da neće donositi jednostrane mjere tijekom trajanja pregovora, no taj je rok istekao ove godine bez daljnjih smjernica vlade. Na pitanja o sljedećim koracima poslali smo upite slovenskoj vladi i slovenskom ministarstvu financija, ali do objave članka nismo dobili odgovore.
Digitalni porez poznaje niz država u EU-u, a među prvima ga je uvela Francuska. Tamo je 2019. stupio na snagu porez od tri posto na prihode od ciljanog oglašavanja i drugih digitalnih usluga za tvrtke s godišnjim globalnim prihodom od najmanje 750 milijuna eura i 25 milijuna u Francuskoj, piše Bloomberg.
EU bi, u slučaju propasti trgovinskih pregovora s SAD-om, gotovo sigurno uveo ciljane carine na američke proizvode, kaže glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije Bojan Ivanc.
No problem s uvođenjem pristojbi na usluge američkih tehnoloških divova, što je pregovaračka poluga Bruxellesa, leži u velikoj (80-postotnoj) ovisnosti europskog gospodarstva o američkim kompanijama, jer stvarne alternative nema.
Taylor upozorava da se radi o globalnim kompanijama, pa bi i posljedice mogućih viših carina bile globalne. "Ako se uvedu carine, podatkovni centri tehnoloških kompanija plaćat će više poreze, što znači i više troškova za korištenje njihovih cloud usluga", naglašava na primjeru jedne od najraširenijih digitalnih usluga.
Troškovi pohrane podataka bit će viši, što će negativno utjecati na cijene roba i usluga svih tvrtki, bez obzira na sektor, dodaje. "Kao što možete zamisliti, to je ozbiljan problem ako uzmete u obzir lanac opskrbe potreban za rast globalnih kompanija", zaključuje Taylor, ističući šire posljedice trgovinskog rata.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...