Nakon tri godine najkrvavijeg i najbrutalnijeg rata na europskom tlu u posljednjim desetljećima, mnogo toga što je nekoć bilo nezamislivo postalo je svakodnevica. Žrtve se broje u desecima tisuća, gospodarska šteta u desecima milijardi eura, a ukrajinska teritorijalna cjelovitost i suverenost, kojima američki i ruski predsjednik trguju daleko od ukrajinskih i europskih očiju, dovedene su u pitanje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno je naglasio da nikada neće pristati na bilateralni mirovni sporazum između SAD-a i Rusije koji ne uključuje Ukrajinu. Unatoč njegovim prkosnim riječima, mirovnim pregovorima upravlja realna hladnoratovska politika velesila. Donald Trump je prošlog tjedna, u odgovoru na ukrajinske i europske kritike bilateralnih pregovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, odbrusio da je rat trebao završiti prije tri godine, odnosno da i nije trebao započeti.
"Čuo sam da su uzrujani jer nisu bili pozvani. Pa tamo su već tri godine, i puno dulje od toga. To se moglo riješiti vrlo jednostavno", rekao je Trump, komentirajući negodovanje Ukrajine zbog toga što nije bila pozvana za pregovarački stol u Saudijskoj Arabiji. Usput je Zelenskom zadao još jedan udarac, nazvavši ga diktatorom i optuživši ga da je "u suštini bio dobar samo u tome da svira Joea Bidena kao violinu".
Čitaj više
Skandal Javier Milei ili kako kriptomanija privuče političare
Nakon kriptovaluta američkog predsjedničkog para, na vlak je skočio i argentinski predsjednik
23.02.2025
Što se krije u pregovorima Trumpa i Putina o Ukrajini
Rusi su potvrdili da su u Rijadu naširoko razgovarali o energetskoj suradnji, i to o "specifičnim područjima suradnje", poput moguće suradnje na energetskim projektima na Arktiku.
20.02.2025
Trump je problem i za hokej – kanadski sport i američki novac
Kanadski navijači imaju dobar razlog za nezadovoljstvo.
18.02.2025
Obrana Ukrajine stajat će više od tri bilijuna dolara – je li Europa spremna podmiriti taj ceh?
Bloomberg Economics izračunao je kako bi razvoj vlastite vojske za obranu Ukrajine EU mogao stajati oko 3,1 bilijun dolara u sljedećih 10 godina.
17.02.2025
Tijekom vikenda, Volodimir Zelenski poručio je da je spreman odstupiti s dužnosti predsjednika u zamjenu za članstvo Ukrajine u NATO-u. Istaknuo je da mu je glavni cilj osigurati sigurnost Ukrajinaca i smatra da je to moguće postići ulaskom u Savez.
"Na europskom kontinentu prije početka rata prevladavalo je uvjerenje da se sukob takvih razmjera ne može dogoditi", kaže predstojnica Katedre za obranu na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani Jelena Juvan. Prema procjeni Ujedinjenih naroda, rat je dosad odnio 160 tisuća života. No i njegov mogući kraj mogao bi biti jednako teško zamisliv. Pregovori između američke i ruske strane te izjave čelnika dviju velesila ukazuju na to da mir postignut pod tim uvjetima neće biti ni trajan ni pravedan. To se odnosi i na Ukrajinu, a možda još i više na EU, koji samo nemoćno promatra kako velesile odlučuju o njegovoj budućnosti.
Kraj poslijeratne Europe?
Kako je za Bloomberg Adriju rekao ruski analitičar i bivši dopisnik lista Delo iz Moskve Branko Soban: "Ako padne Ukrajina, a vjerojatno hoće, nitko ne zna gdje će se Putin zaustaviti."
Denis Mancevič, stručnjak za postsovjetski prostor i partner u tvrtki NC3, ide korak dalje. Primirje koje se nazire toliko bi ohrabrilo Putina da bi u praksi mogao testirati 5. članak Sjevernoatlantskog ugovora NATO-a, primjerice u Estoniji ili Litvi. Time bi mogao zabiti posljednji čavao u sigurnosnu arhitekturu Europe oblikovanu nakon Drugog svjetskog rata, zaključuje analitičar.
Trenutak istine
Ukrajina se, iako nakon tri godine žestokih borbi još uvijek opstaje, suočava s rastućim ruskim pritiskom. Prema procjeni Juvana, zemlja je već izgubila petinu svog teritorija, što znatno smanjuje njezinu pregovaračku moć. Prošle godine, kada se nazirao mogući kraj rata u režiji Donalda Trumpa, Kijev je čak pokrenuo malenu ofenzivu na širem području Kurska. No, ona je ubrzo splasnula, dok su Rusi ponovno zauzeli više od polovice oduzetih teritorija. I Kijev i Moskva pokušavaju osvojiti što više teritorija kako bi ojačali svoju poziciju za pregovaračkim stolom, ističe analitičarka. Međutim, kako se čini, za taj stol, osim Putina i Trumpa, neće biti mjesta ni za Ukrajinu ni za EU.
"Činjenica da ni EU ni Ukrajina neće sudjelovati u mirovnim pregovorima svakako je vrlo neugodno iznenađenje za Europu", kaže obrambeni i geopolitički stručnjak Klemen Grošelj. "Ovo je trenutak istine za sve Europljane", dodaje, ističući učestalo sazivanje kriznih sastanaka europskih čelnika na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
"Postizanje bilo kakvog mira ili dogovora bez prisutnosti Ukrajine i EU-a je za Njemačku, bez obzira na budući sastav vlade, neprihvatljivo", rekla je slovenska veleposlanica u Berlinu Ana Polak Petrič za Bloomberg Adriju.
Europski mir, u kojem je EU gurnut na marginu, uzburkao je europske prijestolnice možda čak i više od samog rata. Dok je početak sukoba zbog rasta cijena energije pogodio ekonomske položaje zemalja EU-a, posebice one industrijski intenzivne poput Njemačke, njegovo okončanje sada diktira politička zbivanja u srcu Europe.
Zaključivanje bilo kakvog mira ili sporazuma bez prisutnosti Ukrajine i EU-a za Njemačku je, bez obzira na budući sastav vlade, neprihvatljivo, prenijela je stav njemačkog vrha za Bloomberg Adriju slovenska veleposlanica u Berlinu Ana Polak Petrič. Kaže da Berlin u vezi s američkim igrama čvrsto zauzima stav da je Ukrajina ta koja će odlučivati kakav će mir sklopiti.
Stručnjak za međunarodne odnose s ljubljanskog Fakulteta političkih znanosti Jure Požgan dodaje da je "završetak rata u Ukrajini i isključenost EU-a iz pregovora između SAD-a i Rusije upozorenje Njemačkoj i novom kancelaru da Europi više nego ikad treba snažno vodstvo te brzo i učinkovito djelovanje".
Oporba ne može srušiti imperijalne fantazije
"Na nametnuti mir prema popisu želja Kremlja Volodimir Zelenski neće pristati, jer bi to značilo tihu kapitulaciju i težak politički poraz", slaže se Mancevič, koji skicira prilično pesimističan položaj u kojem se, nakon godina borbe za opstanak, Ukrajina našla. Trumpu, kaže, nije naročito stalo do načela, međunarodnog prava, budućnosti ili teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. S druge strane je Putin, koji svijet vidi očima carske Rusije 19. stoljeća, "kad su ta područja uglavnom pripadala Rusiji".
Zato Rusija postavlja uvjete za primirje, ne samo da se Ukrajina odrekne članstva u NATO-u, nego i vlastite vojske. Poznavatelj postsovjetskog prostora Denis Mancevič smatra da bi primirje kakvo se nazire toliko ohrabrilo Vladimira Putina da bi u praksi testirao 5. članak Sjevernoatlantskog ugovora NATO-a, primjerice u Estoniji ili Litvi.
Putin bi se ukrajinskim dogovorom pod tim uvjetima okrunio za pobjednika "specijalne vojne operacije", kako naziva krvavu restauraciju imperija na račun europskog teritorija. Pritom ruska oporba, nakon smrti svoje ključne figure Alekseja Navaljnog, ne može odigrati značajniju ulogu. Godinu dana nakon njegove smrti u brutalnim uvjetima radnog logora u Sibiru, unutarnja opozicija u autokratskoj državi u vrlo je teškom položaju jer praktički ne može djelovati, smatra Mancevič. "Djelovanje u egzilu, naravno, bolje je nego ništa, ima određene učinke, ali nema izravan utjecaj na zbivanja u Rusiji", zaključuje.
Putin pregrijava gospodarstvo petrorubljima
Može li gospodarstvo, koje se ozbiljno pregrijava, odigrati ulogu oporbe u smislu slabljenja Putinove diktature? Ruska središnja banka nedavno je zadržala ključne kamatne stope na rekordno visokih 21 posto, gdje se nalaze od listopada. To je posljedica tvrdokorne inflacije, čije je projekcije ruska središnja banka nedavno korigirala na sedam do osam posto do kraja godine. "Srednjoročni inflacijski rizici i dalje su usmjereni prema gore", pesimistično su objasnili bankari.
Osim toga, privatno i komercijalno bankovno zaduživanje gotovo je zamrlo. "Inflacija je tvrdoglava jer, bez obzira na to što učini središnja banka, vlada zbog vojnih potreba sve preokrene i nastavi ubrizgavati rublje", objašnjava Mancevič.
Kaže da ruska ratna ekonomija unatoč tome može i dalje funkcionirati "sve dok dolari pristižu iz izvoza nafte i naftnih derivata, koji su glavni izvor održavanja ratne mašinerije". Da Zapad nije uspio ozbiljnije oslabiti Rusiju sankcijama, njegova je krivnja, jer je međunarodna zajednica od uvođenja cjenovnog ograničenja poduzela premalo, premalo odlučno i neusklađeno.
Slovenija: Za Ukrajinu 0,14 posto BDP-a
Ako se Trumpove prijetnje o uvjetovanju pomoći ili čak njezinom uskraćivanju ostvare, europske saveznice morat će još odlučnije istupiti. "Prestanak američke vojne pomoći značio bi kraj sposobnosti obrane ili ratovanja za Ukrajinu", kaže Juvan o ulozi SAD-a u europskom ratu.
Ako bi EU morao povećati pomoć Ukrajini, to bi moglo dodatno ojačati europsko jedinstvo, jer, primjerice, Njemačka, bez obzira na političke promjene, neće odustati od pomoći Ukrajini, kaže veleposlanica. "Čak i uz promjenu njemačke vlade, očekujem da će se njezina odlučna potpora nastaviti", smatra Polak Petrič i dodaje da to posebno vrijedi za pomoć u naoružanju i financiranju obrambene industrije i vojske.
Slovenija je dosad pomogla Ukrajini s 83 milijuna eura, odnosno 0,14 posto BDP-a, čime se nalazi na 32. mjestu među savezničkim državama.
Prema procjeni mirovnog instituta iz Kiela, saveznici su dosad na godišnjoj razini Ukrajini osigurali oko 80 milijardi eura pomoći različitih vrsta. Njemačka je s SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom jedna od najvećih donatora. Te zemlje za pomoć izdvajaju oko 0,2 posto BDP-a, a američke tvrdnje da će EU morati preuzeti troškove ukrajinskog mira stoje na klimavim nogama. Podaci instituta pokazuju da Europa već sada daje znatno više za rat nego SAD.
Ukupno je Europa osigurala 70 milijardi eura financijske i humanitarne pomoći te 62 milijarde eura vojne pomoći, dok je SAD pružio 64 milijarde eura vojne pomoći i 50 milijardi eura financijske i humanitarne pomoći. Slovenija je sa svojih 83 milijuna eura ili 0,14 posto BDP-a na 32. mjestu. Slovensko ministarstvo vanjskih i europskih poslova navodi da Slovenija pomaže Ukrajini s naglaskom na razminiranje, rehabilitaciju žrtava rata, psihosocijalnu pomoć djeci, zdravstvenu skrb i jačanje kapaciteta lokalnih zajednica.
Prijetnja građanskog rata
Analitičari se slažu da će, s obzirom na promjene u transatlantskim odnosima, koje su sve više transakcijske, situaciju na bojištu, koja je uglavnom statična, te apsolutnu predanost Trumpove administracije da se novi predsjednik "okiti" brzim završetkom rata, konflikt biti zamrznut.
"Po prekidu sukoba kući će se vratiti mnoštvo vojnika, koji će imati vrlo različite, više ili manje radikalne poglede na budućnost Ukrajine", kaže geopolitički analitičar Klemen Grošelj. To, nastavlja, može dovesti do oštrih unutarnjih podjela, koje se već naziru u ukrajinskom društvu u sjeni rata.
S neizvjesnom sudbinom očito se pomirio i Kijev. "Na činjenicu da će Ukrajina morati nastaviti bitku za izgubljene teritorije u budućnosti, političkim i diplomatskim putem, dijelom je spremna i javnost, koja uglavnom podržava takve pregovaračke polazne točke u ime postizanja mira", sumorno ukrajinsku realnost opisuje Mancevič.
Takav kraj, koji to zapravo ne bi bio, mogao bi ukrajinsku vladu staviti pred težak izazov poslijeratne obnove i upravljanja teritorijalno rascjepkanom državom s oslabljenim gospodarstvom. "To će biti vrlo zahtjevno razdoblje, jer nije isključeno ni izbijanje nasilja među pristašama različitih političkih ideja", predviđa Grošelj.
Upozorava da će se nakon prekida sukoba kući vratiti mnoštvo vojnika, koji će imati vrlo različite, više ili manje radikalne poglede na budućnost Ukrajine i njezin odnos prema Rusiji, kao i prema EU-u i SAD-u. To, nastavlja, može dovesti do oštrih unutarnjih podjela, "koje se već naziru u ukrajinskom društvu u sjeni rata".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...