Mileievih 99 problema, ali Trump nije među njima. Otkrivamo američki plan za spas Argentine

Veliki i smjeli eksperiment enfant terriblea južnoameričke politike, Javiera Mileija, polako se, ali sigurno pretvara u političku i ekonomsku noćnu moru koja je Argentincima itekako poznata kako se kriza likvidnosti u Argentini produbljuje.

Dugovi, kriptovalute i korupcija

Zlokobni vjesnik budućnosti bio je ovog proljeća, kada je argentinska vlada zatražila od međunarodne institucije novi zajam kojim bi liberalni revolucionar izbrisao dug državne blagajne prema središnjoj banci, uklonio upornu inflaciju, potaknuo rast i nadopunio devizne rezerve. Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Buenos Airesu novi četverogodišnji zajam vrijedan 20 milijardi dolara, 12 milijardi dolara osigurala je Svjetska banka, a dodatnih 10 milijardi dolara osigurala je Međuamerička razvojna banka.

Ali to su bila vremena kada su svjetske financijske elite vjerovale u uspjeh programa štednje i ekonomske agende anarhokapitalista, koji je tijekom predsjedničke kampanje 2023. mahao motornom pilom kao simbolom borbe protiv prekomjerne državne potrošnje. "U sljedećih 30 godina Argentina će biti zemlja s najsnažnijim gospodarskim rastom", pohvalio se Milei nakon što je osigurao financijsku pomoć međunarodne zajednice. Od stupanja na dužnost smanjio je javnu potrošnju, otpustio desetke tisuća državnih službenika, smanjio broj ministarstava i uveo sveobuhvatni program ekonomske deregulacije.

No, argentinska politička jesen, nakon gubitka lokalnih izbora i uoči ključnih međuizbora, označava početak kraja čarolije države i potrošnje. Ekonomskim problemima pridružile su se i političke muke, jer je Mileijeva stranka pretrpjela bolan poraz na nedavnim lokalnim izborima u pokrajini Buenos Aires, gdje je registrirano 40 posto svih registriranih birača u zemlji.

Mileijevu političku karijeru oslabio je niz skandala, od sumnji u umiješanost u kripto prijevaru do korupcijskog skandala u koji je bila umiješana njegova sestra. Predsjednik je dodatno produbio štetu svojom glupom izjavom da su izbori "pitanje (njegovog) političkog opstanka ili smrti". Njegova stranka osvojila je samo 34 posto glasova, dok je oporba osvojila 47.

Međutim, čini se malo vjerojatnim da će Mileijeva politička smrt biti brza ili laka. Zemlja se suočava s međuizborima 26. listopada, gdje će birači odlučivati ​​o budućoj raspodjeli mjesta u donjem domu i Senatu. "Njegovi problemi povezani su s slabljenjem percepcije financijskih tržišta da će Argentina inzistirati na planiranim mjerama. To je posljedica Mileijevog niza političkih poraza i optužbi za korupciju od strane članova njegove obitelji", objašnjava Črt Kostevc, ekonomist i predavač na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, o utjecaju politike na financijska tržišta.

Uz ekonomske probleme, Argentina se ponovno pretvara u beznadan slučaj zemlje koja ne ispunjava obveze. Trenutak déjà vu obilježavaju inflacija, cijene hrane, devalvacija pezosa, pad plaća i problemi s otplatom međunarodnih kreditnih linija. Krajem kolovoza nacionalni kongres je potom poništio Milleijev veto na zakon o povećanju mirovina i invalidnina, što se u Argentini nije dogodilo najmanje 20 godina, a što je umanjilo njegovu strogu fiskalnu dijetu. "Tržišta su se uplašila da se predviđa povratak peronista na vlast i promjena fiskalne politike", kaže Kostevc.

"Argentina je već dugo u spirali deprecijacije pezosa i aprecijacije dolara, iako se tek malo smirila pod predsjednikom Milleijem", kaže analitičar Lojze Kozole iz brokerske kuće Ilirika o argentinskom monetarnom raku. Kriza je prošli tjedan prisilila vlasti da potroše 1,1 milijardu dolara iz deviznih rezervi kako bi zaštitile tečaj nacionalne valute, jer su spreadovi na državnim obveznicama počeli naglo rasti. "Budući da je većina duga denominirana u dolarima, svaki pad tečaja pezosa povećava teret u domaćoj valuti", objašnjava utjecaj tečaja na teret duga. "Argentinska središnja banka nema neograničenu količinu dolara", dodaje Kostevc.

Trump tjera šakale

I ovo je samo vrh ledenog brijega problema koje je veliki saveznik latinoameričkih konzervativaca, Trump, konačno došao riješiti. Nakon što je potonji objavio carinski rat brazilskom socijalistu Luizu Inácio Luli da Silvi kako bi kazneno gonio predsjednika i konzervativca Jaira Bolsonara, svom savezniku Milleyu nudi presedan otkupa duga vrijedan 20 milijardi dolara. SAD to nisu učinile barem od 1995. (u slučaju meksičkog duga), a Trump opravdava taj potez rekavši da je to zaštita od naleta "burzovnih špekulanata".

"Američko Ministarstvo financija spremno je kupiti argentinske obveznice i učinit će to kada uvjeti dopuste", objavio je prije nekoliko dana na X mreži američki ministar financija Scott Bessent, s namjerom da odvrati burzovne šakale koji kruže zemljom.

"Ne vjerujem da će američka vlada biti spremna upumpati dolare u Argentinu u neograničenim količinama", rekao je skeptični ekonomist o Trumpovim uvjeravanjima o "nepokolebljivoj podršci" svom savezniku. Navodi da bi bilo potrebno 10 milijardi dolara kako bi se odbio nalet špekulanata u peso.

Bloomberg među mogućim mjerama navodi valutne swapove, izravne kupnje nacionalne valute ili duga denominiranog u američkim dolarima, za koje bi SAD intervenirao u svom fondu za stabilizaciju tečaja. "Zemlji još uvijek trebaju svježi dolari za stabilizaciju rezervi, pa provodi stroge mjere štednje i pokušava privući strana ulaganja", kaže Kozole o mogućim smjerovima sanacije trenutne situacije. Kostevc upozorava da je američka predanost pod znakom pitanja zbog unutarnje političke dinamike u SAD-u. "Uz sav žar štednje u SAD-u i istodobnu veliku proračunsku rupu, podrška je upitna", kaže. To je problem, jer je pomoć vjerodostojna samo onoliko koliko u nju vjeruju financijska tržišta.

Povijest također nije na strani novog plana spašavanja kronično bolesnog Latinoamerikanca, koji je važan ideološki i strateški saveznik Trumpa u američkom geopolitičkom lobiju. Naime, zemlja je svojevrsni rekorder kada je riječ o neplaćanju dugova i kredita, jer do sada devet puta nije uspjela otplatiti višak duga. "Američka pomoć pod Trumpovom administracijom pomaže s likvidnošću, ali ne uklanja probleme na tekućem računu i u politici", kaže analitičar Kozole o ograničenjima Trumpove pomoći.

Bloomberg Mercury

Podrška za pezo

Izgledi su sumorni, jer je zemlja devet puta bila prisiljena proglasiti insolventnost, a svaki put je uslijedila duboka i bolna ekonomska kriza. Osim što je koristila devizne rezerve za obranu pezosa, vlada Mileija uvela je privremeno izuzeće od carina na poljoprivredni izvoz na nekoliko dana ranije ovog tjedna, s ograničenjem od sedam milijardi dolara. Deprecijacija, koja je u biti prikrivena devalvacija, potaknula je priljev dolarskih deviza, jer je ograničenje postavljeno za kraj mjeseca već dosegnuto u srijedu.

Poljoprivreda, sa šest posto BDP-a, nije glavni gospodarski sektor, ali poljoprivredni proizvodi čine gotovo polovicu izvoza. Carine na najvažnije izvozne artikle donijele su vladi 4,1 milijardu dolara poreznih prihoda ove godine. Vrijednost ukupnog izvoza u 2024. iznosila je 79,72 milijarde dolara, pri čemu su soja, sojina brašno i kukuruz bili najveći poljoprivredni izvoz u prvoj polovici 2025. Izvoz sojinog brašna  prošle godine iznosio je 10,55 milijardi dolara, a kukuruza 7,12 milijardi dolara, prema statistikama OECD-a. Ali Milei je sada spreman odreći se tog novca kako bi podržao domaću valutu.

"Argentina zarađuje dolare izvozom, ali kada joj ih počne nedostajati zbog raznih odljeva i kamata na dug, pada pritisak na devizno tržište“, objašnjava Kozole, objašnjavajući ulogu izvoza u deviznim rezervama. "Središnja banka tada mora ublažiti deficit zamjenom pezosa za dolare i prodajom rezervi, što obično dovodi do dodatne deprecijacije pezosa", dodaje dinamici.

Inflacija u zemlji trenutno se kreće na 34 posto, što je umjereno s obzirom na argentinsku situaciju. Također je u silaznom trendu, jer je prošle godine iznosila gotovo 300 posto, a u ožujku ove godine 56 posto. Očekuje se i rast BDP-a zemlje između 5 i 5,5 posto do kraja godine. "To pokazuje znakove oporavka“, sažima Kozole.

Prijetnja s Istoka

No, poljoprivreda nije samo ekonomski, već i geopolitički poligon na kojem se odlučuje o budućnosti Argentine i Milleyjevog mandata. Argentinski poljoprivredni proizvodi našli su se u unakrsnoj vatri trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Trump stoga žuri pomoći argentinskom savezniku, također s namjerom da je zaštiti od rastućeg kineskog utjecaja u regiji. Zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koja je najveći svjetski uvoznik soje, a SAD drugi najveći izvoznik, Peking je praktički otkazao kupnju 22 milijuna tona soje u vrijednosti od preko 11 milijardi dolara koju je prije godišnje kupovao od američkih poljoprivrednika.

Umjesto toga, to čini i u Brazilu i u Argentini, što s jedne strane izolira Kinu i ekonomski šteti SAD-u, a s druge strane gura najvažnija gospodarstva Južne Amerike u kinesku sferu utjecaja. Bloomberg je u četvrtak neslužbeno izvijestio da Kina uvelike iskorištava višednevni prozor prodaje poljoprivrednih proizvoda bez izvoznih carina za veće kupnje soje.