Rusko gospodarstvo na prekretnici – prijeti li niska cijena nafte Putinovim vojnim ambicijama?

Od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. prošlo je 1168 dana. Najvećem ratu koji je zahvatio Stari kontinent od završetka Drugog svjetskog rata još se uvijek ne nazire kraj, a ubrzani napori administracije Donalda Trumpa za okončanje sukoba završili su u slijepoj ulici.

Američko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je prije nekoliko dana da se povlači iz mirovnih pregovora i da SAD više neće posredovati između Rusije i Ukrajine, iako ostaju predani mirovnim naporima u Ukrajini, ali s namjerom da smanje svoju posredničku ulogu. "Nećemo više putovati po svijetu kako bismo posredovali na sastancima; sada je red na obje strane da iznesu i razviju konkretne prijedloge za okončanje sukoba", izjavila je glasnogovornica ministarstva Tammy Bruce.

Američko povlačenje dolazi nekoliko dana prije vojne parade u Moskvi kojom će najveća država na svijetu obilježiti 80. godišnjicu pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Paradi povodom Dana pobjede prisustvovat će nekolicina visokih stranih dužnosnika, dok je Kijev izjavio da ne može jamčiti sigurnost svjetskim liderima koji planiraju sudjelovati na događaju.

Unatoč intenzivnim diplomatskim naporima i pritiscima iz Washingtona, borbe na ukrajinskom ratištu ne jenjavaju. Iako se stanje na bojištu u posljednje vrijeme preokrenulo u korist Rusije, zemlja se istovremeno suočava s ozbiljnim gospodarskim problemima kod kuće.

Bloomberg

Rizici kreditne krize

Dvije najveće ruske banke, Sberbank i VTB, u svojim kvartalnim izvješćima prijavile su značajan porast kašnjenja u otplati hipotekarnih i nezajamčenih potrošačkih kredita.

Kod Sberbanka je u promatranom tromjesečju udio problematičnih hipotekarnih kredita porastao za 90 posto i dosegao oko tri milijarde dolara. Ukupni udio tih kredita udvostručio se na 2,6 posto, što je najviša razina od 2022. godine kada je Rusija napala Ukrajinu, piše Moscow Times, mrežni časopis sa sjedištem u Amsterdamu.

Moscow Times navodi i da su u istom razdoblju dospjeli potrošački krediti porasli za 22,5 posto, dok se njihov udio u portfelju banke povećao s 12,4 na 16,1 posto. Krediti koji kasne više od 90 dana također su dosegnuli trogodišnji vrhunac i porasli s 9,3 na 10,4 posto.

Druga najveća ruska banka VTB u svom izvješću nije navela konkretne brojke za segmente dospjelih kredita, ali prema pisanju ruske medijske grupe RBC, udio loših kredita porastao je s 3,9 na 4,8 posto. Oba ruska medija navode kako čelnici banaka za taj trend okrivljuju visoke kamatne stope koje od listopada prošle godine iznose 21 posto.

Centar za makroekonomske analize i kratkoročno prognoziranje (CMASF), moskovska neprofitna organizacija koja savjetuje rusku vladu, u nedavnom izvješću naveo je kako se povećala mogućnost "bijega ulagača" ili masovnog povlačenja depozita iz banaka.

U tom kontekstu CMASF upozorava da bi "geoekonomska nestabilnost" među ulagačima mogla izazvati "paniku" sličnu onoj iz početnih dana rata, kada su protiv Rusije uvedene sveobuhvatne zapadne sankcije.

Bloomberg

Rekordno visoke kamatne stope i dalje na snazi

Gospodarstvo države u ratu muče trajni inflacijski pritisci: u ožujku je inflacija narasla na 10,3 posto, daleko iznad ciljanih četiri posto tamošnje središnje banke. Središnja banka je kao odgovor na inflaciju prije nekoliko tjedana zadržala ključnu kamatnu stopu na rekordnih 21 posto koje je prvi put dosegla u listopadu prošle godine.

S obzirom na pregrijanost ruskog ratnog gospodarstva i inflacijske pritiske, analitičari smatraju da će visoke kamatne stope potrajati unatoč želji Kremlja za ublažavanjem. Na čelu ruske središnje banke nalazi se Elvira Näbiullina, koju je Bloomberg ranije opisao kao "nekonvencionalnu" i "stručnu".

U travnju je središnja banka prilikom zadržavanja kamatne stope poručila da će visoki troškovi zaduživanja potrajati kako bi se inflacija vratila s trenutnih 10,3 posto na ciljanu razinu. Također su upozorili da bi američke carine, kroz smanjenje potražnje za ruskom naftom i slabljenje rublja, mogle dodatno povećati inflaciju.

Usporavanje gospodarstva

Ministarstvo za gospodarski razvoj nedavno je objavilo rezultate za prvo tromjesečje, prema kojima se gospodarska aktivnost znatno usporila. Između siječnja i ožujka ruski BDP porastao je za 1,7 posto, što je 2,6 puta manje nego u prethodnom tromjesečju (4,5 posto), pri čemu je najviše pao industrijski rast, s 5,7 na 1,1 posto, navodi Moscow Times.

Mrežni časopis također ističe da su gospodarski pokazatelji za prvo tromjesečje najslabiji od istog razdoblja 2023. godine, kada je Ruska Federacija još bila službeno u recesiji. To je posljedica pooštravanja monetarne politike, sankcija i problema u opskrbnim lancima.

Ruska središnja banka u najnovijim projekcijama za 2025. predviđa da bi rast BDP-a mogao iznositi između jedan i dva posto, 2026. godine između 0,5 i 1,5 posto, a 2027. između 1,5 i 2,5 posto. Situacija na tržištu rada i dalje je napeta, nezaposlenost je na povijesno niskim razinama, no ankete pokazuju da se u mnogim regijama postupno smanjuje udio poduzeća koje se suočavaju s nedostatkom radne snage. Također se u nekim sektorima smanjuje potražnja za radnicima i njihova mobilnost prema drugim granama. Rast plaća ostaje visok i nadmašuje rast produktivnosti.

"Rusko gospodarstvo ostaje izrazito pregrijano, što stvara nove kratkoročne i srednjoročne rizike", rekao je Denis Mancevič, stručnjak za postsovjetski prostor i partner u tvrtki NC3. "Dok se rusko gospodarstvo povijesno oslanjalo na takozvanu naftnu rentu, tj. prihode od izvoza energenata, prvenstveno sirove nafte, u posljednje dvije godine toj se ovisnosti pridružila i ovisnost o ratnoj ekonomiji, koja pokreće sve veći dio gospodarstva, budući da izravni obrambeno-sigurnosni izdaci čine gotovo 10 posto BDP-a, a s multiplikatorom je taj utjecaj još i veći."

Mancevič u tome vidi uzrok visoke inflacije, koju ni rekordno visoke kamatne stope ne uspijevaju obuzdati. "Što god učinila ruska središnja banka, to nije dovoljno s obzirom na razmjere ulaganja u ratnu ekonomiju. Problemi će se gomilati, a povećani udio neotplaćenih hipotekarnih kredita samo je još jedan simptom mnogo dublje bolesti", kaže stručnjak i ističe da je Moskva u posljednjim mjesecima ukinula brojne programe subvencioniranih hipotekarnih kredita koji su, zbog skupe cijene kapitala, postali preskupi za državni proračun.

Niske cijene nafte smanjuju proračun Kremlja

Kremlj gospodarsku stabilnost traži u izrazito nesigurnom geoekonomskom i geopolitičkom okruženju. Ruski ratni stroj uglavnom se oslanja na prihode iz industrije fosilnih goriva, koja se posljednjih mjeseci suočava s padom cijena.

Plinsko postrojenje u Njemačkoj | Bloomberg

Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su na najniže razine u posljednje četiri godine. Glavni razlozi za to su trgovinski rat između SAD-a i Kine te neočekivana odluka kartela OPEC+ da od lipnja poveća proizvodnju za 411 tisuća barela dnevno. Odluka je iznenadila neke analitičare koji smatraju da kartel riskira daljnji pad ionako niskih cijena.

Ako se pad cijena nafte nastavi, Kremlj će najvjerojatnije morati početi rezati rashode već ovog ljeta, procjenjuju analitičari, što bi moglo utjecati na vojne planove Rusije. Time bi Trumpove trgovinske mjere dugoročno mogle više naštetiti ruskim kapacitetima za financiranje rata u Ukrajini nego sustavne sankcije koje je uveo Zapad, piše New York Times.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u travnju je, u rijetkom gospodarskom komentaru, izjavio da su svjetska tržišta "iznimno nestabilna, napeta i emocionalno preopterećena". Dodao je da ruske vlasti nastoje ublažiti "učinke te međunarodne gospodarske oluje".

"U budućnosti će savezna vlada morati posegnuti za helikopterskim novcem, nacionalizacijama (koje su već u tijeku) i spašavanjem cijelih sektora ako želi očuvati socijalni mir. Rusija za to ima mogućnosti sve dok uspijeva plasirati dovoljne količine sirove nafte po stabilnim (visokim) cijenama. Ako dođe do poremećaja, bilo u količinama (primjerice zbog dodatnih sankcija) ili u cijenama (što sada gledamo zbog usporavanja svjetskog gospodarstva), taj model vrlo brzo počinje pokazivati ozbiljne pukotine", zaključuje Mancevič.

Slično razmišlja i britanski stručnjak za Rusiju i pisac Mark Galeotti, koji je za časopis Spectator napisao da se ruske sigurnosne službe itekako svjesne kako bi mogući masovni prosvjedi najvjerojatnije bili uzrokovani gospodarskim teškoćama, a ne političkim razlozima.

Dodatni ekonomski pritisak za okončanje rata?

Tijekom proslave Praznika rada američki su dužnosnici pripremili niz prijedloga za predsjednika Trumpa kako bi se pojačao gospodarski pritisak na Rusiju, jer Putinova administracija odugovlači s mirovnim pregovorima, izvijestili su anonimni izvori za Bloomberg, uz napomenu da Trump još nije donio konačnu odluku.

Moskva dosad nije prihvatila američke zahtjeve za trajnim prekidom vatre, a ruski predsjednik Vladimir Putin ustraje u maksimalističkim zahtjevima, uključujući i onaj da Rusija mora preuzeti potpunu kontrolu nad četirima ukrajinskim regijama koje još uvijek ne drži u cijelosti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u međuvremenu, pristao je na sporazum o mineralima s Washingtonom kako bi osigurao Trumpovu podršku i podržao poziv na bezuvjetni prekid vatre od najmanje 30 dana.

Jorge Silva/AFP/Getty Images/Bloomberg

"Mislim da možda ne želi zaustaviti rat", napisao je Trump o Putinu na svojoj društvenoj mreži Truth Social, sugerirajući da bi Moskvu mogao prisiliti na prekid sukoba sankcijama protiv ruskog bankarskog sektora ili uvođenjem tzv. sekundarnih sankcija.

Prostor za nove sankcije postaje sve uži, budući da je Rusija s više od 20 tisuća različitih sankcija najkažnjavanija država na svijetu. Više od 80 posto tih sankcija uvedeno je zbog invazije na Ukrajinu i uključuju trgovinske embarge, zabranu ulaganja, zamrzavanje i zapljenu međunarodnih rezervi Kremlja, zabranu kupnje ruskih državnih obveznica i isključenje ruskih banaka iz sustava SWIFT.

Trumpov saveznik u Senatu Lindsey Graham prošlog je tjedna izjavio da je 72 senatora podržalo prijedlog zakona koji bi uveo "razarajuće" nove sankcije Rusiji i carine za države koje kupuju njezinu naftu, plin i druge ključne proizvode ako Putin ne započne ozbiljne pregovore o zaustavljanju rata, piše Bloomberg. Te sankcije uključuju carine od 500 posto na uvoz iz zemalja koje kupuju rusku naftu, naftne derivate, prirodni plin ili uranij, navodi se u nacrtu zakona.