Kolak iz Končara: Bez ljudi nema rasta – Europa se mora prestati uspoređivati s Amerikom i Kinom

Najveći rizik u nadolazećem desetljeću nije stagnacija, recesija, hiperinflacija ili vojni sukobi, već nedostatak mašte. To je rekla Daria Krivonos, direktorica Kopenhagenskog instituta za studije budućnosti, na Forumu predsjednika, gdje je tema bila 'Nepredvidljivi novi svijet - što tvrtke trebaju učiniti da se prilagode?' (u organizaciji IEDC - Poslovna škola Bled).

Skrenula je pozornost na Kinu i njezinu kampanju Made in China 2025, koja je jasno identificirala 10 visokotehnoloških i strateški važnih sektora na koje se usredotočila. Europa je, u međuvremenu, to ignorirala. "U Australiji postoji institut koji prati takozvanih 64 ključne tehnologije. Klasificirali su ih po područjima - energetika, biotehnologija, napredni materijali - i počeli mjeriti koja je zemlja vodeća, na primjer po znanstvenim publikacijama i patentima. Početkom stoljeća dominirale su SAD, a sada Kina", rekla je.

Krivonos objašnjava da se Europa danas nalazi u situaciji obilježenoj raznim izazovima: "Imamo prijetnju s Istoka, gdje je prije bila jedna velika zemlja s određenom podrškom drugih, ali sada više nije tako; razočaranje globalnog Juga, posebno razočaranje Zapadom, koje se očituje u nepovjerenju u institucije, u liberalnu demokraciju, u naš tržišni sustav i kapitalizam; i ludilo sa Zapada, gdje je svijet postao izuzetno nestabilan i iracionalan."

"Istina je da koncept strateškog predviđanja polako probija svoj put do najviših razina donošenja odluka. Tu ćemo morati uravnotežiti gospodarski rast, demografiju i starenje stanovništva, dugu tradiciju velikih društvenih izdataka, obrambene potrebe, industrijsku politiku, digitalnu infrastrukturu i energetsku tranziciju", dodala je.

Dominique Turcq | Sašo Valjavec

 

"Moramo preispitati naš kapitalistički sustav"

Dominique Turcq, osnivač i predsjednik francuskog instituta Boostzone, upozorio je da se moramo manje oslanjati na fosilna goriva i ubrzati energetsku tranziciju. Istovremeno, moramo redizajnirati radno okruženje i način na koji društvo dijeli koristi od razvoja. "Morat ćemo redefinirati rast kao takav - on se više ne može temeljiti isključivo na količini proizvodnje i potrošnje", smatra.

"Demografija je jedan od glavnih čimbenika budućnosti. Društva stare i bajke o prenaseljenosti svijeta više ne vrijede kao nekada. Kina je bila ogromna sila 21. stoljeća, ali zbog demografskih trendova dugoročno više neće imati takav značaj. Ulogu velike sile preuzet će Indija - Kina je danas velesila, a Indija će biti velesila sutra", smatra. Prema njegovim riječima, migracije su također izazov za budućnost. "Migracije postaju tempirana bomba. Ujedinjeni narodi procjenjuju da će do 2050. godine u svijetu zbog klimatskih promjena biti oko milijardu migranata", rekao je.

"Još uvijek osjećamo dominaciju SAD-a u geopolitici, a njihov utjecaj se sve više pomiče od meke prema tvrdoj moći. Ulazimo u eru predatorske geoekonomije, gdje velike zemlje agresivno traže resurse i uspostavljaju nove oblike neokolonijalizma. Paralelno s tim vidimo izvanrednu dominaciju nekoliko velikih tvrtki, koje dobivaju gotovo sistemsku ulogu". Turcq je također naglasio da moramo preispitati naš kapitalistički sustav. "Potreban nam je prijelaz na kapitalizam dionika, na kapitalizam ograničenih resursa i na jednostavniju, manje rasipnu verziju istog."

Kako se uhvatiti u koštac s problemima koji muče Europu?

Michela Cattaruzza Bellinello, izvršna direktorica talijanske tvrtke Ocean Team, rekla je: "Mladi ljudi i žene koji dolaze u našu tvrtku imaju širu perspektivu, manje predrasuda i puno su dinamičniji od nas, koji smo dugo u industriji." Wolfgang Litzlbauer, predsjednik uprave i izvršni direktor Umdasch Grupe, naglasio je da njegova tvrtka ulaže velika sredstva u SAD, a istovremeno okreće leđa Kini. "Naš recept je ono što nazivamo 'glokalizacijom': globalna strategija, ali snažna lokalna prisutnost. Još jedan veliki izazov, a istovremeno i prilika, je digitalna transformacija."

Među govornicima bio je i Gordan Kolak, izvršni direktor Končara: "Končar je danas globalno prisutna tvrtka - snažno usidrena u Europskoj uniji, s projektima diljem svijeta. Naš je zadatak biti spreman za zelenu tranziciju i sve što ona donosi. U posljednjih šest ili sedam godina stoga smo proveli temeljitu transformaciju grupe - u skladu s nastojanjima Europske komisije da europski energetski sustav pomakne s nafte i plina prema električnoj energiji."

"Elektroindustrija je tradicionalno vrlo konzervativna: mnogi ljudi misle da možemo učiniti isto što i prije stotinu godina jer se fizika transformatora ili generatora nije promijenila. Uvjeren sam da svjedočimo pravoj prekretnici: 20. stoljeće bilo je uvelike stoljeće fosilnih goriva, a 21. stoljeće bit će stoljeće elektrifikacije", zaključio je.

Europa jednog glasa i modernizacija EU

Predsjednik uprave najveće slovenske banke, Blaž Brodnjak, rekao je da NLB posluje u regionalnom okruženju u kojem ljudi još uvijek imaju mnogo zajedničkih iskustava: gledali smo iste filmove, čitali iste stripove, ponekad čak i pjevali iste himne. "To nam daje određenu prednost u razumijevanju kupaca i kulturnog konteksta. Otkad sam preuzeo upravljanje bankom, gotovo smo utrostručili obujam poslovanja, jer čvrsto vjerujemo da u regiji još uvijek postoji ogroman potencijal - unatoč sve strožoj regulaciji u Europi i relativno malim tržištima.“

"Živimo u izuzetno neizvjesnim vremenima - za nekoliko dana može se dogoditi nešto što nedavno nismo mogli ni zamisliti. Zato u banci stalno testiramo otpornost: testiramo gotovo sve na stres, naše pretpostavke se mijenjaju iz dana u dan", rekao je.

Brodnjak je naglasio da kao velika regionalna banka imaju "snažan interes za stabilnost regije". "Vjerujem da smo u mnogočemu faktor integracije i kohezije te da pomažemo jačanju povjerenja u europsku ideju. Vjerujemo u europsku bankarsku uniju, u uniju kapitala i da Europa treba govoriti jednim glasom."

"Zabrinuti smo zbog političke nestabilnosti, jer ona izravno utječe na predvidljivost poslovnog okruženja. Pitanje proširenja Europske unije na Zapadni Balkan ovdje je posebno ključno. Vjerujemo u jednu Europu - da postoji 'otok' zemalja koje su geografski i ekonomski okružene EU, ali politički ostaju izvan, neodrživo je. Teško nam je razumjeti neke od različitih i kontradiktornih poruka ključnih država članica: pritisak na Srbiju s jedne strane, a istovremeno potpuno merkantilistički pristup s druge; Sjeverna Makedonija, na primjer, još uvijek nema vjerodostojnu europsku perspektivu. To nije pošteno i, prije svega, nije uvjerljivo."

"Plan Ursule von der Leyen je uništiti europsku industriju"

Kolak iz Končara postavio je retoričko pitanje: "Zašto u raspravama o gospodarstvu i rastu u Europi ne krenemo s osnovama - sa znanjem i iskustvom koje nam je potrebno za budući gospodarski rast? Uvjeren sam da bez sve više ljudi, odnosno bez dovoljne radne snage, jednostavno nećemo napredovati. Ne možemo dovoljno brzo povećati produktivnost da bismo nadoknadili nedostatak ljudi. Iz perspektive nekoga iz realnog sektora, ne vjerujem da ćemo sve zamijeniti umjetnom inteligencijom 'jednog po jednog'", rekao je.

Što se tiče konkurencije između Europe, SAD-a i Kine, Kolak je rekao: "Često govorimo kao da postoje tri odvojena svijeta koji se moraju međusobno natjecati kako bi vidjeli tko će biti bolji. Ali svijet je danas puno povezaniji. Ponekad je gotovo apsurdno raspravljati o tome mora li Europa biti 'bolja' od SAD-a ili 'bolja' od Kine. Ako se podijelimo i ako barem jedna strana inzistira na logici 'mi protiv njih', na kraju ćemo svi biti gore. Moramo razmišljati globalno, bolje koristiti dostupne resurse - ljude, znanje, sirovine - za bolji život u budućnosti. I iskoristiti potencijal suradnje među nama, umjesto da ponavljamo stare obrasce konkurencije koji nas uzrokuju da se iznova i iznova susrećemo s istim ograničenjima - prije svega nedostatkom ljudi."

Sašo Valjavec

"Velike europske zemlje u mnogim područjima daleko zaostaju za vodećim zemljama poput SAD-a i Kine. To je gotovo kriminalno kada se uzme u obzir koliko je važna snažna industrija (i sve što ide uz nju) za naš način života. O tome govorim vrlo otvoreno: bez snažnog europskog gospodarstva neće biti europske socijalne države kakvu smo navikli", rekao je Litzlbauer iz Umdascha. Kritizirao je i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, za koju je rekao da pokušava ubiti europsku industriju.

Istaknuo je da je 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih Europa. posebno Njemačka i zemlje njemačkog govornog područja, bila lider u većini ključnih područja. "Danas je, međutim, obrnuto: od 64 tehnologije, samo je jedna u kojoj Europa još uvijek drži udio od oko 90 posto. To je dramatičan pad."

"Veliki problem u Europi je taj što smo negdje putem izgubili radnu etiku. Ako pogledate što se dogodilo nakon Drugog svjetskog rata (posebno u Njemačkoj i susjednim zemljama) ekonomski i društveni uspon u sljedećih pedeset godina bio je nevjerojatan. Ali danas je Njemačka zemlja s najmanjim brojem odrađenih sati po zaposleniku. Uvijek smo zamišljali Nijemce kao izuzetno vrijedne ljude - ali sada su na dnu liste po ovom pokazatelju. To bi trebala biti otrežnjujuća misao."

Naravno, izazov je i kako doista skalirati naše ideje i tvrtke. "Ali prije toga, potrebne su nam tri stvari: prvo, moramo se riješiti regulatorne noćne more unutar Europske unije; drugo, moramo jasno definirati buduća poslovna područja u kojima želimo biti lideri; i treće, moramo ozbiljno ulagati u razvoj pravih tehnologija. Ako to učinimo, rast i širenje europskih tvrtki također će biti puno lakši", dodao je Litzlbauer.

Drugi problem, istakno je Brodnjak, je taj što ideja Europe kao jedinstvenog tržišta još nije stvarno prodrla u razmišljanje velikih zemalja. "Ako želimo europske prvake, potrebne su nam banke koje su usporedive s najvećim američkim i kineskim bankama. Potrebna nam je unija kapitala. Svake godine oko tri posto europskog BDP-a ide u ulaganja na američkim tržištima kapitala. Zamislite da se barem polovica toga preusmjeri u Europu - u europske tvrtke. To bi bila potpuno drugačija priča o rastu. Lokalna tržišta su jednostavno premalena, pa moramo tražiti kapital u svijetu – a pristup kapitalu je tamo puno dublji. Isto vrijedi i za poreze. Regulacija je zaista jedna od najvećih boljki u poslovanju", rekao je.

Unija kapitala je, kaže, potrebna - jučer, a ne za 15 godina. Europske banke su puno reguliranije od američkih ili kineskih, što konkurenciju na globalnom tržištu čini gotovo nemogućim. "Imamo sreću što poslujemo u regiji u kojoj nema velikih američkih, britanskih, njemačkih ili francuskih banaka. To nam daje određenu prirodnu zaštitu i ulazne barijere za druge", zaključio je Brodnjak.