Kolak iz Končara: 'Gradimo tvornicu u SAD-u i ulažemo 550 milijuna eura u širenje'

Končar Grupa je i šestu godinu zaredom zabilježila rekordne poslovne rezultate, potvrdivši status jedne od najbrže rastućih kompanija na hrvatskom tržištu. S rastom prihoda od oko 25 posto i EBITDA-om koja je premašila 240 milijuna eura, tvrtka nastavlja s impresivnim iskoracima.

O planovima za budućnost, koji uključuju investiciju od 550 milijuna eura u širenje proizvodnih kapaciteta i izgradnju tvornice u SAD-u, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Končara, Gordanom Kolakom.

Kako biste ocijenili prošlu godinu za Končar, što je ono ključno što ju je obilježilo?

Prošla poslovna godina bila je rekordna. Napravili smo značajne iskorake po svim parametrima poslovanja. U prihodima smo ponovo rasli nekih 25 posto, a zadnjih šest godina ostvarujemo prosječnu stopu rasta od preko 23 posto, što je iznimno postignuće. Ne znam postoji li kompanija na hrvatskom tržištu koja je napravila takav skok. Istovremeno smo povećali profitabilnost i dosegli EBITDA na razini od preko 240 milijuna eura, što je prosječan rast od preko 50 posto u tih šest godina.

Ipak, najvažnija nam je pozicija ugovorenih poslova, koja je na kraju prošle godine premašila 2,7 milijardi eura. To pokazuje da su nam sljedeće dvije poslovne godine gotovo pa osigurane. Međutim, to ukazuje i na jednu situaciju s kojom se moramo pozabaviti, a to je da s postojećim kapacitetima sve teže možemo servisirati tako velike zahtjeve. Zato smo odlučili u sljedećem trogodišnjem razdoblju uložiti preko 550 milijuna eura u širenje proizvodnih kapaciteta.

Ušli ste i u nove sektore. O čemu se radi?

Napravili smo iskorake u područjima u kojima do sada nismo bili prisutni. Krajem prošle godine potpisali smo ugovor s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske za isporuku protuzračnog sustava protudronske zaštite. To je naš iskorak u defence sektor, gdje ćemo koristiti dualne tehnologije kako bismo u perspektivi odgovorili na još jednu rastuću potrebu, a to je zaštita kritične infrastrukture. Kako mi već djelujemo u području izgradnje te infrastrukture, logično je da tražimo rješenja za njezinu zaštitu, kako u fizičkom smislu, tako i u smislu cyber zaštite. U tom kontekstu je razvoj Digitala upravo odgovor na rastuću potrebu.

Krajem prošle godine najavili ste ulaganja u razvoj Končar Digitala. Gdje ste danas u odnosu na zacrtanu ambiciju da možete nositi digitalizaciju cijele elektroenergetike?

S Končar Digitalom krenuli smo prije četiri godine, stvaranjem jezgre tima. Cilj je bio izgraditi kompetencije potrebne za rješavanje nekoliko izazova. Jedan je svakako kako odgovoriti na anticipiranu potrebu buduće digitalizacije elektroenergetskih sustava. Zbog diversifikacije proizvodnje, a samim time i distribucije, rasti će potreba za mikro mrežama kojima je nemoguće upravljati bez određene razine digitalizacije. U tom kontekstu tražili smo rješenja koja ćemo morati razvijati da bismo i sutra bili ti koji ćemo korisnicima davati kompletna rješenja.

Okosnica svega je naše domensko znanje SCADA sustava za nadzor i upravljanje. Na tome smo nastavili graditi kompetencije koje se slažu na tu priču. Između ostalog, tu je i već spomenuti dio cyber zaštite, ali i svakako neki segmenti koji se logično naslanjaju na elektroindustriju, poput podatkovnih centara. Oni traže sve veću količinu energije, što je komplementarno onome što mi radimo u Končaru i nama je to bio logičan nastavak, logična izgradnja jednog novog revenue streama u kojem ćemo s vremenom adekvatnije odgovarati na buduće potrebe.

S druge strane, važno nam je bilo ući u Digital zbog rastuće potrebe za digitalizacijom naših proizvoda. Da bismo digitalizirali naše proizvode, dodatno ih osnažili kako bi oni bili atraktivniji na tržištu, moramo razmišljati o tome koje konkretne stvari i koje funkcionalnosti dodavati tim proizvodima i kasnije rješenjima. Naravno, ono što ne smijemo smetnuti s uma je i digitalizacija naših proizvodnih i poslovnih procesa, po načelima Industrije 4.0, kako bismo postali moderna, potpuno digitalna kompanija.

Koliki udio prihoda vam čini tržište SAD-a i vidite li ga kao potencijal ili rizik?

Prošle godine napravili smo jedan od najvećih iskoraka Končara u 2025., potpisivanjem ugovora sa strateškim partnerom na američkom tržištu, čime smo krenuli u operacionalizaciju naše fizičke prisutnosti, odnosno izgradnju proizvodnih kapaciteta. Odlučili smo se za to jer se na američkom tržištu snažno ulaže u razvoj elektroenergetske mreže, bez obzira koliko to sada čudno zvuči zbog sve čudne retorike koju čujemo zadnjih mjeseci i godina. Tamo se ulaže i u elektroenergetske mreže i u složene sustave koji opslužuju podatkovne centre koji se snažno razvijaju. Vidjeli smo ogroman prostor, a sve nam je teže servisirati tako udaljen prostor iz Hrvatske. Bili bismo brži i kvalitetniji da smo tamo. Upravo u tom kontekstu donijeli smo takvu odluku.

Bloomber Adria

Naravno, trebalo je gotovo dvije godine usuglašavanja s partnerom da dođemo do modela za kojeg vjerujemo da će biti održiv. Sada se pripremamo za to da razvijemo taj proizvodni kapacitet i da već u sljedećoj godini značajno proširimo poslovanje na tom tržištu. Tržište Amerike i Australije, koje gledamo kao cjelinu, čini nam nekih četiri posto ukupnih prihoda, što je u prošloj godini bilo dvostruko više nego u pretprošloj. Očekujemo da će taj rast biti eksponencijalan, posebice kad se razviju kapaciteti u SAD-u.

Kineski izvoz transformatora u prošloj je godini bio 36 posto veći nego u godini ranije. U kontekstu u kojemu Europa želi biti energetski suverena, može li europska industrija konkurirati tom volumenu i gdje je tu Končar?

Bio sam prošli tjedan u Kini i razgovarao s našim partnerima, s kojima imamo joint venture. Jedan od gorućih problema kineskih kompanija u ovom sektoru jest da su zahtjevi kineskog tržišta toliki da oni ne mogu servisirati ni vlastiti market. Naravno, predviđaju da će njihovi kapaciteti u jednom trenutku premašiti domaće potrebe i traže prostor izvan Kine. U SAD ne mogu plasirati proizvode, pa im je Europska unija prirodan prostor za širenje.

Međutim, za sada ne vidimo značajnu prisutnost kineskih kompanija u Europi. Držimo da europsko tržište i dalje traži proizvode određene razine kvalitete i pouzdanosti, od kompanija koje imaju fizičku prisutnost na europskom tlu kako bi mogle promptno odgovoriti na izazove. Ipak, za očekivati je da će kineske kompanije postati konkurencija, kao što vidimo u autoindustriji. Mi s tom mišlju razgovaramo s našim partnerima u Kini o tome kako da povećamo svoju prisutnost i možda stvorimo nova strateška partnerstva.

Što se mora ostvariti do 2030. godine kako biste mogli reći da ste uspjeli u svojim planovima?

Važno nam je stvoriti kapacitete koji će odgovoriti na povećanje potražnje, i to na novoj tehnološkoj razini. Želimo digitalizirati naše proizvode i rješenja tako da njihov udio bude značajno veći nego danas. Ali najvažnije od svega, želimo stvoriti sustav koji ima znanje, u kojem je to znanje adekvatno vrednovano i koji tim znanjem može odgovoriti na sve buduće potrebe. Za sada idemo bolje nego što smo si zacrtali.

Mislim da je sazrelo vrijeme da države, nakon početnog zanosa zelenom tranzicijom, sada razmišljaju o ulaganju u elektroenergetiku i kroz prizmu sigurnosti opskrbe. Značajno će se ulagati u razvoj elektroenergetskih sustava, a nama je važno da budemo prvi izbor za isporuku rješenja, barem na tržištima koja smo prepoznali kao ključna.