I najnovije brojke dokazuju da Končar teret zelene tranzicije nosi s lakoćom

Dok se o ESG-u danas govori opreznije nego prije nekoliko godina, Končar u izvješću o održivosti za 2025. iznosi vrlo konkretne brojke. Naime, više od 80 posto prihoda od prodaje dolazi iz djelatnosti usklađenih s EU taksonomijom, a oko 60 posto investicija usmjereno je u ta područja.

Ti podaci dolaze uz godinu u kojoj je Grupa ostvarila 1,32 milijarde eura prihoda od prodaje, što je 25 posto više nego godinu prije, neto dobit od 222,4 milijuna eura te backlog od 2,7 milijardi eura. Gotovo polovica ugovorenih poslova proteže se i nakon 2026. godine. Dodatni pokazatelj potražnje je book-to-bill omjer od 1,5 drugu godinu zaredom, što znači da vrijednost novougovorenih poslova i dalje premašuje realizirane prihode.

Tema održivosti posljednjih godina više nema isti intenzitet kakav je imala u razdoblju najveće ESG euforije. Vijeće Europske unije 24. veljače ove godine dalo je konačno zeleno svjetlo za pojednostavljenje pravila o održivom izvještavanju i dubinskoj analizi opskrbnih lanaca, uz obrazloženje da se time želi smanjiti regulatorno opterećenje i ojačati konkurentnost europskih kompanija.

To, međutim, ne znači da je održivost izgubila težinu u svakom sektoru. U industrijama vezanima uz energetsku infrastrukturu, elektrifikaciju i velika ulaganja ona je i dalje usko povezana s temeljnim poslom. U taj kontekst ulazi i Končar, koji posluje u segmentima povezanim s modernizacijom elektroenergetske mreže, obnovljivim izvorima, transformatorima, digitalnim rješenjima i elektrificiranim javnim prijevozom. To je važno i zbog same strukture poslovanja. Segment prijenosa i distribucije električne energije nosi oko 75 posto prihoda od prodaje Grupe.

Naravno, ovo ne znači da bi Končar bez zelene tranzicije ostao bez posla ili ostvarivao slabe rezultate, ali je ona dodatno ubrzala rast u segmentima u kojima je kompanija već snažno prisutna.

Izvoz pritom ostaje jedan od glavnih oslonaca poslovanja, s udjelom od 68 posto u ukupnim prihodima od prodaje. Među najvažnijim tržištima izdvajaju se Njemačka, Švedska, Norveška i Austrija, što naravno pokazuje da se rast ne oslanja samo na domaće tržište, nego i na potražnju na velikim europskim tržištima.

U objavi uz godišnje izvješće kompanija navodi ulaganja u obnovljive izvore energije, niskougljične tehnologije i integrirane energetske sustave, kao i razvoj nove generacije vlakova te nastavak isporuke tramvaja. Među konkretnijim projektima izdvaja se ugovaranje izgradnje 400 kV transformatorske stanice Promina, važne za integraciju obnovljivih izvora energije, kao i suradnja sa Siemens Energyjem na projektu proizvodnje obnovljivog vodika u riječkoj rafineriji.

U promet je pušten i prvi hrvatski baterijski elektromotorni vlak razvijen i proizveden u Končaru, čime je Hrvatska postala prva europska zemlja s takvim vlakom u komercijalnom prometu, dok je Končar među rijetkim proizvođačima baterijskih vlakova u svijetu.

Nastavljena isporuka tramvaja i razvoj baterijskih vlakova kao dio elektrificiranog prijevoza | Pixsell

Kod Končara je važnije gdje kompanija ostvaruje prihod i kamo usmjerava ulaganja nego kako priča o održivosti. Ako više od 80 posto prihoda dolazi iz djelatnosti usklađenih s EU taksonomijom, a većina investicija ide u ista područja, onda se održivost ovdje ne svodi samo na korporativnu komunikaciju. Vezana je uz djelatnosti na kojima kompanija već sada gradi rast.

Ulaganja su pritom usmjerena na proširenje proizvodnih kapaciteta i odgovor na rastuću potražnju. U izvješću se navodi da je CAPEX u 2025. iznosio 74,4 milijuna eura, a najveći dio ulaganja odnosio se na završetak novog pogona za proizvodnju transformatorskih kotlova, izgradnju laboratorija LAVESP 2, modernizaciju strojeva, opreme i sustava te proširenje kapaciteta u više društava Grupe.

Končar je u objavi naveo i da je tijekom godine izradio tranzicijski plan dekarbonizacije, s dugoročnim ciljevima i prioritetnim mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova u vlastitim operacijama i u lancu vrijednosti. U samom izvješću taj je plan vezan uz cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine, uz mjerljive ciljeve za emisije Opsega 1 i 2 te okvir za postupno smanjenje emisija u Opsegu 3.