text size
Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji se trenutno nalazi u javnom savjetovanju, ima za cilj ubrzati energetsku tranziciju Hrvatske. Nacrt donosi nova pravila za solarne elektrane, prodaju viškova, energetske zajednice i izdavanje dozvola. Iako predstavlja značajan korak naprijed, struka upozorava na ključne nedostatke koji bi mogli usporiti njegovu primjenu.
O tome što novi zakon donosi solarnom sektoru govorio je Ante Čikotić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju.
Promjena paradigme: Energija kao alat razvoja
Prema Čikotiću, zakon donosi promjenu paradigme. Sunčeva energija više se ne promatra isključivo kao pitanje proizvodnje i prodaje viškova električne energije u mrežu.
Čitaj više
Španjolska je predvodnik zelene energije. Sada taj uspjeh postaje problem
Rekordna proizvodnja iz obnovljivih izvora spustila je cijene struje, ali istodobno razotkrila slabosti španjolske elektroenergetske mreže i nedostatak kapaciteta za skladištenje energije.
prije 20 sati
Energetski paradoks! Hrvatska izvozi struju, ali ljeti ovisi o uvozu do 40 posto
Elektrifikacija prometa i dolazak velikih podatkovnih centara zahtijevaju hitnu prilagodbu mreže i reviziju nacionalnih energetskih strategija.
20.08.2026
Solarne elektrane niču ondje gdje se nekad nisu mogle zamisliti
Pad cijena opreme i više cijene struje potaknuli su val ulaganja u solarnu energiju na sjeveru Europe, pa se solarni parkovi sve češće grade i u regijama koje su se donedavno smatrale nepovoljnima za taj izvor energije.
08.08.2026
Sve više solarnih elektrana ruši cijenu struje. Zašto to nije dobra vijest?
Negativne cijene struje sve su češće zbog brzog rasta proizvodnje iz solarnih elektrana.
07.08.2026
"Sunčeva energija postaje alat razvoja društva, lokalnih zajednica i gospodarstva", ističe Čikotić. Nakon prvog vala instaliranja solarnih elektrana na krovovima i poljima, slijedi razdoblje u kojem će biti ključno proizvedenu energiju što bolje iskoristiti na mjestu nastanka - u kućanstvima, zgradama, industriji i turizmu.
Kombinacija solara, skladištenja energije i lokalne potrošnje, primjerice u industriji ili podatkovnim centrima, već danas pokazuje bolju ekonomsku isplativost od čistog izvoza viškova u mrežu. "Kada je energija dostupna, stabilna i konkurentna, otvara se prostor za nove investicije i veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva", pojašnjava Čikotić, dodajući da novi zakonski okvir ide u dobrom smjeru jer daje više prostora za vlastitu potrošnju, skladištenje i dijeljenje energije.
Energetske zajednice kao prilika za gradove
Jedan od najvažnijih elemenata nacrta je otvaranje šireg prostora za energetske zajednice, što je posebno važno za višestambene zgrade. Do sada velik broj građana koji živi u takvim zgradama nije imao jednake mogućnosti sudjelovati u solarnoj tranziciji.
"Energetske zajednice omogućuju da građani, gradovi, općine i poduzetnici zajedno proizvode i koriste energiju. To nije samo energetsko, nego i pitanje pravednosti, da korištenje obnovljivih izvora bude dostupno što širem krugu ljudi", naglašava Čikotić.
Uspjeh ovog modela, međutim, ovisit će o provedbenim pravilima. Ona, upozorava Čikotić, moraju biti jednostavna, s jasnim modelom raspodjele troškova i koristi. Ključno je izbjeći zahtjev za jednoglasnom suglasnošću svih stanara jer takav uvjet u praksi blokira svaki projekt. Interes građana za solarnu energiju je, kaže, ogroman, što je pokazao i nedavni natječaj Fonda za zaštitu okoliša, na koji se u samo dva dana prijavilo više od deset tisuća ljudi.
Ključni problem: Formula koja višak svodi na nulu
Ipak, najveći kamen spoticanja u predloženom zakonu je formula za otkup viškova energije. Čikotić smatra kako je nužno pronaći ravnotežu između zaštite ulaganja građana i održivosti elektroenergetske mreže. Pravedan raspon faktora za otkup, prema njegovom mišljenju, bio bi između 60 i 70 posto cijene koju kupac plaća opskrbljivaču.
No, problem je dublji od samog faktora cijene. "Prema predloženoj formuli, kada korisnik preda više energije nego što je preuzeo, dodatna predana energija mu više ne donosi nikakvu naknadu. Pojednostavljeno rečeno, smatramo da svaki kilovat predan u mrežu mora donijeti jasno određenu vrijednost", objašnjava Čikotić. Trenutni prijedlog znači da se višak predane energije množi s nulom, što investiciju čini manje isplativom.
Hrvatska stručna udruga za Sunčevu energiju će u sklopu javnog savjetovanja predložiti izmjenu prema kojoj bi se energija do visine preuzete količine vrednovala prema dogovorenom faktoru, dok bi se svaki kilovat iznad te količine trebao platiti najmanje prema transparentno utvrđenoj tržišnoj cijeni.
Ako se pravilno provede i ako se isprave ključni nedostaci poput modela otkupa viškova, ovaj zakon je definitivno korak naprijed. "Sunčana energija nije cilj sama sebi. Ona je sredstvo da stvaramo kvalitetniji život građana, snažnije lokalne zajednice i konkurentnije gospodarstvo", zaključuje Čikotić, dodajući kako konačna ocjena zakona ovisi o doradi sporne formule.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.