Sve više solarnih elektrana ruši cijenu struje. Zašto to nije dobra vijest?

Godinama je najveći izazov energetske tranzicije bio proizvesti više električne energije iz obnovljivih izvora. No kako njihov udio u proizvodnji raste, sve važnije postaje kako iskoristiti tu energiju u trenucima kada je ima više nego što je tržište može potrošiti.

Jedna od posljedica tog trenda sve se češće vidi na veleprodajnom tržištu električne energije, gdje cijena struje u pojedinim satima pada ispod nule. Negativne cijene otvaraju pitanje što zapravo znače za elektroenergetski sustav i jesu li znak da nešto ne funkcionira.

Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) i Hrvatska burza električne energije (CROPEX) ističu da negativne cijene same po sebi nisu razlog za zabrinutost. Naprotiv, riječ je o tržišnom signalu koji pokazuje da proizvodnja iz obnovljivih izvora raste te da je potrebno nastaviti razvijati prijenosnu mrežu, skladištenje energije i fleksibilnost potrošnje.

Podaci HOPS-a pokazuju da je broj sati s negativnim cijenama električne energije porastao s 94 u 2023. na 196 u 2024. te na 257 tijekom prošle godine. Prema HOPS-u, trend se nastavlja i ove godine, unatoč općem rastu cijena energenata uzrokovanom ratom s Iranom.

Slična kretanja bilježi i CROPEX. U prvoj polovici ove godine negativne cijene zabilježene su u 763 petnaestominutna intervala trgovanja. Iz burze pritom napominju da se taj podatak ne može izravno uspoređivati s prethodnim godinama jer je od listopada 2025. na razini Europske unije uvedeno trgovanje u 15-minutnim intervalima. Kada se promatra njihov satni indeks CRODAX, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 185 sati s negativnom cijenom.

"Priključenje velikog broja solarnih elektrana jedan je od glavnih razloga učestale pojave negativnih cijena na tržištu električne energije, osobito tijekom proljetnih i ljetnih dana, vikendom i blagdanima, kada je potrošnja električne energije niža", poručuju iz HOPS-a.

Objašnjavaju da solarne elektrane najveći dio električne energije proizvode između kasnog jutra i poslijepodneva, a njihov je trošak proizvodnje vrlo nizak. Kada se visoka proizvodnja poklopi s razdobljem slabije potrošnje, uz povoljne hidrološke prilike, proizvodnju vjetroelektrana te ograničene mogućnosti pohrane ili izvoza električne energije, na tržištu se pojavljuje višak energije zbog kojeg cijena može pasti ispod nule.

Sličnu sliku vide i u CROPEX-u. Ističu da je pojava negativnih cijena rezultat kombinacije više čimbenika, od rasta proizvodnje iz obnovljivih izvora i vremenskih prilika do povezanosti hrvatskog tržišta s jedinstvenim europskim tržištem električne energije.

To znači da se cijene na hrvatskom tržištu ne formiraju samo na temelju domaće ponude i potražnje. Budući da je tržište povezano s ostatkom Europe, kroz prekograničnu trgovinu prenose se i cjenovni signali iz drugih država.

Negativne cijene pritom ne znače da je ugrožena sigurnost elektroenergetskog sustava. Iz HOPS-a ističu da je riječ prije svega o tržišnom signalu koji pokazuje da je u određenom trenutku ponuđeno više električne energije nego što je potrošači mogu iskoristiti, sustav pohraniti ili izvesti.

"Takav signal potiče baterije da se pune, fleksibilne potrošače da povećaju potrošnju te proizvođače koji to mogu da smanje proizvodnju", objašnjavaju iz HOPS-a.

Kada negativna cijena postaje problem

Iz HOPS-a naglašavaju da je važno razlikovati negativne cijene od sigurnosti elektroenergetskog sustava.

"Negativna cijena nije znak problema u sustavu niti sama po sebi znači da je ugrožena sigurnost opskrbe, već je ponajprije tržišni indikator povećane ponude u određenom vremenu", ističu.

Drugim riječima, negativne cijene pokazuju da tržište funkcionira. Kada u određenom trenutku ima više električne energije nego što je potrošači mogu iskoristiti, sustav pohraniti ili izvesti, cijena šalje signal sudionicima tržišta da prilagode svoje ponašanje. Baterijski spremnici tada mogu preuzeti višak energije, veliki potrošači povećati potrošnju, a proizvođači koji imaju tu mogućnost privremeno smanjiti proizvodnju.

Problem nastaje kada se takve situacije počnu redovito ponavljati.

Rast solarne proizvodnje sve češće stvara višak električne energije na tržištu | Bloomberg

"Izazov nastaje kada negativne cijene postanu vrlo česte, duboke i redovito koncentrirane u istim dnevnim satima, dok se nekoliko sati poslije, uvečer, pojavljuju visoke cijene. Tada one ukazuju na strukturni manjak fleksibilnosti", upozoravaju iz HOPS-a.

Takav obrazac posljednjih je godina sve izraženiji. Tijekom sunčanog dijela dana proizvodnja iz solarnih elektrana znatno smanjuje potrebu za proizvodnjom drugih elektrana. No predvečer, kada solarna proizvodnja naglo padne, a potrošnja ostane visoka, sustav u vrlo kratkom roku mora nadoknaditi manjak energije.

"Tada su potrebni brzi porast proizvodnje, veći uvoz, pražnjenje spremnika ili aktiviranje upravljive potrošnje", objašnjavaju iz HOPS-a.

Dodaju da veći udio proizvodnje iz vremenski ovisnih izvora dodatno povećava važnost kvalitetnog prognoziranja jer promjene naoblake ili vjetra u kratkom vremenu mogu značajno promijeniti količinu proizvedene električne energije. Zbog toga rastu potrebe za aktivnim trgovanjem tijekom dana, ali i za uslugama uravnoteženja kojima HOPS održava ravnotežu elektroenergetskog sustava.

Sljedeći investicijski ciklus nisu samo solarne elektrane

Sve češće negativne cijene pokazuju da će se idući val ulaganja morati usmjeriti i na ostatak elektroenergetskog sustava. Iz HOPS-a smatraju da nijedna tehnologija sama po sebi neće riješiti problem.

Posebno ističu da baterijski spremnici imaju važnu ulogu jer omogućuju da se višak energije proizveden oko podneva iskoristi nekoliko sati kasnije, kada proizvodnja iz solarnih elektrana padne, a potražnja poraste. Međutim, upozoravaju da baterije ne mogu zamijeniti razvoj prijenosne mreže.

"Baterijski spremnik može privremeno odgoditi isporuku energije, ali ne može trajno zamijeniti vod potreban za prijenos velikih količina energije iz proizvodnih područja prema centrima potrošnje", navode iz HOPS-a.

Jedan od razloga za to je raspored proizvodnje i potrošnje u Hrvatskoj. Najviše novih solarnih projekata razvija se u Dalmaciji, dok se najveći centri potrošnje nalaze u sjevernom dijelu zemlje. To znači da se sve veće količine električne energije moraju prenositi prema sjeveru, zbog čega na pojedinim dijelovima prijenosne mreže već dolazi do povremenih zagušenja.

Zbog toga HOPS kao jedan od ključnih preduvjeta za daljnju integraciju obnovljivih izvora navodi izgradnju nove 400-kilovoltne veze između juga i sjevera Hrvatske, uz dodatna pojačanja prijenosne i distribucijske mreže.

Jačanje prijenosne mreže ključno je za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije | Bloomberg

Fleksibilna potrošnja postaje jednako važna kao i proizvodnja

Osim ulaganja u mrežu i baterijske spremnike, i HOPS i CROPEX očekuju da će daljnji rast obnovljivih izvora povećati potrebu za fleksibilnijom potrošnjom električne energije.

Iz CROPEX-a navode da će, uz baterijske spremnike, važnu ulogu imati upravljanje potrošnjom, fleksibilna industrijska potrošnja, punjenje električnih vozila u razdobljima niskih cijena, reverzibilne hidroelektrane i drugi oblici skladištenja energije. Ističu i da će biti potrebno nastaviti jačati prekogranične prijenosne kapacitete te dodatno integrirati europsko tržište električne energije.

HOPS smatra da upravo prilagodba potrošnje može postati jedno od najučinkovitijih rješenja.

"Ekonomski je učinkovitije dio potrošnje premjestiti u sate obilne solarne proizvodnje nego istodobno ograničavati ili gasiti solarne elektrane zbog negativnih cijena i nekoliko sati poslije koristiti skupu proizvodnju ili uvoz energije", poručuju.

To, ističu, ne znači da bi ukupna potrošnja električne energije trebala rasti, nego da bi se dio potrošnje trebao prebaciti u razdoblja kada je električne energije u sustavu najviše.

Najveći potencijal vide u industrijskim procesima, hladnjačama i rashladnim sustavima, proizvodnji topline, podatkovnim centrima, toplinskim pumpama i pametnom punjenju električnih vozila. Dugoročno bi važnu ulogu mogli imati i elektrolizatori te dvosmjerno punjenje električnih vozila, tehnologije koje se još razvijaju.

Baterijski spremnici omogućuju pohranu viškova energije za kasniju potrošnju | Bloomberg

HOPS navodi da fleksibilnost potrošnje u Hrvatskoj već postoji. Na tržištu usluga uravnoteženja danas sudjeluju baterijski spremnici, vjetroelektrane, solarne elektrane, konvencionalne elektrane i industrijski potrošači, a u pojedinim segmentima tržišta agregatori i upravljiva potrošnja prošle su godine činili gotovo polovicu pruženih usluga uravnoteženja.

To, međutim, vide tek kao početak.

"Potrebno je kontinuirano povećavati broj aktivnih pružatelja i omogućiti im jednostavniji pristup svim relevantnim tržištima", poručuju iz HOPS-a.

Sve češće negativne cijene električne energije zato nisu samo posljedica ubrzanog razvoja obnovljivih izvora. One pokazuju da je energetska tranzicija ušla u novu fazu. Nakon ulaganja u nove proizvodne kapacitete, pred elektroenergetskim sustavom sada je jednako zahtjevan zadatak prilagodbe mreže, tržišta i potrošnje kako bi se sve veće količine zelene energije mogle iskoristiti onda kada su dostupne.