U jednoj slastičarnici u njemačkom Tübingenu, nakon više od osam desetljeća, ponovno su se pojavili uskrsni zečevi od čokolade koji voze tenkove i protuzračne topove. Majstor slastičar Ulrich Boub pravda tu neobičnu praksu time da su takvi slatkiši bili uobičajeni tijekom ratova. Kaže da se "oklopni zeko" savršeno uklapa u duh današnjeg vremena.
To što su reakcije javnosti na tu pojavu bile gotovo nepostojeće, pokazuje koliko je militarizacija u Njemačkoj, pa i cijelom EU-u, ponovno postala društveno prihvatljiva, čak i kad ima neugodne povijesne konotacije. Od vojne promidžbe Bundeswehra kroz tramvaje u maskirnim bojama, kokice u kino-dvoranama poslužene u vojničkim čašama, do širenja straha od skorašnjeg rata, sve to priprema teren za ubrzano naoružavanje i moguće ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Rat više nije iznimka, već se prikazuje kao neizostavni dio svakodnevice. Kako piše komentator Berliner Zeitunga, "ili još gore, kao zabavna nadopuna".
Strah od skorog ruskog napada postaje svakodnevica. Poljski premijer Donald Tusk najavio je obveznu vojnu obuku za sve muškarce, a nedavno je uvedena i školska obuka za rukovanje oružjem. U baltičkim državama, Danskoj i Njemačkoj sve se više govori o realnoj prijetnji.
Šef njemačke vanjske obavještajne službe BND Bruno Kahl u razgovoru za Deutsche Welle izjavio je da bi, ako rat u Ukrajini završi prije 2029. ili 2030. godine, Rusija mogla iskoristiti svoje tehničke, materijalne i kadrovske resurse kako bi brže postala prijetnja Europi. Neki njemački sigurnosni stručnjaci pak na javnoj televiziji tvrde da je ovo posljednje mirno ljeto u EU-u te da bi najesen mogao uslijediti vojni sukob između Rusije i EU-a.
Izjava "Vladimir Putin napast će Europu" postala je suvremena verzija tvrdnje "Irak posjeduje oružje za masovno uništenje" s početka stoljeća. No osim Putinovih imperijalnih ambicija, malo se govori o tome što bi moglo biti okidač za takav napad.
Taurusi mogu doseći Moskvu
Kao mogući prijelaz "crvene linije" zbog kojeg bi Europsku uniju smatrala agresorom na Rusiju, Moskva je više puta istaknula moguću njemačku odluku da Ukrajini isporuči rakete dugog dometa Taurus. Te njemačko-švedske krstareće rakete odlazeći kancelar Olaf Scholz odbijao je poslati Kijevu jer je smatrao da bi to predstavljalo "eskalaciju sukoba". Suprotno tome, budući kancelar Friedrich Merz još je krajem prošle godine u Bundestagu rekao da će Putinu dati 24-satni ultimatum da prekine bombardiranje Ukrajine i povuče vojsku, u suprotnom će Ukrajini poslati Tauruse s dopuštenjem da njima gađa i ruski teritorij.
Taurusi imaju domet oko 200 kilometara veći od američkih raketa dugog dometa koje je Joe Biden već odobrio Ukrajincima za ciljanje Rusije. Jedino bi njemačke rakete Ukrajini teoretski omogućile da pogode i samu Moskvu.
Ukrajinci bi Taurusima mogli gađati Moskvu | Bloomberg
Merz je u međuvremenu demantirao sam sebe po pitanju ultimatuma Putinu, no u nedavnom razgovoru za njemački ARD naglasio je da ne isključuje mogućnost isporuke Taurusa Ukrajini, ali da to mora biti dogovoreno s europskim partnerima. Lider demokršćana istaknuo je da brojne države već isporučuju krstareće rakete Ukrajini:
"Britanci to rade, Francuzi to rade, Amerikanci to rade. Isporuka mora biti koordinirana, a ako je tako, onda bi i Njemačka trebala sudjelovati", rekao je Merz za ARD, dodavši kako "ukrajinska vojska mora izaći iz defenzive" te kako bi joj koristilo uništenje Krimskog mosta kao "najvažnije kopnene veze između Rusije i Krima", preko koje dolazi "većina vojne opskrbe za rusku vojsku". "Putin u jednom trenutku mora shvatiti bezizlaznost ovog rata, a u tome moramo pomoći Ukrajini."
Friedrich Merz prijeti isporukom Taurusa Ukrajini | Bloomberg
Na te su izjave iz Rusije stigle oštre reakcije. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je novinarima u Moskvi da Merz "podržava mjere koje mogu i neminovno će dovesti do nove eskalacije". Zamjenik predsjednika ruskog vijeća sigurnosti i bivši predsjednik Dmitrij Medvedev nazvao je Merza na društvenoj mreži X "nacistom" kojeg proganjaju sjećanja na oca. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da će Rusija svaki napad Taurusa na ruski teritorij smatrati izravnim sudjelovanjem Berlina u vojnim operacijama na strani Kijeva.
"Sve to smatrat će se izravnim sudjelovanjem njemačke vojske u vojnim operacijama na strani kijevskog režima, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze za Njemačku", naglasila je.
Ograničavanje prava ruske manjine
Iako se u javnosti spominju mogući napadi na Poljsku i Dansku, stručnjaci upozoravaju da su najizloženije ruskom napadu upravo zemlje koje su nekad bile dio Sovjetskog Saveza, a u kojima živi znatan broj Rusa i stanovnika čiji je materinji jezik ruski, konkretno Moldavija i baltičke zemlje. Potonje su uvele brojne restrikcije prema ruskoj manjini, pravdajući ih sigurnosnim razlozima.
Prije nepuna četiri tjedna, estonski parlament izglasao je ustavne izmjene kojima se brojnoj ruskoj manjini, kao i osobama bez državljanstva neke članice EU-a, brani pravo glasa na lokalnim izborima. Te izmjene predložene su dok je Kaja Kallas, današnja visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku, još bila premijerka Estonije.
"To je pobjeda za sve. Odluke o lokalnim pitanjima više neće donositi građani država agresora, već naši građani. Sami ćemo odlučivati", napisao je estonski premijer Kristen Michal na mreži X.
Gotovo 80 tisuća ruskih državljana ima boravište u Estoniji, zemlji s oko 1,3 milijuna stanovnika. Uz to, oko 60 tisuća osoba ostalo je bez državljanstva nakon raspada SSSR-a 1991. Tada je trećina stanovnika Estonije govorila ruski, a mnogi su došli iz drugih sovjetskih republika.
Rijeka Narva razdvaja Estoniju od Rusije | Bloomberg
Pravo glasa tek je najnoviji simboličan čin prekida veza s Rusijom, budući da su Estonija, Latvija i Litva počele uklanjati i rušiti dio svojih ratnih spomenika iz sovjetskog doba kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Taj je potez izazvao ogorčenje u Moskvi, koja je raspisala tjeralicu za bivšom estonskom premijerkom i još nekoliko europskih dužnosnika zbog njihove navodne umiješanosti u uništavanje spomenika.
Estonski dnevni list Postimees u svom je uredničkom uvodniku pohvalio tu ustavnu promjenu, ocjenjujući kako je brza reakcija "bila jedina opcija, jer nam je ruski napad na Ukrajinu paradoksalno dao povijesnu priliku za konsolidaciju estonske državnosti".
"Međutim, taj povijesni prozor možda neće još dugo biti otvoren i dobro je što smo ga uspjeli iskoristiti unatoč dugotrajnim raspravama", stoji u komentaru lista, koji podsjeća da je prošlo 34 godine otkako je Estonija obnovila svoju neovisnost. "To je dovoljno vremena za naučiti estonski jezik, upoznati se s običajima i podnijeti zahtjev za državljanstvo. Nadamo se da će posljednja odluka parlamenta biti dodatna motivacija za one koji to još nisu učinili."
Marginalizacija Rusa šteti i Estoncima
S druge strane, sociolog Andrus Ristkok ističe da je marginalizacija ruskih državljana štetna i za same Estonce. U razgovoru za estonski tjednik Maaleht napominje kako se sada kao opravdanje navodi sigurnosna situacija, ali da "ostaje nejasno kako ta promjena izbornog zakona doprinosi očuvanju neovisnosti ako državna administracija više ne vodi računa o društvenim, gospodarskim, kulturnim i prirodnim interesima pojedinih regija".
"Ravnodušnost prema kulturi i prirodi tih područja, kao i prema demografskim izazovima s kojima se suočavaju, izravno će štetiti interesima Estonaca. Na kraju krajeva, i oni su dio Estonije", poručuje Ristkok.
Prema mišljenju Sergeja Metleva, glavnog urednika ruskog izdanja Postimeesa, te ustavne promjene mijenjaju političku stvarnost u Estoniji i s drugim potezima "pokazuju kako se Estonija u odnosu prema Rusiji odlučila za strategiju 'sve ili ništa'".
"Najveća je opasnost u tome što oko trećina Rusa, koji već sada žive djelomično odvojeno od estonske svakodnevice, sada reagira s novom energijom i nije zainteresirana za legitimne strahove koje imaju Estonci", tvrdi Metlev, dodajući da trenutačno nije jasno hoće li ta situacija u bliskoj budućnosti imati vrlo negativne posljedice. "Zato nam je potreban pozitivan program. U slobodnom društvu ne možete se osloniti samo na represivne mjere."
Estonija podijeljena na dva svijeta
Te ustavne izmjene izazvale su zaprepaštenje i među političarima iz regija u kojima živi veći broj pripadnika ruske manjine. Katri Raik, gradonačelnica Narve, grada na granici s Rusijom u kojem ruski državljani čine oko 30 posto stanovništva, za dnevni list Eesti Päevaleht izjavila je kako je zemlja "podijeljena na dva dijela: vi Estonci i mi Rusi kojima Estonci ne vjeruju".
Gradonačelnica Narve Katri Raik | Bloomberg
"Integracija kakvu smo poznavali doista je propala. Ne osjećaju se uvrijeđenima toliko ruski državljani, iako su i oni pogođeni, već građani Estonije kojima je ruski materinji jezik. Svi koji žive u Narvi imaju u svojoj obitelji ili širem krugu rodbine nekoga tko je ruski državljanin ili osoba bez državljanstva. Zašto moja svekrva nije dovoljno dobra za Estoniju? Zašto moj otac, koji je ovdje živio i radio cijeli svoj život, poštujući zakone, više ne pripada ovoj zemlji?", pita se gradonačelnica.
Osim te promjene, posljednjih je tjedana estonski parlament donio zakon kojim se predviđa odvajanje Estonske pravoslavne crkve od Moskovske patrijaršije Ruske pravoslavne crkve. Također, pravo glasa na lokalnim izborima postalo je uvjet za obavljanje svećeničke službe u Estoniji. Taj izravan udar na rad Ruske pravoslavne crkve vlasti opravdavaju činjenicom da je ruski patrijarh podržao invaziju na Ukrajinu.
Dnevni list Eesti Päevaleht upozorava da bi taj potez mogao dodatno udaljiti brojnu rusku manjinu u zemlji.
"U svim tim potezima jasno je prisutna etnička dimenzija koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za sigurnost Estonije. Oni kojima je ruski materinji jezik identificiraju se s Pravoslavnom crkvom, a osobito s Estonskom pravoslavnom crkvom koja je kanonski podređena Moskovskoj patrijaršiji. To ne mora podrazumijevati snažna religiozna osjećanja ili redovito odlazak u crkvu, ali može biti važan dio identiteta", navodi list. Na kraju dodaje: "Političari koji su stvorili tu situaciju moraju znati kako se takve napetosti mogu ublažiti. Nadamo se da su o tome razmišljali."
.webp){kind=icon}
