Danska je s početkom ovog mjeseca preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije (EU). Iako je u tome već iskusna, s obzirom na to da joj je ovo već osmo predsjedanje, ovog ju puta čeka niz izazova koje treba uskladiti sa svojim ambicijama.
Od obrambene politike, migracija, trgovinskih napetosti, dugoročnog proračuna… sve su ovo teme koje će biti u fokusu Europe idućih mjeseci. Osim toga, Danska će morati riješiti izazov u kojem će morati pomiriti različite stavove o klimatskim politikama i dugoročnom proračunu Europske unije.
Ono što je sigurno, Danska želi sigurnu, ali i konkurentnu Europu, no ostaje pitanje kako to ostvariti? O svemu smo pričali s danskim veleposlanikom u Hrvatskoj Oleom Frijs-Madsenom.
Čitaj više

Dansko predsjedanje EU u fokusu će imati sigurnost i konkurentnost
Geopolitička situacija, ratovi, kao i odnos Europe i Amerike značajno su se promijenili u posljednje vrijeme, a sve će to imati utjecaj i na predsjedanje koje je Danska preuzela od Poljske.
01.07.2025

Novo Nordisk bi mogao pridonijeti čak polovici rasta danskog BDP-a
Analitičari Danske Banka predviđaju da će danski bruto domaći proizvod porasti za 1,8 posto u 2024. godini.
04.09.2024

Danci žele uložiti 150 milijardi eura u gradnju energetskih otoka, nije sve bajno
Cilj bi bio snagom pučinskog vjetra proizvoditi električnu energiju i zeleni vodik.
21.01.2024
Njemačka se opire povećanju proračuna EU-a. Kako će Danska financirati svoje ambiciozne planove za obranu i zelenu tranziciju ako najveći doprinositelj kaže "ne"?
To je također tema i u Danskoj. Potpuno razumijemo raspravu o proračunu EU-a, no u isto vrijeme moramo biti jasni oko onoga što Europu čeka. Moramo se moći pobrinuti za vlastitu sigurnost, nastaviti podršku Ukrajini i ojačati svoju konkurentnost. Također, moramo ostvariti zelenu tranziciju, zaštititi vanjske granice i pripremiti se za proširenje EU-a. Zato moramo na novi način gledati proračun. Status quo nije opcija. Sljedeći višegodišnji financijski okvir mora odgovoriti na izazove budućnosti. Da bi to učinio, morat ćemo promijeniti strukturu proračuna EU-a. Morat će biti jednostavniji, učinkovitiji i usmjeren na naše zajedničke strateške prioritete. Morat ćemo modernizirati strukturu proračuna i biti spremni smanjiti kohezijsku politiku i ZPP (zajedničku poljoprivrednu politiku) kako bismo stvorili prostor za nove prioritete. Također, morat ćemo ograničiti administrativne troškove – kao što smo to učinili u Danskoj.
Javna sredstva su samo dio rješenja. Moramo poticati privatna ulaganja i poboljšati uvjete za europske tvrtke. Ukloniti birokraciju i prepreke. To je zajednički zadatak. Radujemo se prijedlogu Komisije za sljedeći proračun EU-a, koji bi trebao biti predstavljen već sljedeći tjedan.
Hrvatska još uvijek prima značajna sredstva iz fondova EU-a. Hoće li nova proračunska realnost značiti manje novca za kohezione zemlje poput Hrvatske, u korist povećanja obrambene potrošnje?
Buduća sredstva kohezije u konačnici će biti rezultat pregovora o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru u kojem će svi prioriteti morati biti uravnoteženi. Kao što je spomenuto, EU se suočava s velikim izazovima – kratkoročno i dugoročno – i moramo preuzeti odgovornost. Moramo na novi način gledati proračun. Status quo nije opcija.
Danska tvrdi da zelena tranzicija može ići ruku pod ruku s konkurentnim gospodarstvom. Istovremeno Njemačka, Italija i Poljska pozivaju na ukidanje klimatskih zakona. Kako će Danska uvjeriti skeptične države članice da ne žrtvuju Zeleni plan radi kratkoročne konkurentnosti?
U Danskoj čvrsto vjerujemo da klimatske ambicije i gospodarska konkurentnost nisu suprotstavljene sile. Naše iskustvo pokazuje da je moguće smanjiti emisije, a istovremeno gospodarski rasti i održavati snažnu industrijsku bazu. Zelena tranzicija nije nešto što radimo protiv konkurentnosti, već kako bismo je ojačali. Ona smanjuje energetsku ovisnost, posebno o ruskom plinu, smanjuje dugoročne troškove i stvara potražnju za novim tehnologijama, vještinama i industrijama. Za mnoge tvrtke, klimatska ulaganja već su dio njihove konkurentske strategije. Osim toga, važno je podsjetiti da Zeleni plan pruža dugoročan okvir za stabilnost i ulaganja, što je nešto što europske tvrtke dosljedno traže.

Hrvatska se u velikoj mjeri oslanja na turizam, koji je energetski intenzivan sektor. Kako Danska gleda na ravnotežu između klimatskih ciljeva i gospodarske stvarnosti manjih država članica poput Hrvatske?
Klimatski ciljevi moraju funkcionirati u praksi, a ne samo u teoriji. Za manje države članice, posebno one sa sektorima poput turizma, tranzicija mora biti realna i gospodarski održiva. Ključno je stvoriti prave uvjete koji će omogućiti sektorima da se prilagode i napreduju u zelenijem smjeru. Ako uzmemo turizam kao primjer, postoji mnogo načina za promicanje održivijeg pristupa - od ulaganja u zelenije oblike prijevoza do poboljšanja energetske infrastrukture. To može uključivati ulaganja u infrastrukturu za punjenje električnih vozila jer bi takva infrastruktura učinila destinaciju privlačnijom za putnike s električnim automobilima. Ovo je, naravno, samo jedan primjer, ali ilustrira važnu stvar, a to je da svaki sektor može krenuti održivijim putem, ako su na raspolaganju prava infrastruktura i podrška.
Danska poziva na zajedničko naoružanje kao odgovor na rusku prijetnju. Konkretno, koliko se očekuje da Hrvatska poveća svoja obrambena izdvajanja?
Ruska prijetnja jasno je pokazala da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Ključno je da Europa do najkasnije 2030. bude sposobna obraniti samu sebe. Moramo zajednički nabavljati i razvijati više unutar Europe, davati dugoročne narudžbe i objediniti potražnju kako bismo ojačali europsku obrambenu industriju. U jačanju europske obrambene spremnosti, uključujući različite pravce djelovanja, također trebamo još bližu suradnju između NATO-a i EU-a. Hrvatska je već povećala svoja obrambena izdvajanja posljednjih godina i, poput Danske, spremna je povećati obrambena ulaganja prema pet posto BDP-a do 2035., kako je dogovoreno na NATO samitu u Haagu. Dakle, Hrvatska očito prepoznaje potrebu za većim ulaganjem i pokazuje političku volju za doprinos jačanju sposobnosti Europe da se obrani.
S obzirom na rat u Ukrajini i nestabilnost na Balkanu, kako Danska vidi ulogu Hrvatske kao sigurnosnog mosta između zapadne i jugoistočne Europe?
Hrvatska je najnovija članica EU-a, ali se već pozicionirala kao pouzdan i sposoban partner kada je riječ o europskoj sigurnosti i stabilnosti. Od pristupanja, Hrvatska je ostvarila značajan napredak u usklađivanju s vladavinom prava i demokratskim standardima, ali i u izgradnji konkurentnog gospodarstva te punoj integraciji u eurozonu. Istodobno, Hrvatska je jedan od najsnažnijih i najdosljednijih zagovornika Ukrajine u regiji. Ta kombinacija svježeg iskustva s reformama i gospodarskom integracijom Hrvatskoj daje vjerodostojnu ulogu mosta između zapadne i jugoistočne Europe.
"Danski model" migracija postaje europski standard. Hoće li Danska inzistirati da Hrvatska, koja je već na vanjskoj granici EU-a, uvede još strože mjere prema migrantima?
Siguran sam da Hrvatska razumije izazove upravljanja vanjskom granicom EU-a bolje nego većina te je također stekla dragocjeno iskustvo u tom procesu. Važno je da se napori Hrvatske i drugih država na prvoj liniji u potpunosti priznaju i podrže unutar Unije.
Za dansko predsjedništvo važno je prioritet dati daljnjem jačanju vanjskih granica EU-a, učinkovitom povratku državljana trećih zemalja koji nemaju zakonito pravo boravka, nastavku pronalaženja novih rješenja za izazove EU-a s nepravilnim migracijama, te nastavku fokusa EU-a na ravnopravna, sveobuhvatna i strateška partnerstva s ključnim trećim zemljama. Zalagat ćemo se da se ove točke stave na dnevni red, ali Vijeće čine ministri svih država članica i oni će odrediti smjer.
Depositphotos
Hrvatska je glavna ruta za migrante koji idu prema zapadnoj Europi. Očekuje li Danska da Hrvatska postane "tampon zona" za zaustavljanje migracija i kakva će financijska potpora biti osigurana za to?
Kao što je spomenuto, pitanje nepravilnih migracija dugo je važno za Dansku te smatramo da su države na prvoj liniji te koje snose najveći teret. Stoga je važno da dobiju financijsku potporu za to. Danska podržava nastavak ulaganja u Frontex i operativnu suradnju među državama članicama, s ciljem osiguravanja da zemlje na prvoj liniji ne ostanu same u upravljanju nepravilnim migracijama.
Mađarska blokira pregovore o pristupanju Ukrajine. Ima li Danska plan kako zaobići mađarsko pravo veta i hoće li to utjecati na brzinu proširenja prema zapadnom Balkanu?
Stav Mađarske je dobro poznat i, naravno, otežava proces. No među ostalim državama članicama postoji snažan i rastući konsenzus da pristupanje Ukrajine mora napredovati. Danska je tome posvećena i radimo na tome da se postigne napredak. Ukrajina je pokretač zamaha proširenja, ali također ćemo se fokusirati na Moldaviju i zapadni Balkan.
Hrvatska je najnovija članica EU-a. Kakav je stav Danske o ubrzanju procesa proširenja unatoč unutarnjim izazovima Unije?
Proširenje je ključni prioritet danskog predsjedanja EU-om. Ruski rat agresije protiv Ukrajine temeljno je promijenio europski sigurnosni krajolik i naglasio potrebu za otpornijom i ujedinjenijom Europom. Veća EU je također i snažnija EU - ako se proširi iz snažne pozicije, s politikama i proračunom prilagođenim budućnosti. Preduvjet je da EU ostane ujedinjena i donosi rezultate u sigurnosti, konkurentnosti, geopolitičkom utjecaju, zelenoj tranziciji i više od toga.
Unutarnje reforme nužne su s obzirom na buduće proširenje i geopolitičku situaciju. Reforme će nam dati priliku da moderniziramo i poboljšamo politike i sustave. Moramo ih pametno iskoristiti. Tijekom danskog predsjedanja raspravljat ćemo o reformama u kontekstu komisijinih analiza politike prije proširenja. Moramo pažljivo procijeniti posljedice za politike EU-a, proračun i procese donošenja odluka. Također moramo osigurati poštovanje vrijednosti EU-a i nakon proširenja. U suprotnom riskiramo potkopavanje Unije.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...