Hrvatska u samom vrhu po korupciji u EU-u, složno tvrde i poduzetnici i građani

Dvadeset tri godine od donošenja Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj 90 posto građana i poduzetnika drži kako je korupcija u zemlji široko raširena. Brojke, porazne za sve političke opcije koje su od tada, a i prije, upravljale hrvatskom svakodnevicom, proizlaze iz ovh dana objavljenih rezultata Eurobarometra.

U anketi provedenoj početkom ove godine na uzorku od nešto više od tisuću građana 90 posto njih složilo se s tvrdnjom kako u Hrvatskoj postoji korupcija u državnim nacionalnim institucijama. Među državama članicama Europske unije jedino je gora situacija bila u Grčkoj (95 posto), a na razini s nama bili su Portugalci. Najbolja situacija je u Finskoj i Danskoj gdje, redom, 37 odnosno 40 posto građana drži kako u nacionalnim institucijama postoji korupcija.

Ništa bolja, naprotiv, čak i gora koliko to jedva može biti, je situacija na regionalnoj i lokalnoj razini. I tu se nalazimo u samom koruptivnom vrhu EU-a zajedno s Grčkom i Portugalom. U Grčkoj 94 posto građana smatra da su lokalne vlasti i institucije korumpirane, kod nas 92 posto, a u Portugalu 89 posto.

S građanima se slažu i poduzetnici. U zasebnoj anketi koja je također provedena početkom godine među 500-tinjak hrvatskih ispitanika, i čiji su rezultati također objavljeni ovih dana, 90 posto anketiranih je odgovorilo kako je problem korupcije u Hrvatskoj "raširen". I tu se nalazimo na neslavnom vrhu, uz Grčku gdje se čak 97 posto anketiranih složilo s tvrdnjom, te uz Cipar gdje ih je bilo 93 posto. Najniža percepcija korupcije među biznismenima je u Danskoj, Finskoj te Irskoj.

Očito je kako i građani i poslodavci u Hrvatskoj smatraju da je korupcija široko raširena. Problem korupcije nije nikakva novost čemu svjedoče brojne strategije i planovi borbe s korupcijom koji, izgledno je, u protekla dva i pol desetljeća nisu polučili nikakve rezultate.

Još 2002. godine, u doba vlade Ivice Račana, Hrvatski sabor donio je Nacionalni program za borbu protiv korucpije. S godinama su uslijedili novi slični programi i strategije, a trenutno je važeća Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Korupcija svejedno ostaje i dalje široko raširena. Barem tako, pokazuju ankete, drže građani koji su pod dojmom kako se na sprečavanju korupcije zapravo ne radi ništa. Teško je imati drukčiji dojam kad se, primjerice, Savjet za sprječavanje korupcije, Vladino tijelo koje bi trebalo pratiti provedbu borbe protiv korupcije, lani sastalo ukupno jednom.

Dojam rezidentne truleži u sustavu pojačavaju i stavovi o pravosuđu. I ovdje su hrvatski građani i poslodavci složni. Ankete Eurobarometra pokazuju kako samo 27 posto građana neovisnost domaćih sudova i sudaca ocjenjuje "vrlo dobrom" ili "dobrom". Unutar EU-a lošije rezultate imala je jedino Poljska.

U anketi među hrvatskim poslodavcima njih 28 posto je smatralo kako su domaći sudovi neovisni. Opet, gore rezultate od nas imaju samo Poljska i Bugarska, dok se pri vrhu tablice po neovisnosti sudstva u EU-u još jednom nalaze Finska, Danska i Irska.

Loši rezultati po pitanju korupcije i pravosuđa za Hrvatsku nisu nikakva novost i upravo to je poražavajuća činjenica. Usprkos dugotrajnoj proklamiranoj predanosti borbi protiv korupcije s vrha domaće politike, ankete među građanima i poslodavcima nastavljaju pokazivati kako rezultata nema. Strategije, akcijski planovi i nacionalni programi i dalje ostaju prazno korumpirano slovo na papiru.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar