Tjedan za nama bio je vrlo dinamičan na domaćem tržištu kapitala, a dosta burno bilo je i globalnim burzama.
Najvažnija vijest kod nas je stigla iz Tokić Grupe. Oni su u petak objavili kako su uspješno zaključili javnu ponudu, a uvrštenje dionica na Zagrebačku burzu (ZSE) bit će u četvrtak 20. studenog.
Tijekom razdoblja upisa, više od 1.700 malih ulagatelja, među kojima gotovo 200 zaposlenika u Hrvatskoj i Sloveniji, uz kvalificirane ulagatelje, izrazilo je povjerenje u kompaniju. Dakle, mali ulagatelji su upisali 37 posto ukupno ponuđenih dionica, od čega se više od 10 posto odnosi na radnike.
U petak je objavljeno deset najvećih dioničara Tokića. Lista je manje-više očekivana, no jedno ime na njoj "strši", a to je ING-GRAD koji je uložio 505 tisuća eura.
Prošlog tjedna je i osječki prehrambeni koncern Žito dobio odobrenje Nadzornog odbora za kupnju 100-postotnog udjela u tvrtkama Zvijezda Plus i Zvijezda Slovenija od Fortenova Grupe. Time započinje jedna od najvećih transakcija u domaćoj prehrambenoj industriji ove godine, kojom Žito širi portfelj na ključni brend u segmentu ulja, margarina i majoneza.
Par dana ranije je osječka prehrambena kompanija zaključila najavljenu prodaju udjela u Tvornici ulja Čepin (TUČ). Prodajom paketa od 23 posto dionica, finaliziran je proces najavljen još sredinom godine, a kupac je ciparski Equinor Limited. Prema službenoj objavi na Zagrebačkoj burzi (ZSE), transakcija je zaključena u srijedu i time je Equinor Limited, inače registriran u Nikoziji, stekao ukupno 881.706 redovnih dionica tvrtke TUČ-a po nominalnom iznosu od četiri eura po dionici.
Čelnik Žita Marko Pipunić čeka na odobrenje AZTN-a | Pixsell
No nije baš svima na domaćem tržištu sve išlo za rukom. Pokušaj kupovine Čateksa od strane domaćeg investicijskog društva SQ Capital neslavno je propao – barem zasad. Naime, korporativna akcija ponude za kupnju dionica Čateksa dovršena je preknjižbom pohranjenih 1.166 dionica na račun ponuditelja, što čini samo 0,6 posto vlasništva kompanije.
Iz SQ Capitala su prije mjesec dana ponudili 43 euro po dionici tvrtke, što su tvrtka i radničko vijeće ocijenili korektnim. No, u međuvremenu je cijena dionice zbog potpisanog ugovora s ministarstvom obrane Slovačke teškog 35 milijuna eura skočila na preko 60 eura pa je velika većina dioničara odbila prodati svoje udjele.
Prije nešto manje od mjesec dana pisali smo o tvrtki Končar - Mjerni transformatori (MJT) čijom se povlaštenom dionicom trguje na Progress tržištu Zagrebačke burze (ZSE). Od tada do danas ona je skočila za dodatnih 20 posto podigavši tako impresivan rast u posljednjih godinu dana na skoro 200 posto.
Odabrali smo po jednu kompaniju iz glavnih indeksa sa šest burzi u regiji čije dionice imaju uvjerljivo najveći dividendni prinos. Karakteristično je da sve kontinuirano ostvaruju dobit, većina ima tradiciju isplate dividendi, ali do nekih je teško doći zbog zatvorene dioničarske strukture ili malog broja dionica dostupnih za trgovanje na tržištu.
Sa Zagrebačke burze, odnosno indeksa CROBEX10, kompanija s najvećim dividendnim prinosom od 7,8 posto je Hrvatska poštanska banka (HPB), dok je u regiji najveći prinos od 9,5 posto ima Jedinstvo AD Sevojno iz BELEX indeksa Beogradske burze.
Što se globalnih kretanja tiče, tržišna volatilnost u posljednjih par tjedana ne smije vas natjerati na nepromišljene poteze po pitanju ulagačkog portfelja, naročito ako ste pasivni investitor, a ako ste aktivni, onda bi se trebali štiti opcijama – tako kažu stručnjaci s kojima smo razgovarali o najnovijim trendovima.
Globalna tržišta posljednjih tjedana potresaju rasprodaje dionica tehnoloških divova, potaknute strahovima investitora da su valuacije u čip sektoru dosegnule nerealne razine. Dok je "veličanstvena sedmorka" zabilježila pad, a bitcoin bilježio oscilacije, broker i financijski savjetnik Ivan Stojanović te direktor Electrocoina Nikola Škorić za Bloomberg Adriju analizirali su što se krije iza tržišne nervoze i kako bi se ulagači trebali postaviti.
Invazija kineskih električnih automobila na hrvatsko tržište se nastavlja, ali najnoviji brend koji nam uskoro stiže cilja na premium kupce. Riječ je o Zeekr-u, a mi smo porazgovarali s njihovim CEO-om za Europu Lotharom Schupetom koji nam je objasnio zašto su prije došli u Hrvatsku nego u Njemačku, Veliku Britaniju ili Španjolsku.
Što se odnosa države i ekonomije tiče, značajnija je vijest da je Vlada predstavila državni proračun za 2026. godinu, koji, kako kažu, uz projekcije za 2027. i 2028. odražava uravnotežen pristup između fiskalne odgovornosti, socijalne osjetljivosti i strateških ulaganja. U makroekonomskom okviru predviđa se rast BDP-a od 2,7 posto, uz smanjenje inflacije na 2,8 posto i nastavak rasta zaposlenosti od 1,6 posto, što potvrđuje stabilan gospodarski trend.
Mi smo se iz par aspekata pozabavili trošenjem države i analizirali tko snosi najveći teret poreznog opterećenja.
U većini slučajeva ljudi toleriraju poreze ako smatraju da imaju koristi do njih, tj. da za plaćene poreze državi dobiju relativno dobru uslugu u vidu sigurnosti, stabilnosti, pravne zaštite, osobnih sloboda, socijalnih i zdravstvenih prava itd. Konkretno, Hrvatska je po pitanju oporezivanja u prosjeku Europske unije (EU) a mnogi smatraju da je to previše u odnosu na kvalitetu usluga koje građani dobiju od države.
Depositphotos
Suprotno popularnom stavu, socijalna država ne "odumire". Dapače, zadnjih desetljeća postaje sve veća i preuzima sve veći djelokrug odgovornosti. Jedne od najekspanzivnijih socijalnih država se nalaze u Europi. Hrvatska zaostaje za "najsocijalnijim" od njih, ali ubrzano nadoknađuje zaostatak pa je 2024. bila jedna od država s najvećim rastom socijalnih naknada u EU. Lani smo za njih isplatili 18,6 milijardi, a velika većina tog novca odlazi na mirovine i zdravstvo.
Sasvim očekivano za one koji prate rast plaća u javnom sektoru od početka 2024., MMF je u svoj izvještaju upozorio među ostalim stvarima na neodrživ rast plaća u javnom sektoru koji je već počeo rušiti fiskalnu stabilnost Hrvatske. Prvo treba jasno reći da su zaposleni u javnom sektoru jako bolno nagrađivani za svoj rad zadnjih godina. Kumulativni rast plaća je debelo premašio kumulativni rast cijena.
Ministarstvo financija najavilo je četrnaesto po redu izdanje trezorskih zapisa namijenjenih građanima, ciljajući na prikupljanje 1,2 milijarde eura. Uz godišnju stopu prinosa od 2,6 posto, ova ponuda na prvu zvuči kao sigurna luka za štednju. Međutim, kada se prinos stavi u kontekst inflacije, postavlja se ključno pitanje – donosi li ulaganje u trezorce stvarnu zaradu ili samo garantira gubitak kupovne moći? Pogađate, realnost naginje ovom potonjem.
Izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary | Bloomberg
Što se vijesti s globalne scene tiče, Hrvatska bi mogla biti među zemljama koje će profitirati na račun britanske porezne politike. Naime, izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary poručio je da će najveća europska niskotarifna aviokompanija preusmjeriti dio svojih kapaciteta iz Ujedinjene Kraljevine u zemlje koje, kako kaže, "ne kažnjavaju rast" dodatnim nametima na zračni promet – među njima i Hrvatsku.
BlackRock predviđa rekordni rast privatnih tržišta u Europi. Očekuju kako će premašiti pet bilijuna eura do kraja desetljeća, potaknuta brzim rastom ulaganja u infrastrukturu i povoljnim promjenama u investitorskom raspoloženju prema europskom kontinentu, navodi se u izvješću tvrtke.
Svijet koji 79-godišnji američki predsjednik, slovenski zet, nasilno stvara – bilo reorganizacijom svjetskog gospodarstva, sklapanjem sporazuma s desnice, ljevice, sprijeda i iz sredine, preispitivanjem tradicionalnih vanjskopolitičkih savezništava Washingtona na međunarodnoj sceni ili vojnim intervencijama u inozemstvu uz istodobno obećanje "bez novih ratova" nije nešto čemu smo dosad mogli svjedočiti.
Prorok iz Omahe ide u mirovinu | Bloomberg
Warren Buffett, milijarder i investitor koji je pretvorio staru tekstilnu tvornicu u konglomerat vrijedan više od bilijun dolara, najavio je da će "utihnuti", čime završava jedno razdoblje za jednog od najpraćenijih investicijskih gurua poslovnog svijeta.
U pismu u kojem otkriva da donira više od 1,3 milijarde dolara četirima obiteljskim zakladama, 95-godišnji investitor, koji se na kraju godine povlači s mjesta glavnog izvršnog direktora, rekao je da će prestati pisati godišnja pisma ulagačima u Berkshire Hathaway i govoriti na sastancima dioničara.
Za kraj smo se dotaknuli i isplate najveće menadžerske kompenzacije u povijesti. Bilijun dolara za jednog čovjeka. Veći dio svjetske javnosti vjerojatno se još uvijek pokušava priviknuti na vijest o odluci dioničara Tesle da odobre takvu naknadu izvršnom direktoru Elonu Musku, s obzirom na to da je riječ o iznosu većem od bruto domaćeg proizvoda većine zemalja na planetu.
.webp){kind=icon}
