Tjedan za nama obilježila je sve drskija američka vanjska politika, dok je na domaćem terenu protekao u znaku onog na što smo, nažalost, već oguglali, a to su poskupljenja.
Mi smo se detaljnije pozabavili indiferentnošću građana prema vlastitoj mirovinskoj štednji. Naime, u Hrvatskoj već gotovo četvrt stoljeća imamo štednju u drugom i trećem stupu, ali građani loše upravljaju svojim sredstvima, što dugoročno stvara veliki oportunitetni trošak, za građane, gospodarstvo i državu. Prinosi mirovinskih fondova značajno variraju unutar i između kategorija, ali radnici uglavnom ostaju u fondu u koji ih je država smjestila, što stvara neefikasnu raspodjelu imovine i prinosa kao rezultat inertnosti građana u upravljanju privatnom imovinom.
To je šteta jer prinosi koje su u 2025. godini ostvarili domaći obvezni mirovinski fondovi pokazuju kako je za njima još jedna poprilično uspješna godina. Mada Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) još nije objavila svoju službenu statistiku i prosječne prinose za svaku kategoriju fondova, pojedinačni podaci društava za upravljanje fondovima pokazuju kako i menadžeri i članovi mogu biti itekako zadovoljni prošlom godinom.
U kategoriji A fondova, onih čiji je portfelj najviše izložen dionicama, prinosi su odrazili lukrativnu lanjsku godinu koju smo gledali na burzama. PBZ Croatia osiguranje fond u 2025. godini ostvario je prinos od 18,1 posto, AZ fond prinos od 15,2 posto, Erste plavi od 13 posto, a Raiffeisen fond od 8,6 posto.
Mirovinsku štednju građana nagrizaju nebriga i inflacija | Pixsell
Indiferentnost građana prema vlastitoj mirovinskoj štednji košta ih još više ako uzmemo u obzir stopu inflacije koja je u Hrvatskoj već dosta dugo poprilično visoka. U prosincu je, doduše, blago popustila, pokazuje prva procjena statističara objavljena u srijedu, no i dalje se nalazi blizu razine od četiri posto. Eurostat je objavio kako su cijene u Hrvatskoj, mjerene harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP), ovog prosinca u prosjeku bile 3,8 posto više nego lanjskog.
I po rastu cijena stanova smo pri samom vrhu među državama članicama Europske unije (EU), a u trećem tromjesečju 2025. cijene stambenih kvadrata skočile su po najvišoj stopi još od početka 2023. godine. Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenom u petak, cijene stambenih objekata u trećem kvartalu prošle godine bile su u prosjeku 13,8 posto više nego godinu prije.
Paška sirana ove će godine proslaviti 80. rođendan, njihovih sirevi su danas na policama diljem Europe pa i u SAD-a, ali domaće tržište im je i dalje najvažnije. Iako konstanto ulažu u modernizaciju proizvodnje, tradicija ostaje stup na kojem temelje svoj uspjeh. Iako je nastao na otoku gdje danas većina živi od turizma, paški sir, a s njime i Paška sirana, već se desetljećima održavaju u industriji punoj izazova zbog kojih mali proizvođači nestaju, a uvozni sirevi preuzimaju tržište.
Paška sirana osim sireva danas proizvodi sirne namaze, skutu i janjetinu, a imaju i jedan turistički proizvod – obilazak pogona pod nazivom Story of cheese | Pixsell
Dugo se šuškalo, a prije par dana je stigla i službena potvrda – Muzej iluzija, odlazi u ruke američkog investitora. Najbrže rastući lanac privatnih muzeja koji je originalno stvoren u Hrvatskoj, Muzej Iluzija ulazi u novu razvojnu fazu kroz stratešku akviziciju od strane američke investicijske kuće Brightwood Capital Advisors.
Kupovao je i njemački private equity fond Mutares SE & Co. KGaA koji je od poljske Allegro Grupe preuzeo web trgovinu Mall.hr, točnije Internet Mall te slovensku web trgovinu Mimovrste. "Mall.hr se ubraja među pet vodećih igrača u Hrvatskoj, s jakom prepoznatljivošću brenda i značajnim potencijalom rasta, a Mimovrste je vodeća platforma za e-trgovinu u Sloveniji, s više od 600.000 aktivnih kupaca i 48 milijuna posjeta stranicama u 2024. godini", naveli su iz Mutaresa.
Što se globalne scene tiče, američki napad na Venezuelu i napetosti oko planova Donalda Trumpa za Grenland ponovno su usmjerili pozornost na globalne vojne troškove, dajući novi poticaj rastućim europskim obrambenim dionicama. Bloombergov indeks europskih obrambenih tvrtki porastao je za 10 posto od početka godine, dobivajući na zamahu nakon vikenda kada je američka vojska zarobila predsjednika Nicolása Madura.
Madura u SAD-u čeka suđenje | Bloomberg
Ulaganje u obrambene tvrtke trenutno se čini kao vrlo dobar potez jer Trumpova administracija, čini se, ne misli stati na Venezueli. Već otprije su spominjali osvajanje Grenlanda, a sve glasnije pričaju i o napadu na Kubu. To ne čudi jer je Kuba oduvijek bila trn u američkoj politici. Kada su kubanski revolucionari predvođeni Fidelom Castrom i Che Guevarom svrgnuli režim diktatora Fulgencija Batiste koji su podržavale SAD krajem 1950-ih, odnosi između dvije sjevernoameričke zemlje dosegli su najnižu točku, gdje su i danas.
Ova godine je počela vrlo živahno što se tiče geopolitike, a sve to bi moglo negativno utjecati na tržišta. No zato je 2025. bila iznimna za ETF industriju, s rekordnim priljevima, više od tisuću novih fondova i tržištem koje se u SAD-u približilo vrijednosti od 13 bilijuna dolara. Ali upravo ta "trostruka kruna" rekorda otvara pitanje održivosti, jer Bloomberg Intelligence upozorava da bi 2026. mogla donijeti prizemljenje, osobito za najagresivnije i najnišnije proizvode. Većina novog novca i dalje ide u jeftine, diverzificirane indeksne ETF-ove, dok aktivno upravljani ETF-ovi brzo rastu po broju, ali još uvijek dijele tržište s tradicionalnim aktivnim fondovima.
Globalno, ETF-ovi su postali zadana ulazna točka na tržišta kapitala, no pritisak se sve jasnije vidi kod tematskih fondova s preuskom pričom ili onih lansiranih na vrhuncu trenda. Upravo tu dolazimo do pitanja što znači kad ETF "umre", odnosno kada se zatvori ili spoji zbog premalog interesa ili ekonomske neisplativosti proizvoda. Za investitore to u pravilu nije katastrofa, jer se fond likvidira po neto vrijednosti imovine, a glavni rizici svode se na operativne neugodnosti, porezne posljedice i potrebu za ponovnim ulaganjem kapitala.
Ekipa iz Bloomberg Intelligencea nije se bavila samo prošlošću, već se osvrnula i na budućnost. Donijeli su popis 50 kompanija koje vrijedi držati na radaru u 2026. godini, ne zato što su sve pobjednici, nego zato što kod svake postoji jasan katalizator promjene. Fokus analize su nova vodstva, akvizicije, restrukturiranja i tehnološki iskoraci, uz snažan utjecaj umjetne inteligencije, energetike i promjena trgovinske politike SAD-a.
Popis je namjerno širok, od građevinarstva i industrije do zdravstva, financija i tehnologije, kako bi obuhvatio i dobitnike ciklusa i one kod kojih tržište možda podcjenjuje rizike. Zajednička poruka je da 2026. neće biti godina pasivnog promatranja, nego selektivnog pozicioniranja. U svijetu u kojem se makro uvjeti brzo mijenjaju, upravo ove tvrtke nude najviše informacija o tome gdje se kapital zapravo pomiče.
Zasad se još uvijek ne pomiče od Tesle koja ulazi u 2026. s jasnim signalom da era automatskog rasta prodaje električnih vozila završava, nakon drugog uzastopnog pada isporuka i gubitka titule najvećeg globalnog proizvođača EV-a od kineskog BYD-a. Slabosti su najvidljivije u Europi i Kini, tržištima koja rastu, ali se Tesla na njima povlači pod pritiskom jače konkurencije, ograničene i zastarjele ponude te izostanka pristupačnog novog modela.
Kratkoročne dobitke donijelo je samo treće tromjesečje, potaknuto istekom američkih subvencija, no ukidanje poticaja i regulatornih kredita dodatno nagriza temeljni biznis. Unatoč tome, tržišna kapitalizacija od oko 1,5 bilijuna dolara pokazuje da ulagači Teslu sve manje vrednuju kao proizvođača automobila, a sve više kao opciju na budućnost autonomne vožnje i robotike.
Problem je što je jaz između Muskovih ambicija i stvarne provedbe i dalje velik, a robotaksiji i humanoidni roboti zasad ne generiraju materijalne prihode. Tesla tako ulazi u fazu u kojoj će povjerenje tržišta morati potvrditi ne vizijom, nego isporukom.
Elon Musk | Bloomberg
Povratak IPO tržišta u 2025. stvorio je 21 novog milijardera, ali euforija s prvog dana trgovanja pokazala se kratkog daha. Prema Bloomberg Billionaires Indexu, vrijednost udjela novih IPO milijardera pala je u prosjeku za 23 posto u tjednima i mjesecima nakon izlaska na burzu, a kod nekih i više od 70 posto. Tržišta su nagradila priču i zamah, ali su vrlo brzo počela kažnjavati razočaravajuće rezultate, slabije prognoze i prenapuhane valuacije.
Energetski, tehnološki, fintech i kripto IPO-i pokazali su koliko je razlika između papira s milijardom dolara i održivog poslovnog modela. Iznimke postoje, no zajednički nazivnik većine debija bio je povratak realnosti čim se slegla početna potražnja. Poruka 2025. jasna je i za osnivače i za ulagače: IPO je tek početak, a ne kruna stvaranja bogatstva.
U godini rastuće geopolitičke neizvjesnosti, slabljenja američkog dolara i nastavka prilagodljive monetarne politike u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), zlato je zabilježilo jedan od svojih najjačih dobitaka u modernoj povijesti. Cijena tog plemenitog metala porasla je za više od 70 posto od početka godine, što je njezin najbolji godišnji učinak od 1979. godine. Istražili smo kakvi trendovi bi mogli vladati tržištem tog plemenitog metala u 2026.
Zlato bi i dogodine moglo kapitalizirati na svom imidžu sigurne investitorske luke | Bloomberg
Naši analitičari iznijeli svoje mišljenje i o mogućem kretanje cijene srebra. Ono je u 2025. također nastavilo uzlazni trend iz prethodne godine, uz određene fluktuacije, dobivši preko 140 posto od početka godine. U travnju je omjer zlata i srebra porastao na 105, najvišu razinu od 2020., što pokazuje da je zlato u tom trenutku bilo mnogo jače od srebra. Tijekom godine omjer je ostao znatno iznad petogodišnjeg prosjeka od oko 80, što znači da je srebro ostalo relativno podcijenjeno.
Ovdje svakako valja spomenuti i vijest da Grupa Rio Tinto vodi razgovore o kupnji Glencorea kako bi se stvorila najveća rudarska kompanija na svijetu, s kombiniranom tržišnom vrijednošću većom od 200 milijardi dolara, nešto više od godinu dana nakon što su prethodni razgovori između dviju kompanija propali.
Za kraj smo ostavili zanimljivu priču o klađenju, odnosno, kako se to moderno kaže – tržištima predviđanja. Slaba regulacija je dovela do toga da insajderi uzimaju laku lovu i bogate se nauštrb neupućenih pa se stoga sve apsurdnije oklade čine kao poštenija opcija. Jedna od takvih je i klađenje na drugi dolazak Isusa Krista. Na prvi pogled se čini smiješnim, ali prošle godine je na Polymarketu uloženo više od tri milijuna dolara između vjernika punih nade i sumnjičavih skeptika; u posljednja tri mjeseca 2025. godine aktivnost na tržištima predviđanja porasla je, a tjedne oklade premašile su dvije milijarde dolara.
.webp){kind=icon}
