Geopolitička eskalacija na Bliskom istoku prelila se na ključne pomorske i energetske rute, gurajući globalno tržište energenata na rub nove krize. Dok cijena nafte Brent oscilira između 80 i 85 dolara po barelu, napetosti u Hormuškom tjesnacu prijete potpunim prekidom opskrbnih lanaca i cjenovnim šokom kakav nije viđen godinama.
O tome što nova nestabilnost znači za Hrvatsku i Europu te jesu li domaće rezerve i infrastruktura spremne za nadolazeće udare, u programu Bloomberg Adria TV govorio je energetski stručnjak Davor Štern.
'Rampa na Hormuzu je spuštena'
Iako iz Washingtona stižu najave predsjednika Trumpa o vojnoj pratnji tankera kako bi se osigurali plovni putovi, Štern upozorava da to nije dovoljno. Vodeći svjetski osiguravatelji već su povukli ratna pokrića i drastično povećali premije za plovidbu Zaljevom, a troškovi transporta i financiranja tereta eksponencijalno rastu.
Čitaj više
Cijena nafte nastavlja rasti zbog pritiska na globalna energetska tržišta
Cijene nafte nastavile su rasti jer je američki i izraelski rat protiv Irana prekinuo protok sirove nafte prema ključnim uvoznicima dok zaraćene strane obećavaju nastaviti sukob, a glavni uvoznik Kina nastoji očuvati vlastite zalihe goriva.
prije 5 sati
Rat u Iranu bi mogao dovesti do vala rasta globalne inflacije
Rat između SAD-a i Irana prijeti snažnim šokom globalnom gospodarstvu koje je već oslabljeno trgovinskim napetostima i Trumpovim carinama. Najveći rizik dolazi od poremećaja na tržištu energije, posebno ako blokada Hormuškog tjesnaca gurne cijenu nafte prema oko 108 dolara po barelu.
prije 21 sat
Najvrjedniji resurs Bliskog istoka nije nafta, nego...
Novac od nafte omogućio im je da rješe problem oko tog resursa.
prije 3 sata
Evo kako napad na Iran remeti globalnu opskrbu naftom i plinom
Proizvodnja nafte i plina već je prekinuta jer se glavna energetska infrastruktura našla na meti sukoba. QatarEnergy zaustavio je aktivnosti u najvećem svjetskom postrojenju za izvoz ukapljenog prirodnog plina nakon što je bio meta iranskog napada dronom.
04.03.2026
"Pokazuje se da Iran još uvijek ima načine da spriječi, odnosno učini opasnijim prolazak kroz Hormuz", istaknuo je Štern, dodajući da osiguravajuće kuće neće prihvatiti obećanje o pratnji kao razlog za smanjenje rizika. Situaciju je dodatno zakomplicirao nedavni napad u kojem je pogođen kontejnerski brod, koji sada pluta onesposobljen u tjesnacu. "Još nekoliko takvih brodova otežat će čak i fizički promet. To je relativno uzak tjesnac za velike brodove", pojasnio je.
Prema njegovim riječima, Hormuški tjesnac već funkcionira kao zatvoren prostor. "Pala je rampa. Brodovi ne plove. Jučer su prošla svega dva broda od 170 tankera koji su čekali na ulaz", slikovito je opisao situaciju, naglašavajući da je s tržišta već nestalo oko 20 posto svjetske nafte i otprilike jednak postotak ukapljenog prirodnog plina (LNG). U takvim uvjetima, dodaje, teško je govoriti o sigurnosti opskrbe.
Počinje utrka za naftu
Posljedica ovakvog zatvaranja Hormuza bit će globalno nadmetanje za dostupne energente, a cijena će postati jedini arbitar. "Prvo će rasti cijena, a onaj koji će moći platiti će imati prednost, bez obzira na nekakve političke ustupke", predviđa Štern.
Većina nafte s tog područja tradicionalno je odlazila prema velikim azijskim tržištima poput Kine, Indije, Japana i Singapura, koja će sada biti prva na udaru. To će pokrenuti lančanu reakciju i globalnu utrku za alternativnim izvorima, tvrdi Štern i ističe kako prvi put u svojoj dugoj praksi vidi situaciju u kojoj cijene više ne formira burza, već stvarna potražnja i, još važnije, strah od budućnosti.
Na pitanje vidi li rast cijena nafte i preko 100 dolara po barelu, Štern odgovara potvrdno. "Ukoliko taj rat potraje još dulje, a već se kalkulira sa stotinjak dana, jasno je da će se to odraziti na cijene. Teško mi je reći da je to sto dolara, ali bojim se da bi moglo doći blizu toga".
Situaciju uspoređuje s borbom za cjepiva tijekom pandemije koronavirusa. "Kad fali robe, cijene postanu faktor s kojim se prije nije računalo. Sjećamo se kako su cijene lijekova letjele u nebo jer ih nije bilo. Ovo se sada nešto slično događa s naftom", rekao je. U toj utrci, upozorava, male države su ranjivije od velikih, a uspjeh će ovisiti o vještini poslovne diplomacije i umješnosti trgovaca.
Podijeljena Europa i hrvatska sigurna luka
Dok se svijet suočava s prijetnjom nestašice, Europa ulazi u novu krizu "siromašnija nego prije" i iznutra podijeljena, tvrdi Štern. Prema njegovoj analizi, energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini već se odrazila na ekonomije zemalja članica. Pritom postoje jasne razlike: države poput Španjolske i Italije, koje dobivaju plin iz Sjeverne Afrike, u znatno su boljem položaju od onih koje su i dalje ovisne o ruskim pravcima, poput Mađarske ili Slovačke.
U takvom okruženju, Hrvatska se pozicionirala kao ključno regionalno energetsko čvorište. "Na sreću, Hrvatska ima dva transportna pravca koja su otvorena za nas i za sve susjede", ističe Štern. Prvi je Jadranski naftovod, koji može zadovoljiti potrebe Mađarske, Slovačke, Hrvatske i Srbije. Drugi je LNG terminal na Krku, čiji je kapacitet ljetos, kao da se predosjećala potreba, povećan na šest milijardi kubika godišnje.
"To bi isto trebalo biti dovoljno da zadovolji potrebe regije za plinom. Mislim da s te strane možemo biti mirniji", zaključio je Štern.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
