Sjedinjene Države i Iran razmatraju produženje primirja za još dva tjedna kako bi dobili više vremena za pregovore o mirovnom sporazumu, tvrdi izvor upoznat s razgovorima. Time bi smanjili rizik od nove eskalacije, iako napetosti oko Hormuškog tjesnaca i dalje rastu.
Primirje istječe idući tjedan, a posrednici pokušavaju pokrenuti tehničke razgovore koji bi razriješili najspornija pitanja i otvorili put dugoročnijem dogovoru. Ključne teme su ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i budućnost iranskog nuklearnog programa.
Napetosti oko tog strateški važnog plovnog puta ne popuštaju. Riječ je o jednoj od najvažnijih ruta za naftu i plin, koja praktički ne funkcionira od početka sukoba prije gotovo sedam tjedana. SAD je uspostavio pomorsku blokadu kako bi zaustavio iranske isporuke, a u srijedu su objavili da su deset brodova prisilili na povratak. Teheran istodobno ograničava prolaz većini ostalih brodova.
Zbog toga je promet kroz tjesnac sveden na minimum, što dodatno pogoršava energetsku krizu i stvara pritisak na globalno gospodarstvo.
Borbe između SAD-a i Irana zaustavljene su oko 8. travnja, nedugo nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio dvotjedno primirje. Prvi krug mirovnih pregovora održan je prošlog vikenda u Pakistanu, ali sudionici, uključujući američkog potpredsjednika JD Vance, otišli su bez dogovora.
Bijela kuća zasad nije službeno zatražila produljenje primirja, rekla je glasnogovornica Karoline Leavitt, ali je naglasila da SAD i dalje aktivno sudjeluje u pregovorima.
Istodobno, Washington pojačava vojnu prisutnost na Bliskom istoku. Prema pisanju Washington Posta, u regiju šalju tisuće dodatnih vojnika kako bi pojačali pritisak na Iran ili se pripremili za moguće napade ako primirje propadne. Među njima je i oko 6.000 vojnika raspoređenih na nosaču zrakoplova USS George H.W. Bush i u njegovoj udarnoj skupini.
Pakistan i dalje pokušava posredovati između dviju strana, a njihovo vojno izaslanstvo stiglo je u Iran u srijedu.
U Teheranu produženje američke blokade tumače kao mogući uvod u kršenje primirja. Zapovjednik iranskog združenog stožera Ali Abdollahi poručio je da Iran neće dopustiti nastavak izvoza ni uvoza kroz Perzijski zaljev, Omanski zaljev i Crveno more ako blokada ostane na snazi.
Na tržištima se ipak nazire tračak smirivanja. Cijene nafte stabilizirale su se nakon signala da bi se pregovori mogli nastaviti. Brent se zadržao ispod 95 dolara po barelu, znatno niže od prošlomjesečnog vrhunca blizu 120 dolara.
Iako je Izrael prošlog tjedna uz SAD obustavio napade na Iran, njegova vojska nastavlja operacije protiv Hezbollaha u Libanonu, što dodatno komplicira šire napore za mir.
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je vojsci naložio proširenje sigurnosne zone u Libanonu, gdje je Izrael prošlog mjeseca pokrenuo kopnenu operaciju.
Istodobno se vode razgovori o mogućem primirju između Izraela i Libanona, ali konačna odluka još nije donesena. Prema riječima Donalda Trumpa, čelnici dviju zemalja trebali bi razgovarati u četvrtak, prvi put nakon više od tri desetljeća.
Ti pregovori odvijaju se odvojeno od razgovora između SAD-a i Irana. Washington želi dugoročnu stabilnost u Libanonu, ali zasad ne inzistira na trenutačnom prekidu vatre.
Trump u javnim istupima šalje različite poruke - čas govori da je sukob s Iranom praktički riješen, čas najavljuje novu eskalaciju. Ključno pitanje i dalje ostaje iranski nuklearni program. Trump je poručio da Iran nikada ne smije doći do nuklearnog oružja.
Gdje se trenutno nalazi iranski uranij nije poznato otkako su SAD i Izrael prošlog lipnja bombardirali nuklearna postrojenja, a inspektori International Atomic Energy Agency od tada nemaju pristup.
Iran uporno tvrdi da ne razvija nuklearno oružje i naglašava da mu nitko ne može oduzeti pravo na mirnodopsku uporabu nuklearne energije. Ipak, razina i vrsta obogaćivanja urana ostaju otvorene za pregovore.
Bloomberg
Trump je još u prvom mandatu povukao SAD iz međunarodnog sporazuma o ograničavanju iranskog nuklearnog programa. Tijekom prošle godine njegovi su izaslanici više puta razgovarali s iranskom stranom o novom dogovoru, no pregovori su prekinuti nakon napada krajem veljače.
Bivši američki državni tajnik John Kerry smatra da blokada može biti učinkovit pritisak, ali samo ako je Washington spreman na kompromis. Problem je, kaže, u nepovjerenju - Iran sumnja da bi SAD poštovao eventualni dogovor.
Čak i ako postignu sporazum, normalizacija energetskih tokova kroz Perzijski zaljev neće ići brzo. To dodatno pojačava strah od rasta inflacije na globalnoj razini. Posebno zabrinjavaju moguće nestašice gnojiva, koje bi mogle smanjiti poljoprivrednu proizvodnju i podići cijene hrane.
Ujedinjeni narodi spremni su uspostaviti poseban koridor za transport gnojiva kroz Hormuški tjesnac prije početka sjetve, no sve ovisi o političkom dogovoru.
.webp){kind=icon}
