Grenlanđani su zarobljeni između Trumpa i nelagodne sadašnjice

U Grenlandskoj kući u Kopenhagenu atmosfera je ispunjena političkim napetostima. Novine donesene iz Nuuka, glavnog grada tog otoka, donose priče o trenutnoj američkoj vanjskoj politici i povijesnim danskim skandalima. Na obližnjoj polici naslovnica časopisa prikazuje slike Grenlanđana koji prosvjeduju protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija se često ponavljana želja da preuzme golemi otok pretvorila u pitanje međunarodne sigurnosti.

Iznad svega toga dominira impozantna slika inuitskog naselja u planinama s ljudima odjevenim u tradicionalne nošnje. U središtu scene danski vojni brod usidren je u zaljevu. Brod predstavlja dugogodišnju dansku kontrolu nad Grenlandom, status quo koji se sada otvoreno dovodi u pitanje.

Nekoliko dana prije Bloombergovog posjeta, Trump je ponovno rekao da bi SAD tamo trebao preuzeti kontrolu. "Treba nam Grenland, apsolutno", rekao je Trump. "Treba nam za obranu." Danski i grenlandski dužnosnici već su čuli takve izjave, ali okolnosti Trumpovih posljednjih komentara, neposredno nakon američkog otimanja predsjednika Nicolása Madura u Venezueli, dale su novu težinu riječima koje su se prije često otpisivale kao retorički ispadi. U utorak je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbila isključiti mogućnost upotrebe vojne sile za preuzimanje Grenlanda.

Grenlandska kuća, skrivena u sporednoj ulici u središtu Kopenhagena, mjesto je gdje se Grenlanđani u danskoj prijestolnici mogu ujediniti oko jezika i osjećaja zajedništva. U protekloj godini podijelili su i svoja mišljenja o Trumpu i njegovim planovima za Grenland. Unatoč tome što su danski čelnici i europski saveznici univerzalno osudili njegovu ideju, u samoj zajednici postoji prostor za različita mišljenja, između onih koji su uznemireni tom perspektivom i onih koji vide priliku.

"Koja je alternativa?" kaže Liina Clasen, 56-godišnjakinja koja je u prijevremenoj mirovini. "Ovaj odnos između Grenlanda i Danske postao je toliko toksičan da se moramo povezati s drugom zemljom. Trebamo drugačijeg partnera."

Grenlandska kuća, Kopenhagen | Izvor:  Sanne Wass/Bloomberg

Iza njezinih ljubičastih naočala kriju se tradicionalne inuitske tetovaže: tri točkice koje se protežu od svakog oka do linije kose te još jedna isprekidana linija od usta preko brade. Kaže da ih je napravila kako bi bila povezanija s kulturom koju nikada nije u potpunosti upoznala.

Rođena u Aasiaatu na Grenlandu, Clasen je veći dio života provela u Danskoj jer se njezina majka udala za Danca. Ipak, u toj skandinavskoj zemlji i dalje joj je teško pripadati. Osjetila je suptilni rasizam i diskriminaciju s kojima se mnogi Grenlanđani susreću u Danskoj te nosi osjećaj boli zbog povijesnih zlostavljanja koja i dalje oblikuju odnos tih dviju zemalja. U prosincu je Danska pristala obeštetiti žrtve višedesetljetnog skandala u kojem su tisućama grenlandskih djevojčica i mladih žena danski liječnici umetnuli kontracepcijske uređaje, često bez njihovog pristanka ili znanja. Danci, kaže ona, brzo su osudili Trumpove komentare o Grenlandu, ignorirajući pritom kako se sama Danska desetljećima odnosila prema Grenlanđanima.

Clasen se ne divi Trumpu. No iznenadni globalni fokus na Grenland učinio je da se osjeća kao da je drugi više percipiraju i bolje tretiraju. Iako ne želi nužno da Grenland postane dio SAD-a, Clasen vjeruje da bi partnerstvo s Washingtonom moglo biti neizbježno ako se otok ikada želi odvojiti od Danske. Danas, s obzirom da sva trgovina teče kroz Dansku, namirnice su skupe i često ne stignu svježe. Izravan pristup Sjevernoj Americi mogao bi to promijeniti, tvrdi ona.

'Ostavite Grenland na miru'

Još jedna gošća iz Grenlandske kuće, 47-godišnja zaposlenica javnog sektora Susanne Hoffmann, smatra Trumpovu kampanju za prisvajanje Grenlanda duboko uznemirujućom. "Smatram to vrlo zabrinjavajućim", kaže. Trumpov argument o sigurnosti ne drži vodu, tvrdi, budući da SAD već ima vojnu bazu na Grenlandu i pravo na proširenje svojeg prisustva prema postojećim sporazumima.

Hoffmann je rođena i odrasla u Nuuku, ali je veći dio života provela u Ilulissatu , više od 500 kilometara sjevernije. U Dansku se preselila sa svojim danskim suprugom i njihovom obitelji 2014. godine, uglavnom zbog školovanja. To joj pomaže da problem sagleda s obje strane, ali je i ostavlja podvojenom.

Izvor: Juliette Pavy/Bloomberg

"SAD bi trebao ostaviti Grenland na miru", kaže ona. "Ne mislim da Grenland može biti siguran da će se prema njemu postupati kao prema ravnopravnom." To je stajalište jasno i nedvosmisleno. "Također ne mislim da bi Grenland trebao biti pod Danskom", kaže ona, dodajući da postoji mnogo dokaza koji pokazuju da Danska još uvijek tretira Grenland kao koloniju.

U posjeti je bila i umirovljena medicinska sestra podrijetlom iz Narsaqa na jugu Grenlanda, koja se prije deset godina preselila u Dansku kako bi bila bliže sinu. Sada, sa 66 godina, sanja o povratku na sjever, ali kaže da praktične prepreke djeluju nepremostivo. Namirnice na Grenlandu postale su skupe, kaže; pristupačni stanovi su rijetki. Čak je i let kući trenutno izvan njezinih mogućnosti. Zatražila je da joj se ime ne navodi budući da se radi o emocionalno nabijenoj temi za tu zajednicu.

Sukobljena zajednica

Trumpov obnovljeni fokus na Grenland također je izazvao emocije među Dancima i prisilio zemlju da pogleda samu sebe. Izazvan da dokaže da je ozbiljan u vezi s Grenlandom, Kopenhagen je poduzeo korake kako bi pokazao svoju predanost tom arktičkom teritoriju: povećao je financiranje, vojnu prisutnost u regiji i vidljivost Grenlanda na međunarodnoj sceni. Danska vlada također se ispričala žrtvama dugogodišnjeg skandala s kontracepcijom i pristala isplatiti odštetu.

Ipak, Trumpovi komentari izazvali su oštru reakciju među Dancima koji su protiv gubitka Grenlanda, čak i ako se mnogi od njih istovremeno ne osjećaju ugodno zbog toga što njihova zemlja posjeduje drugi teritorij.

Ispred Grenlandske kuće, 73-godišnja Susanne Petersen suosjeća s Grenlanđanima i tvrdi da je situacija za njih "zaista užasna". "Nadrealno je da postoje ljudi koji misle da imaju pravo uzeti tuđu zemlju i obogatiti se. To je potpuno sumanuto."

 

U široj zajednici Grenlanđana osjećaji nisu ništa manje podijeljeni. Iako snažno odbacuju mogućnost pridruživanja SAD-u, želja za neovisnošću od Danske i dalje je prisutna , a frustracije zbog kolonijalnog nasljeđa su duboko ukorijenjene. Ipak, američke prijetnje su, barem zasad, gurnule Grenland politički bliže Danskoj, a čelnici u Nuuku i Kopenhagenu predstavljaju ujedinjeni front protiv percipiranog vanjskog neprijatelja.

Natrag u Grenlandskoj kući, ispod djela lokalnih umjetnika, uokvirene kože tuljana i polica s društvenim igrama, reakcije posjetitelja ističu širu ambivalentnost koja prožima grenlandsko društvo i njegovu dijasporu u Danskoj. Mnogi žele vlastitu državu i negoduju zbog danske vladavine. Kulturne razlike i neriješeni sporovi iz prošlosti ostavljaju mnoge Grenlanđane u želji za odnosom koji izgleda vrlo drugačije od onog koji imaju danas. Pa ipak, Grenland ostaje čvrsto isprepleten s Danskom kroz obiteljske veze, migracije i zajedničke institucije te se uvelike oslanja na dansku financijsku potporu. Te veze u praksi otežavaju razdvajanje.

Hoffmann govori o "ogromnoj podjeli" među Grenlanđanima oko toga kako zamišljaju budućnost odnosa s Danskom. To je sukob koji i ona osobno osjeća. "Pomalo je licemjerno sjediti ovdje i nadati se da će se Grenland odvojiti od Danske. No to je moja nada za Grenland, iako i sama živim u Danskoj", kaže. "Rastrgana sam."