Mirni petak na tržištima uzdrmao je Vrhovni sud SAD-a, srušivši ključni dio carinske politike Donalda Trumpa. No američki predsjednik nije mirovao. Svega nekoliko sati kasnije najavio je novu globalnu carinu od 10 posto i poručio da će posegnuti za još jačim ovlastima.
Vrhovni sud sa šest je glasova prema tri presudio da je Trump prekoračio ovlasti kada je, pozivajući se na zakon o izvanrednim ekonomskim ovlastima, uveo široke globalne carine. Riječ je o njegovu najvećem pravnom porazu otkako se vratio u Bijelu kuću.
No poraz nije dugo trajao. Na izvanrednoj konferenciji Trump je odluku nazvao "duboko razočaravajućom", zahvalio sucima koji su izdvojili mišljenje i poručio da ima "odlične alternative". Najavio je uvođenje nove globalne carine od 10 posto povrh postojećih nameta te korištenje drugih zakonskih osnova, uključujući članke 232, 301 i 122, koji mu, kako tvrdi, daju još šire mogućnosti.
Tržišta su reagirala oprezno. Dionice su blago rasle, ali dolar i američke obveznice ostali su pod pritiskom zbog bojazni da bi nova eskalacija trgovinske politike mogla dodatno pogoršati fiskalnu poziciju SAD-a.
Dok Washington ulazi u novu rundu trgovinskog nadmetanja, domaće gospodarstvo ima drukčiju vrstu izazova. Kako održati rast plaća bez novog pritiska na proračun?
Nakon snažnih povećanja u javnom sektoru, rast plaća sada se seli u privatne tvrtke. Prostor za nova administrativna dizanja postaje uži, dok privatni sektor, suočen s nedostatkom radne snage, nastavlja dizati primanja. Time se mijenja odnos između dvaju sektora, ali i ritam kojim plaće rastu u cijelom gospodarstvu.
Podaci o decilima pokazuju da su u posljednjih desetak godina najbrže rasle najniže plaće, dok su posljednje dvije godine donijele svojevrsno izjednačavanje. Inflacija je pojela dio tog rasta, ali realni pomaci su i dalje vidljivi. Hrvatska je danas u drukčijoj fazi nego nakon financijske krize - zaposlenost je rekordna, nezaposlenost niska, a rast se, barem zasad, održava. No kako se BDP postupno usporava, pitanje je koliko dugo primanja mogu rasti ovim tempom bez novog pritiska na javne financije.
Istodobno, struktura primanja zaposlenih mijenja se i kroz rekordne neoporezive isplate. U 2025. dosegnule su gotovo 2,9 milijardi eura. U razgovoru za Bloomberg Adria TV Helena Schmidt iz Deloittea upozorava da takve isplate kratkoročno olakšavaju teret inflacije i povećavaju neto primanja, ali dugoročno otvaraju pitanja održivosti mirovinskog sustava i porezne baze. Model funkcionira dok rast traje – no što kada se ciklus okrene?
Kapital traži sigurnost
Dok se domaće tržište rada prilagođava novoj ravnoteži, kapital globalno traži sigurnost i pronalazi je ondje gdje je država spremna trošiti.
Europska obrambena industrija obilježila je 2025. godinu. Vojni proračuni rastu, narudžbe su višegodišnje, a kompanije poput Rheinmetalla, Leonarda i BAE Systemsa postale su simbol novog strateškog ciklusa. Dionice su snažno rasle, potom ušle u fazu korekcije kako su investitori počeli preispitivati valuacije. No temeljna potražnja ostaje. Naime, obrana je postala trajna stavka proračuna, ne reakcija na pojedinačnu krizu.
Bloomberg
U istom kontekstu treba promatrati i poteze američke administracije. Donald Trump ovog je tjedna dao Iranu rok od najviše 15 dana za dogovor o nuklearnom programu, dok je istodobno u regiji raspoređen dodatni vojni kapacitet. Tržište nafte reagiralo je rastom, a geopolitička premija ponovno se ugrađuje u cijene energenata.
No sigurnost se danas ne mjeri samo tenkovima i nosačima zrakoplova. Pentagon je pokrenuo natječaj vrijedan 100 milijuna dolara za autonomne dronove kojima se upravlja glasom, a među sudionicima su SpaceX i xAI Elona Muska.
Umjetna inteligencija između regulacije i rekordnih valuacija
U isto vrijeme, OpenAI je pred zaključenjem prve faze financiranja koja bi kompaniju mogla vrednovati na više od 850 milijardi dolara, uz ulaganja Amazona, SoftBanka, Nvidije i Microsofta. To bi bila jedna od najvećih privatnih investicija u povijesti.
U Europi se rasprava zaoštrava. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u New Delhiju je ocijenio da je obrana "apsolutne slobode govora" na društvenim mrežama bez transparentnosti algoritama "čista besmislica". U Ujedinjenom Kraljevstvu premijer Keir Starmer najavljuje strožu regulaciju chatbotova i njihovu obvezu poštivanja zakona o zaštiti djece, dok Njemačka razmatra dobna ograničenja za društvene mreže.
Institucije pod pritiskom
Tjedan je obilježila i nova eskalacija Epsteinove afere u Ujedinjenom Kraljevstvu. Andrew Mountbatten-Windsor, brat kralja Charlesa III., uhićen je pod sumnjom za nedolično ponašanje u javnoj službi. Iako optužnice još nema, simbolička težina slučaja je ogromna. Riječ je o prvom uhićenju člana britanske kraljevske obitelji u modernoj povijesti.
Objava milijuna dokumenata u SAD-u ponovno je otvorila veze Epsteina s političkim i poslovnim elitama, uključujući tehnološke i financijske krugove. Povjerenje u institucije, bilo monarhiju, politiku ili korporacije, ponovno je na testu.
Tržišta između nostalgije i opreza
Dok političke elite prolaze kroz novu rundu reputacijskih udara, investitori pažljivo važu kome i čemu vjerovati. U tom ozračju povjerenja i nepovjerenja, zanimljiv je potez Warrena Buffetta. Berkshire Hathaway je u posljednjem tromjesečju kupio 5,1 milijun dionica New York Timesa, dok je istodobno snažno smanjio udio u Amazonu. U industriji koja se bori s padom oglašavanja i digitalnom transformacijom, Times se izdvaja rastom digitalnih pretplata i stabilnom dobiti.
U eri algoritama i umjetne inteligencije koje sve više određuju što čitamo i gledamo, Buffett bira novine. Teško je ne vidjeti dozu nostalgije u potezu čovjeka koji je "karijeru" započeo raznoseći primjerke Washington Posta.
Bloomberg
Istodobno, kopiranje poteza investicijskih legendi pokazalo se rizičnim. Michael Saylor nastavlja agresivno kupovati bitcoin unatoč višemilijardnim gubicima, Ray Dalio je zakasnio s ulaskom, a Cathie Wood se suočava s usporavanjem performansi. Lekcija je jednostavna - 13F prijave su povijest, ne proročanstvo.
Hrvatska - stabilnost, ali bez euforije
Na domaćem tržištu kapitala bilo je nekoliko važnih pomaka. Hrvatska je uspješno izdala novu 10-godišnju euroobveznicu u iznosu od dvije milijarde eura, uz potražnju višestruko veću od ponuđenog iznosa. U okruženju globalne nestabilnosti to je signal povjerenja investitora.
Istodobno, domaći obvezni mirovinski fondovi razmijenili su oko dva posto dionica Hrvatske poštanske banke u transakcijama vrijednima gotovo 15 milijuna eura. Jedni očito smanjuju izloženost, drugi je povećavaju. Dionica koja je od 2023. snažno rasla sada ulazi u fazu opreznijeg trgovanja.
Moguća prodaja D-Marina, o kojoj Bloomberg piše kao transakciji vrijednoj oko milijardu eura, ponovno skreće pozornost na atraktivnost hrvatske nautičke infrastrukture i interes velikih međunarodnih investitora.
Ericsson Nikola Tesla potpisao je nove ugovore vrijedne više od 22 milijuna eura, uz rast dobiti i najavljenu dividendu. U sektoru sigurnosti i telekomunikacija domaće kompanije također pronalaze svoje mjesto u širem europskom ciklusu ulaganja.
Europa redefinira poziciju
Švedska ponovno razmatra uvođenje eura. Iako je referendum 2003. odbacio zajedničku valutu, promijenjeni geopolitički kontekst i zahlađenje transatlantskih odnosa potaknuli su novu raspravu. ECB je istodobno poručio da je spreman osigurati veću dostupnost eura globalno – pokušaj jačanja uloge zajedničke valute u svijetu u kojem dominacija dolara više nije neupitna. Ako bi Švedska doista krenula tim putem, to bi bila snažna simbolička potvrda europskog projekta u trenutku kada se globalni poredak preslaguje.
.webp){kind=icon}
