Američka vojska raspoređuje velik broj snaga na Bliskom istoku, uključujući dva nosača zrakoplova, borbene avione i zrakoplove za dopunu goriva u zraku. Time američkom predsjedniku Donaldu Trumpu otvara mogućnost velikog napada na Iran, dok istodobno pojačava pritisak na Teheran da postigne dogovor o svom nuklearnom programu.
Ovako opsežno raspoređivanje snaga SAD nisu vidjele još od 2003. godine, kada su se pripremale za invaziju na Irak. Ono je znatno veće i od gomilanja vojske koje je Trump naredio uz obalu Venezuele u tjednima prije svrgavanja predsjednika Nicolasa Madura.
Iako Washington ne planira slati kopnene postrojbe, jačanje vojne prisutnosti pokazuje da Trump želi zadržati opciju višednevnih vojnih operacija, i to u suradnji s Izraelom. Takav scenarij bitno bi se razlikovao od jednodnevnih udara koje su SAD izvele protiv iranskog nuklearnog programa prošlog lipnja.
"Možda ćemo postići dogovor", rekao je Trump u govoru u četvrtak ujutro. "Vjerojatno ćete saznati u sljedećih deset dana."
Ostaje nejasno može li Iran ispuniti Trumpove zahtjeve, ali i hoće li se američki predsjednik, nakon što je u regiju poslao toliku količinu vojne opreme, suočiti s pritiskom da je upotrijebi umjesto da se povuče.
Vojni arsenal kojim Trump raspolaže impresivan je. Nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln prati trio razarača klase Arleigh Burke s navođenim projektilima, sposobnih nositi krstareće rakete Tomahawk. Zračno krilo nosača uključuje borbene zrakoplove F-35C.
Drugi nosač, USS Gerald R. Ford, najskuplji ratni brod u povijesti SAD-a, izgrađen za oko 13 milijardi dolara, također plovi uz razarače s navođenim projektilima. Njegovo zračno krilo uključuje zrakoplove F/A-18E i F/A-18F Super Hornet, avione za rano upozoravanje E-2D, helikoptere MH-60S i MH-60R Seahawk te transportne zrakoplove C-2A Greyhound.
"Dva nosača daju nam više opcija i omogućuju dugotrajnije operacije, ako do toga dođe", rekao je Michael Eisenstadt, direktor vojnih studija u Washington Institute for Near East Policy. Dodao je kako jačanje snaga "Iranu šalje poruku da mora pokazati veću fleksibilnost u pregovorima".
Trump se u srijedu sastao sa zetom Jaredom Kushnerom i posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom kako bi dobio najnovije informacije o pregovorima s Iranom. Isti dan američki su se dužnosnici okupili u situacijskoj sobi kako bi raspravili moguće poteze. Prema riječima jednog američkog dužnosnika, očekuju da sve američke snage raspoređene u regiji zauzmu svoje položaje do sredine ožujka.
Bloomberg
Veliki napad na Iran, gdje su vlasti već zabrinute za stabilnost režima nakon širokih nemira, nosi rizik da SAD uvuče u treći rat po vlastitom izboru na Bliskom istoku, i to protiv protivnika snažnijeg nego što su imali desetljećima.
Trumpova upotreba vojske u drugom mandatu zasad se svodila na kratke i uspješne operacije s minimalnim gubicima za američke vojnike. To uključuje bombardiranje iranskih nuklearnih ciljeva u lipnju, napade na plovila osumnjičena za trgovinu drogom te operaciju u kojoj su Madura izvukli s vlasti početkom siječnja.
No, ako novi udari na Iran potaknu širi sukob, Trump bi se mogao suočiti sa snažnim pritiskom javnosti. Tijekom kampanje protivio se upletanju SAD-a u strane ratove, ali je potom napao Iran, Hute u Jemenu koje podržava Teheran i militante u Siriji.
"Budući da su raniji američki i izraelski udari uvelike neutralizirali iransku protuzračnu obranu, američki borbeni avioni mogli bi djelovati gotovo nekažnjeno iznad iranskog zračnog prostora", rekao je Bryan Clark, analitičar za obranu u Hudson Instituteu i bivši mornarički strateg. "Uvijek postoji rizik da obore pilote, ali veći rizik vidim za brodove. Iste krstareće i balističke rakete koje su Iranci dali Hutima mogli bi usmjeriti na američke brodove u Perzijskom zaljevu, Arapskom moru i Crvenom moru."
Tisuće američkih vojnika u regiji također se nalaze unutar dometa iranskih balističkih projektila, a iranski dužnosnici zaprijetili su da će na američki napad odgovoriti punom snagom.
Osim napada na američku vojnu imovinu, Iran bi mogao pokušati zatvoriti Hormuški tjesnac, uski morski prolaz između Omana i Irana kojim prolazi oko 25 posto svjetskog pomorskog prometa nafte.
Američki udari u lipnju 2025. ciljali su tri lokacije povezane s iranskim nuklearnim programom. Ambiciozniji pokušaj rušenja vlasti u Teheranu mogao bi uključiti napade na ciljeve povezane s Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), pa čak i na sam vrh režima, uključujući vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Khameneija.
Ipak, Iran bi mogao izdržati takve pokušaje uklanjanja vodstva.
"Izrael je već ubio vodeće čelnike IRGC-a u početnim udarima tijekom lipanjskog rata, a Iran se uspio reorganizirati i odgovoriti u roku od 24 sata“, rekao je Jamal Abdi, predsjednik National Iranian American Councila sa sjedištem u SAD-u. "Sada imaju razrađene planove za takve scenarije u budućim sukobima i možda su još otporniji ako visoki dužnosnici budu ubijeni."
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je u srijedu da Washington očekuje iranski odgovor na pregovore u "sljedećih nekoliko tjedana", ali nije isključila vojnu akciju prije toga. "Predsjednik će nastaviti pratiti razvoj situacije", poručila je.
.webp){kind=icon}
