Američki predsjednik Donald Trump dugo je zastupao stav da se SAD ne smije miješati u ratove na Bliskom istoku. No, time što se pridružio izraelskom sukobu s Iranom napravio je dramatičan geopolitički preokret. Nakon dana rasprava i nejasnih poruka, Trump je u subotu pokrenuo napad na tri iranska nuklearna objekta, čime je podržao izraelski cilj uništenja iranskog nuklearnog programa i upleo SAD u vrući regionalni sukob.
Bombardiranje objekata u Fordowu, Natanzu i Esfahanu uslijedilo je samo nekoliko dana nakon što je predložio da će čekati čak dva tjedna kako bi se pregovaralo o nuklearnom sporazumu s Iranom.
U subotu navečer u Bijeloj kući Trump je tvrdio da se Iran mora spriječiti da dobije atomsku bombu te je rekao da jr SAD postigao svoj cilj uništenjem njihovih nuklearnih objekata. Također je kazao da se Iran mora vrati za pregovarački stol i zaprijetio novim napadima ako se ne potrudi za sporazum.
"Ovo ne može dalje. Za Iran će biti ili mir ili tragedija, mnogo veća od one koju smo vidjeli u posljednjih osam dana", rekao je predsjednik u obraćanju narodu.
Promjena pristupa
Iako je Trump u prošlosti odobrio vojne akcije, ovaj trenutak označava važnu odluku vođe koji je došao na vlast s protivničkim stavom prema ratovima, a birači umorni od američkog sudjelovanja u sukobima u Iraku i Afganistanu prihvatili su ga raširenih ruku. Taj je stav dodatno naglasio u kampanji za 2024. napadajući tadašnjeg predsjednika Joea Bidena zbog njegovog kaotičnog povlačenja iz Afganistana.
Ponekad je i izbjegavao vojne akcije. Tako je 2019. otkazao napad na Iran koji je bio osmišljen kao odmazda za obaranje američkog drona, rekavši da ga ne vidi kao proporcionalan.
U svom drugom inauguracijskom govoru Trump je obećao da će uspjeh mjeriti "ne samo po bitkama koje dobijemo, nego i po ratovima koje završimo - a možda i najvažnije, po ratovima u koje se nikada ne uključimo".
Bloomberg
Od preuzimanja dužnosti Trump se na Bliskom istoku fokusirao uglavnom na sporazume koji donose američke investicije, a ne na vojno širenje. Tijekom blistave posjete regiji u svibnju izjavio je da želi da njezinu budućnost "definira trgovina, a ne kaos".
Udar za svjetsko gospodarstvo?
Napadi su, nakon razmjerno razbacane primjene Trumpovih globalnih carina, izazvali dodatnu zabrinutost u svjetskom gospodarstvu. Oko petina dnevne svjetske opskrbe naftom prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Irana i njegovih arapskih susjeda u Zaljevu.
Globalni trgovci sirovom naftom bili su na rubu. U najgorem scenariju, u kojem bi Hormuški tjesnac bio zatvoren, cijena nafte mogla bi premašiti 130 dolara po barelu, što bi opteretilo globalni rast i izazvalo porast potrošačkih cijena, pokazuje analiza Bloomberg Economicsa.
U danima prije napada Trump i njegovi savjetnici naznačili su da će svaka akcija biti ograničena. Republikanci su tu ideju naglasili u subotu navečer, prije nego što je predsjednik zaprijetio daljnjim napadima.
"Ovo nije početak vječnog rata", rekao je u subotu senator Jim Risch, republikanski senator iz Idaha i predsjednik senatskog odbora za vanjske poslove. "U Iranu neće biti američkih vojnika. Bio je to precizan, ograničen napad koji je bio nužan i, prema svim procjenama, vrlo uspješan".
Abbas Araghchi, iranski ministar vanjskih poslova | Bloomberg Mercury
Trump i mnogi njegovi pristaše nadaju se da će ova vojna akcija imati sličan učinak kao ubojstvo iranskog generala 2020. godine. Nakon američkog napada u kojem je ubijen Qasem Soleimani, Trump je naglasio da ne želi širi rat. Iranski odgovor nije izazvao žrtve i situacija se nije zaoštrila.
Znakovi da je Trump postao otvoreniji za mogućnost vojne akcije pojavili su se prošlog tjedna, kada je iznenada napustio summit čelnika G7 u Kanadi kako bi se posvetio sukobu na Bliskom istoku.
Nakon mjeseci pokušaja da se Teheran uvjeri na sklapanje nuklearnog sporazuma, pregovori sa specijalnim izaslanikom Stevom Witkoffom nisu donijeli značajan napredak, pa je Izrael pokrenuo prvi napad. Trump je s dvotjednim ultimatumom ostavio otvorenu mogućnost ponovnog početka pregovora.
Smije li Trump sam donijeti odluku o napadu?
Međutim, u petak je Trump odbio razgovore između tri europske zemlje i Irana koji nisu doveli do proboja. Rekao je da mu je strpljenje s Teheranom gotovo nestalo. Pitanje za budućnost je kakav će odgovor dati Iran i hoće li Sjedinjene Države biti uvučene u dugotrajniji sukob. Članovi Kongresa naznačili su da bi mogli osporiti Trumpovo ovlaštenje za jednostrani rat protiv Irana bez njihove dozvole.
Predstavnik Ro Khanna, kalifornijski demokrat i koautor zakona koji bi prisilio glasovanje o bilo kojem ratu SAD-a s Iranom, istaknuo je tu mogućnost u subotu navečer, rekavši da bi zakonodavci trebali glasati o zakonu "kako bi spriječili da Amerika bude uvučena u još jedan beskrajni rat na Bliskom istoku".
Također je nekoliko republikanaca izrazilo sumnju u ustavnost tog poteza. "To nije ustavno", napisao je na X-u predstavnik Thomas Massie iz Kentuckyja, koji je također koautor zakona o ratnim ovlastima.
Američki Ustav daje Kongresu pravo da proglasi rat, ali Rezolucija o ratnim ovlastima omogućuje predsjedniku da bez glasanja uključi američke snage u sukob ako zakonodavci budu obaviješteni u roku od 48 sati i ako se sukob okonča u 60 dana, osim ako Kongres ne odobri drugačije.
Lindsey Graham | Bloomberg
Mogućnost uključivanja SAD-a ovog tjedna izazvala je podjele među Trumpovim pristašama unutar i izvan Bijele kuće. Neki su prihvatili napad kao priliku da pokažu snagu i spriječe Iran u stjecanju nuklearnog oružja, dok izolacionisti tvrde da se SAD ne smije miješati u sukobe, već se treba fokusirati na pitanja poput imigracije.
"To je bila prava odluka. Režim to zaslužuje" napisao je u subotu navečer na X senator Lindsey Graham, republikanski senator iz Južne Karoline i dugogodišnji zagovornik napada na Iran. S druge strane, kongresnica Marjorie Taylor Greene, republikanka iz Georgije, objavila je na X: "Ovo nije naš rat. Mir je odgovor".
Trump se uključio u raspravu i sukobio s konzervativnim medijskim komentatorom Tuckerom Carlsonom, koji je pozvao SAD da se makne iz sukoba. U srijedu je umanjio važnost svađa i rekao da su mu "moji pristaše na mojoj strani", te dodao da ga je Carlson "nazvao i ispričao se jer je mislio da je rekao nešto preoštro".
Dugogodišnji Trumpov saveznik Steve Bannon izjavio je u subotu navečer u svom podcastu da će Trump morati objasniti svoje postupke, ali vjeruje da će mu baza na kraju ostati vjerna. "Mnogi članovi pokreta MAGA nisu zadovoljni ovim", rekao je. "Vjerujem da će MAGA na kraju stati uz njega, ali mora to jasno pojasniti i suočiti se s time".
- Pisano uz pomoć Bena Hollanda
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...