Bijela kuća je više puta slala oprečne poruke o mogućnosti dogovora s Iranom, naglašavajući poteškoće predsjednika Donalda Trumpa u pronalaženju izlaza iz sukoba, koji je sada u četvrtom mjesecu.
Uzorak se nastavio i u petak.
Američki predsjednik je u objavi na društvenim mrežama kasno ujutro rekao da je spreman donijeti "konačnu odluku" o prethodnom sporazumu o produljenju krhkog primirja. No, otprilike dvosatni sastanak u Situacijskoj sobi Bijele kuće u petak završio je bez ikakve izjave predsjednika, rekao je dužnosnik Bijele kuće koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer su rasprave bile privatne.
Čitaj više
Tko uspije provući tanker kroz Hormuz može dobro zaraditi - bruto dobit po brodu ide do 60 mil. dolara
Malo poznata švicarska trgovačka tvrtka odigrala je ključnu ulogu u tranzitu supertankera kroz Hormuški tjesnac.
25.05.2026
Rubio najavio 'velike i dobre vijesti', otkriveni detalji mogućeg dogovora
Nazire li se kraj blokadi koja je potresla globalno tržište energenata ili je riječ o preuranjenom optimizmu?
24.05.2026
Kuba je ostala bez nafte. Može li režim preživjeti?
Gospodarski stisak iz Washingtona doveo je otočnu državu na rub potpunog sloma, prisiljavajući režim na poteze koje je nekada smatrao nezamislivima.
19.05.2026
Crni labud: Hoće li kriza u Malajskom prolazu biti ta koja će probušiti burzovni AI balon?
Što Xijeva crvena linija oko Tajvana znači za azijske tehnološke tvrtke koje na račun AI euforije u SAD-u ruše rekorde?
18.05.2026
Trump će sklopiti samo dogovor koji ispunjava njegove crvene linije, rekao je dužnosnik, misleći na predsjednikove zahtjeve da Iran napusti svoj nuklearni program, odustane od svojih zaliha obogaćenog urana i otvori Hormuški tjesnac.
Prepirke nastavljaju obrazac u kojem su obje strane signalizirale da je dogovor blizu, a zatim signaliziraju neslaganja oko niza istih pitanja koja dugo prate sporazum, uključujući sudbinu iranskih ambicija urana i nuklearnog programa, kao i slobodu plovidbe ključnim plovnim putem.
Trgovce je uglavnom uznemirio iznenadni preokret u retorici, ali nade da bi sporazum o prekidu vatre mogao utrti put kraju iranskog sukoba pomogle su da dionice dosegnu povijesni tjedni dobitak.
Ipak, investitori se suočavaju s rizikom da im očekivanja ponovno budu uništena još jednim preokretom kursa od strane Trumpa. Postoji "popust na neizvjesnost", rekao je Kevin Book, glavni izvršni direktor ClearView Energy Partners, konzultantske tvrtke sa sjedištem u Washingtonu, a tržišta se suočavaju s "izazovom ulaska u vikend ne znajući što će predsjednik reći".
Trump nema zakazanih javnih događaja za petak, ali je već pokazao sklonost pokretanju vojnih udara i drugih važnih najava nakon zatvaranja američkih tržišta i tijekom vikenda. Velik dio Bliskog istoka slavi praznik Eid ovog tjedna.
U svojoj objavi u petak, Trump je ponovio svoje već poznate zahtjeve da Iran nikada ne razvije nuklearno oružje i da se Hormuški tjesnac ponovno otvori bez odštete. Međutim, nije rekao je li Iran na to pristao.
Iranski napad na kuvajtsku zrakoplovnu bazuIranski balistički raketni napad na kuvajtsku zračnu bazu u protekla 24 sata ranio je nekoliko Amerikanaca i teško oštetio dva drona MQ-9 Reaper. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump razmatra sporazum o produljenju krhkog primirja. Kuvajtska protuzračna obrana presrela je raketu Fateh-110, a ostaci su pogodili zračnu bazu Ali Al Salem, rekla je osoba upoznata s napadom, koja je govorila pod uvjetom anonimnosti jer detalji nisu javni. Oko pet osoba, uključujući izvođače radova i aktivno vojno osoblje, zadobilo je lakše ozljede, rekla je ta osoba. Jedan Reaper je uništen, a najmanje jedan je teško oštećen. Jedan dron košta oko 30 milijuna dolara. Američko središnje zapovjedništvo nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar. Napad se dogodio u trenutku kada Sjedinjene Države razmatraju sporazum o produljenju krhkog primirja koje je na snazi od travnja, iako su obje strane izvele napade tijekom tog razdoblja. Rat s Iranom iscrpio je američke zalihe vrijednog streljiva, pri čemu je 14 Amerikanaca ubijeno, a 409 ranjeno, prema najnovijem izvješću Ministarstva obrane. (Gerry Doyle - Bloomberg) |
Objava je samo povećala neizvjesnost oko razgovora posljednjih dana. U četvrtak su američki dužnosnici potvrdili da su pregovarači postigli memorandum o razumijevanju kojim će se produžiti primirje za 60 dana i započeti daljnji pregovori o nuklearnom pitanju, uz Trumpovo odobrenje.
No, samo nekoliko sati nakon te potvrde, ministar financija Scott Bessent odbio je čak i priznati postojanje preliminarnog dogovora s govornice Bijele kuće. Potpredsjednik J.D. Vance kasnije je novinarima rekao da stranke "pregovaraju o nizu točaka u tekstu".
Besant je istaknuo tri "crvene linije" kao preduvjete za bilo kakav dogovor: ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, predaja visoko obogaćenog urana i okončanje nuklearnog programa. Pa ipak, čak i o tim spornim pitanjima, Trump je poslao pomiješane signale o tome hoće li i kako bi mogao napraviti ustupke.
Što se tiče Hormuškog tjesnaca, Trump je prethodno rekao da bi Iran i Sjedinjene Države mogle upravljati prometom kao dio zajedničkog projekta. Ovog tjedna Trump je jasno dao do znanja da nijedna zemlja neće kontrolirati tjesnac, ali da će Sjedinjene Države "bdjeti nad njim". Što se tiče iranskog nuklearnog programa, Trump je rekao da bi prihvatio samo trajno zamrzavanje. Nedavno je, međutim, novinarima rekao da bi 20-godišnje zamrzavanje programa bilo dovoljno.
Iranska strana pregovora također ostaje nejasna. Ranije u petak, iranski državni mediji izvijestili su da memorandum nije finaliziran i da je posljednjih dana izmijenjen. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf rekao je da "nemamo povjerenja u jamstva ili riječi" i da "neće biti akcije dok druga strana ne djeluje".
Trump inzistira da neće biti prisiljen na loš dogovor, iako poriče da rat nije vojni zastoj, kako je dugo upozoravao. Sukob, koji je nazvao "izletom", već je daleko premašio početni vremenski okvir od četiri do šest tjedana koji su u početku najavili dužnosnici administracije.
Trump se suočava s pritiskom da okonča rat jer ankete pokazuju da Amerikanci ne odobravaju sukob, a rastuće cijene plina izazvale su zabrinutost zbog njegove ekonomske agende. U javnosti je predsjednik rekao da ga ne zanima politički pritisak jer nastoji steći pregovaračku prednost u razgovorima s Iranom.
Unatoč svim oprečnim izjavama, postoji opće shvaćanje da će konačnu odluku donijeti samo Trump. "Sve ovisi o tome što predsjednik želi učiniti", rekao je Bessent.
Iz SAD-a nova kritika EuropiAmerički ministar obrane Pete Hegseth pohvalio je stabilan odnos SAD-a s Kinom i saveznicima u Aziji, dok je kritizirao dugogodišnje obrambene partnere u Europi. Govoreći na obrambenom forumu Shangri-La Dialogue u Singapuru u subotu ujutro, Hegseth je rekao da će Trumpova administracija dati prioritet suradnji s "uzornim saveznicima" koji su "najsposobniji, najtrezniji i najspremniji braniti svoje nacionalne interese". "Za one koji vjeruju da mogu nastaviti živjeti od velikodušnosti američkih poreznih obveznika, poslušajte sada: ti su dani prošli", rekao je Hegseth. "Saveznici koji nisu voljni preuzeti svoj dio tereta za našu zajedničku obranu suočit će se s jasnom promjenom u načinu na koji surađujemo." Hegseth je pohvalio zemlje u azijsko-pacifičkoj regiji zbog jačanja vlastitih sposobnosti, navodeći Južnu Koreju kao primjer. Istodobno je kritizirao dugogodišnje partnere u Europi i NATO-u, rekavši da su "pred njima neke velike odluke". Administracija Donalda Trumpa zahtijeva da saveznici diljem svijeta povećaju obrambene izdatke i preuzmu veću odgovornost za vlastitu regionalnu sigurnost. Iako je to gurnulo saveznike NATO-a prema jačoj europskoj kolektivnoj obrani, manje ovisnoj o Sjedinjenim Državama, Washington ostaje aktivan u Aziji i produbljuje vojnu suradnju. (Jen Judson - Bloomberg) |
- U pisanju teksta su pomogli i Courtney McBride, Jennifer A Dlouhy, Skylar Woodhouse, Laure Davison in Dereka Wallbanka - Bloomberg.