Europska unija (EU) ponovno pokušava oživljavanje svoje posrnule industrije poluvodiča putem ažuriranog Zakona o čipovima (Chips Act), što je pothvat za koji se očekuje da će zahtijevati 120 milijardi eura javno-privatnih ulaganja do 2035. godine, prema nacrtu planova u koje je Bloomberg News imao uvid.
Nadolazeći Zakon o čipovima 2.0 usredotočit će se na praktične načine za jačanje lokalne potražnje za čipovima proizvedenim u EU-u, nakon što izvorni zakon iz 2023. godine nije uspio u pokušaju povećanja tržišnog udjela ovog bloka.
Jedan od strateških projekata koji se razmatra jest nova tvornica za proizvodnju poluvodiča vrijedna 30 milijardi eura, namijenjena za poluvodiče za umjetnu inteligenciju i napredne 3-nanometarske čipove, a financirali bi je Europska komisija (EK) kao izvršno tijelo EU-a, pojedine države članice i privatne tvrtke, navodi se u planovima.
Čitaj više
EU planira ukinuti zabranu za kineske čipove koju je uvela prije samo nekoliko tjedana
EU radi na privremenom popuštanju tek uvedenih sankcija za ključne kineske čipove, nakon što su europski proizvođači automobila poslali dramatično upozorenje o hitnoj potrebi za tim dijelovima.
22.05.2026
Problem europskih kompanija nije konkurencija, nego rascjepkano tržište
Dok europski lideri uporno traže krivca u Bruxellesu za zaostajanje za Amerikom, stvarni razlog neuspjeha u stvaranju globalnih poslovnih divova krije se mnogo bliže kući.
21.05.2026
Mistral u protunapadu: Europski odgovor na Mythos
Francuski startup Mistral AI razvija vlastiti model za kibernetičku sigurnost kako bi europskim bankama pružio domaću alternativu moćnom, ali nedostupnom američkom Mythosu.
13.05.2026
Njemačka okreće leđa Francuskoj u AI utrci: Kanađani preuzimaju 90 posto njemačkog AI ponosa
Kanadski premijer Mark Carney očito je veći prijatelj Bruxellesu nego američki predsjednik Donald Trump.
14.05.2026
Komisija također planira povezivati tvrtke iz sektora kao što su telekomunikacije, obrana i automobilska industrija s dobavljačima čipova koji će razvijati tehnologiju prilagođenu njihovim potrebama, stoji u dokumentima.
Planovi bi trebali biti predstavljeni zakonodavcima sljedeći tjedan i još uvijek se mogu promijeniti. Predstavnik Komisije nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
"Dok je početni Zakon o čipovima pretežito bio vođen ponudom, Zakon o čipovima 2.0 stavlja veći naglasak na mjere na strani potražnje", navodi se u prijedlogu.
EU će svoja ulaganja financirati putem postojećih bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor Europa (Horizon Europe) i Digitalna Europa (Digital Europe Programme) do 2028. godine. Buduće financiranje morat će se potvrditi u sljedećem proračunu EU-a, o kojem se još pregovara.
Prvi Zakon o čipovima, predstavljen usred globalne nestašice poluvodiča, imao je za cilj udvostručiti udio EU-a u proizvodnji čipova na 20 posto kroz povećanu potrošnju na istraživanje i razvoj te ublažavanje ograničenja na potrošnju država članica. Taj plan nije ispunio očekivanja, pri čemu je ovaj blok izgubio korak u odnosu na SAD i Aziju u proizvodnji čipova za umjetnu inteligenciju.
Novi je zakon stup strategije tehnološkog suvereniteta EU-a, golemog plana za smanjenje ovisnosti kontinenta o kineskim i američkim tehnologijama ulaganjem u lokalne lidere i davanjem prednosti tehnološkim proizvodima proizvedenim u EU-u, poput čipova ili usluga u oblaku, u odnosu na strane alternative.
Zakon bi omogućio EU-u da nastavi financirati dizajn najsuvremenijih čipova, kao i da smanji određene birokratske procese za projekte povezane s poluvodičima koji se smatraju od kritične važnosti za europski tehnološki ekosustav. Kada ti projekti obuhvaćaju više od jedne države članice, Komisija ih može proglasiti "strateškim projektima", čime se tvrtkama izvan EU-a onemogućuje sudjelovanje, osim ako nisu izričito izuzete.
.webp){kind=icon}
