Posjet glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna Zagrebu 30. siječnja 2026., tijekom kojeg je pohvalio napredak Hrvatske, potvrdio je da je država pred samim vratima te organizacije. Cormann je istaknuo odlične rezultate i snažnu posvećenost Vlade RH, a punopravno članstvo očekuje se tijekom 2026. godine.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) okuplja 38 najrazvijenijih svjetskih ekonomija. Pridruživanje toj "eliti" politički je san koji aktualna Vlada, kao i prethodne, godinama opisuje kao posljednji veliki vanjskopolitički cilj države (nakon NATO-a, EU, eurozone i Schengena). No, dok se politički narativ fokusira na ispunjenje cilja, postavlja se ključno pitanje: je li ulazak u "klub bogatih" kruna dosadašnjih napora ili početak zahtjevnije etape ekonomskih i institucionalnih reformi?
O tome što članstvo stvarno znači za investicije, konkurentnost i budućnost hrvatskog gospodarstva razgovarali smo s konzultantom i financijskim analitičarom Ivicom Žurom te glavnim ekonomistom Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goranom Šaravanjom u emisiji Zoomin na Bloomberg Adria TV.
Čitaj više
Minimalna plaća: ideja koju su ekonomisti kritizirali, a politika prihvatila. Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Minimalna plaća proučava se više od stoljeća zbog utjecaja na ekonomiju i društvo, uključujući siromaštvo, nezaposlenost i kvalitetu života. Danas je zakonski standard u većini svijeta, a protivnici njenog uvođenja povijesno su izgubili "rat".
12.01.2026
OECD upozorava: Globalno gospodarstvo na pragu najslabijeg rasta od pandemije
OECD u svojem najnovijem cjelovitom izvješću predviđa da će globalni rast u 2025. i 2026. godini iznositi 2,9 posto.
03.06.2025
Hrvatskoj blokiran pristup u OECD zbog sukoba EU-a i SAD-a oko carina
Glasovanje o Hrvatskoj odgođeno je, a iz Vlade uvjeravaju da je zastoj tek privremen i da će ulazak ići po planu.
03.03.2025
Donosi li ulazak u OECD još jedan potres na tržištu nekretnina?
Nacrt zakona već je prošao javno savjetovanje bez značajnih primjedbi.
12.12.2024
Cilj je dostižan, ali put nije bez rizika
Prema dostupnim informacijama, Hrvatska je ispunila većinu, odnosno oko 80 posto, tehničkih uvjeta za pristupanje. Ivica Žuro smatra da je članstvo do kraja 2026. godine realan scenarij, a možda i raniji.
"Praktički smo trebali ući već jer je krajem 2024. u saborsku proceduru bio poslan ključni Zakon o vlasništvu i stvarnim pravima. Uz izmjene Zakona o kreditnim institucijama, proces je značajno napredovao i Vlada transparentno komunicira preostale korake", navodi Žuro, dodajući kako se sve kreće prema tome da Hrvatska kraj godine dočeka u statusu punopravne članice.
Goran Šaravanja dijeli optimizam, podsjećajući na posjet glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna Zagrebu. Ističe kako je i njegov "govor tijela" u smislu članstva Hrvatske bio dobar. Ipak, upozorava na potencijalne rizike.
"Svijet je danas daleko zanimljiviji i kompliciraniji nego što je bio kada smo počeli proces. Svih 38 preostalih članica se mora složiti, što u današnjem geopolitičkom okruženju uvijek nosi određeni rizik", kaže Šaravanja. On ističe da je teško izolirati konkretan "OECD efekt" na gospodarstvo već sada, jer su efekti ulaska u eurozonu i Schengen još uvijek snažni. Pristupanje OECD-u vidi kao "šećer na kraju" i logičan slijed koji potvrđuje da se Hrvatska razvija u dobrom smjeru.
Investitori traže više od pečata
Jedna od glavnih teza u javnosti jest da će članstvo u OECD-u biti presudan signal međunarodnim investitorima. Međutim, Žuro smatra da je ključni korak već napravljen. "Jako velik poticaj našem investicijskom imidžu, ne samo kroz rejting, dobili smo pridruživanjem eurozoni. OECD je nadogradnja i potvrda ekonomske politike koja nas vodi u društvo najrazvijenijih", objašnjava. Kao konkretan primjer navodi pojačan interes investitora iz Turske, članice OECD-a i jedne od najvećih svjetskih ekonomija, za ulaganja u hrvatski nautički turizam i hotelijerstvo.
"Olakšano osnivanje poduzeća i ukidanje administrativnih prepreka koje sada postoje za investitore iz trećih zemalja donijet će itekako pozitivne efekte u srednjoročnom razdoblju od tri do pet godina", procjenjuje Žuro.
Na pitanje koji će sektori najviše profitirati, Šaravanja je jasan: izvoznici. "Priključujete se tržištu 38 najbogatijih i najutjecajnijih zemalja svijeta. Ako ste već dovoljno konkurentni za izvoz na tržište EU, ovo je fenomenalna stvar", kaže glavni ekonomist HGK. Uz turizam, kao sektor s velikim potencijalom ističe logistiku, koja je već doživjela procvat ulaskom u Schengen.
S druge strane, pod najvećim pritiskom naći će se standardni sektori koji se već godinama bore s globalnom konkurencijom i preseljenjem proizvodnje u zemlje s jeftinijom radnom snagom.
Jeftiniji kapital i bolna transparentnost
Jedan od najočekivanijih benefita članstva jest snižavanje troška kapitala, kako za državu tako i za poduzeća. "Itekako može, i to je nešto što su sve članice iskusile", tvrdi Žuro, navodeći primjere srednjoeuropskih zemalja koje su nakon pristupanja osjetile ogroman pad cijene kapitala. Hrvatski kreditni rejting u stalnom je porastu od ulaska u eurozonu, a najave pristupanja OECD-u daju mu nove poticaje.
"Sada postajete dio grupacije koja dominira u svjetskim okvirima. Previše je dobrih faktora koji ne bi utjecali na to", kaže Žuro, ali ponavlja ključnu poruku: "Kao i svaki put do sada, stvar je u nama i hoćemo li iskoristiti priliku koja nam se nudi".
Ta prilika sa sobom nosi i obveze, prije svega u pogledu transparentnosti i korporativnog upravljanja. Šaravanja ističe da će OECD standardi donijeti dodatni konkurentski pritisak, osobito na male i srednje tvrtke. Ipak, najveću vrijednost vidi u pristupu kvalitetnoj statistici.
"Hrvatska će se po svim parametrima koje OECD prati moći usporediti s najboljima. Tu se nema gdje sakriti i to stvara pozitivan pritisak da ne izgubimo fokus na reformama", naglašava, dodajući da je prilika za učenje od zemalja poput Japana, Južne Koreje ili Kanade dragocjena.
Obrazovanje i demografija kao ključne reforme
Dok se često govori o reformi pravosuđa ili javnih poduzeća, Šaravanja kao ključno područje u kojem OECD može ubrzati promjene ističe obrazovanje. "Nužno je unaprijediti komunikaciju između obrazovnog sustava i gospodarstvenika kako bi tržište rada generiralo kadar s relevantnim vještinama. Tu prvenstveno mislim na meke vještine: kritičko razmišljanje, preuzimanje odgovornosti, donošenje odluka i spremnost da se stane iza njih", navodi. Drugi veliki izazov je starenje stanovništva, čiji će utjecaj zahtijevati dodatno jačanje fiskalne stabilnosti i prilagodbu mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Dugoročno, članstvo bi moglo, i trebalo, potaknuti promjenu strukture hrvatskog rasta, koji se danas previše oslanja na osobnu potrošnju i turizam. "Naša prava tema je što su naša poduzeća, uključujući i velik dio izvoznika, nisko produktivna i s malom dodanom vrijednošću. To je ono na čemu trebamo raditi", upozorava Žuro. Kao uzor navodi Tursku, koja se, nakon što je postalo jasno da od članstva u EU neće biti ništa, okrenula sebi, diversificirala industriju i postala globalni lider u pojedinim visokotehnološkim sektorima, poput obrambene industrije.
Činjenica da je Hrvatska jedna od rijetkih članica eurozone koja još nije u OECD-u, prema Žuri, nije alarmantna. Smatra da je trinaest godina od ulaska u EU, uzimajući u obzir dugotrajnu ekonomsku krizu koja je Hrvatsku pogodila, realan rok za dostizanje ovog cilja.
Naši sugovornici su složni: ulazak u OECD nije cilj sam po sebi, već moćan alat. On donosi potvrdu kredibiliteta, otvara vrata novim tržištima i investitorima te nudi pristup znanju i iskustvima najuspješnijih. Ipak, bez domaće inicijative, hrabrih reformi i fokusa na podizanje produktivnosti, članstvo bi moglo ostati samo međunarodni pečat kvalitete bez dubinskog učinka na gospodarstvo i životni standard. Kako je Šaravanja zaključio, najveći rizik od svega jest "ne iskoristiti članstvo, odnosno ne činiti ništa".
.webp){kind=icon}
