Donosi li ulazak u OECD još jedan potres na tržištu nekretnina?

Hrvatska širom otvara vrata stranim investitorima. Građani zemalja članica Europske unije već uživaju pravo slobodne kupnje nekretnina, a sada će to pravo biti prošireno na državljane još 21 zemlje izvan EU-a. Ovaj potez mogao bi unijeti novu dinamiku na ionako živahno tržište nekretnina. No pitanje svih pitanja – hoće li rasti cijene?

A ovaj povijesni potez dolazi kao dio prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvjetima članstva u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prema prijedlogu izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stranim državljanima iz svih zemalja članica OECD-a bit će omogućeno stjecanje nekretnina u Hrvatskoj pod jednakim uvjetima kao i domaćim građanima. Ove izmjene uklanjaju složene prepreke iz prošlosti, poput načela uzajamnosti i obvezne suglasnosti ministra pravosuđa, pojednostavljujući cijeli proces.

Nacrt zakona već je prošao javno savjetovanje bez značajnih primjedbi, što nagovješćuje konsenzus o ovom strateškom iskoraku.

Iako značajan, neće značajno utjecati na cijene nekretnina, slažu se nekretninski stručnjaci. Hrvatska je, poručuju, što se tiče stjecanja nekretnine, i dosad bila vrlo liberalizirana.

Više administrativne fleksibilnosti

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i član uprave u agenciji za nekretnine Kastel-Zagreb Dubravko Ranilović smatra kako pristupanje Hrvatske OECD-u neće značajnije promijeniti tržište nekretnina. "Većina članica OECD-a dolazi iz Europske unije, čiji su državljani već odavno izjednačeni s hrvatskim građanima po pitanju stjecanja nekretnina."

Na ovu tvrdnju nadovezuje se Filip Dumbović, direktor konzultantske kompanije za nekretnine Avison Young, koji dodaje kako će liberalizacija pravila za strane državljane izvan EU-a omogućiti jednostavniju kupovinu, ali ističe da je interes iz tih zemalja sada još relativno malen.

Iako su državljani tih zemalja već sada kupovali nekretnine putem tvrtki (SPV), liberalizacija će pojednostaviti proces i potencijalno povećati interes. Dakle vlasnik nekretnine ne može biti državljanin SAD-a, objašnjava Dumbović, ali može biti tvrtka koja je u vlasništvu državljanina SAD-a. S obzirom na to da se većinom radi o nekretninama za turistički najam, naveden način kupnje je relativno povoljan iz porezne perspektive.

Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u istaknuo je kako ulazak u OECD donosi administrativne promjene. "Državljani i pravne osobe iz članica OECD-a više neće trebati suglasnost Ministarstva pravosuđa za stjecanje nekretnina, osim kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu, koje i dalje podliježe ograničenjima", pojasnio je.

Depositphotos

Ranilović pak dodaje kako se nada da će ulazak Hrvatske u OECD prije svega potaknuti investicije u Hrvatskoj, tako da stjecanje nekretnina nije primarno, "već ulaganje u određene djelatnosti poput proizvodnje, turizma i slično, pa će nekretnine služiti samo kao mjesto obavljanja određenih djelatnosti".

Hoće li rasti cijene?

Kao i dosad, stručnjaci očekuju najveći interes u primorskim gradovima i općinama. "U ostalim gradovima može doći do blagog rasta kupnje nekretnina od (...) stranih osoba, no radit će se većinom o strancima koji su se nedavno doselili ili već nekoliko godina žive u Hrvatskoj. To su većinom visokoškolovani strani radnici koji rade u IT sektoru ili novopridošli radnici na zanimanjima niže stručne spreme koji će se bolje snaći u našoj državi te generirati kapital potreban za kupnju nekretnine", smatra Dumbović.

No Ranilović upozorava na nerealna očekivanja vezana za rast cijena. "Mediji često nepotrebno ističu ulazak u OECD kao ključni događaj, što može potaknuti vlasnike na dodatno povećanje ionako nerealnih cijena", smatra Ranilović koji ističe kako gospodarsko stanje u Njemačkoj i drugim velikim europskim državama ima veći utjecaj na tržište nekretnina nego administrativne promjene.

Depositphotos

Prema Operetinoj analizi, ulazak u OECD neće imati značajan utjecaj na cijene nekretnina u priobalju, ali može donijeti pozitivne promjene u segmentu luksuznijih nekretnina, rekao je Vujović.

Dumbović se slaže i dodaje kako Zagreb primjerice ne bi trebao ni osjetiti efekte OECD-a.

Prema zadnjim podacima iz izvješća o tržištu nekretnina, stranci su u 2023. godini činili oko 10 posto svih transakcija u Hrvatskoj, od čega u priobalnim područjima oko 25 posto transakcija stanova ili apartmana. "Ukupan broj transakcija stranaca u 2023. godini je nešto niži u odnosu na 2022. godinu, što možemo pripisati usporavanju ekonomija država odakle kupci dolaze, poput Njemačke, Češke, Austrije", objasnio je Dumbović.

Depositphotos

Glavni utjecaji ove promjene mogli bi se osjetiti u segmentu luksuznih nekretnina i administrativnoj fleksibilnosti, dok ostaje neizvjesno hoće li povećani interes za nekretnine izvan EU-a imati širi gospodarski značaj.

Stručnjaci također naglašavaju da je gospodarska situacija u zemljama iz kojih dolaze strani kupci važniji faktor od administrativnih promjena. Time ulazak Hrvatske u OECD predstavlja korak prema jačanju investicijske klime, ali bez značajnijih posljedica na osnovne tržišne parametre nekretninskog balona.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar