Klimatske promjene itekako su stvarne, ali čini se da borba protiv njih nije

Veliki interes Donalda Trumpa za kupnju Grenlanda uzburkao je geopolitičke odnose, ali i otkrio jednu ružnu istinu – velike svjetske sile su suzbijanju klimatskih promjena oduvijek pristupale s figom u džepu.

Dok smo proteklih godina naivno gledali dirljive govore u Ujedinjenim narodima (UN), svjedočili ratifikaciji Pariškog sporazuma i ubadali se u nos neodvojivim čepovima na plastičnim bocama, iza kulisa se očito vrtjela sasvim suprotna priča. Lideri modernog svijeta ne samo da se nisu iskreno posvetili zaustavljanju globalnog zatopljenja, već su mu se, čini se, potajno radovali jer bi na njemu mogli masno zaraditi.

Trumpovi i Putinovi apetiti

Dolaskom Trumpa na vlast to je postalo očigledno jer novi/stari američki predsjednik nikad nije bio suptilan čovjek. I u svom prvom mandatu pokazivao je zanimanje za prisvajanje Grenlanda, a nakon što je izabran i drugi put agresivnije je krenuo s pritiscima.

Montaža Bloomberg Adria

Otvoreno prijeti sankcijama Danskoj, pod čijom je vlašću Grenland, ako odbiju prodati svoj teritorij. Prije par dana razgovarao je s danskom premijerkom Mette Frederiksen o svojim namjerama, a u 45-minutnom telefonskom razgovoru očito je ostao vjeran svojim tvrdnjama da je spreman ne samo na ekonomsku, već i vojnu prisilu da ostvari svoje ekspanzionističke želje.

Još jedan svjetski lider je samo par dana nakon osvajanja svog prvog predsjedničkog mandata javno iskazao svoj interes za nadmoć na dalekom sjeveru Zemlje. Bio je to Vladimir Putin koji je daleke 2000. godine održao govor na nuklearnom ledolomcu Rossija, poručivši čelnicima tamošnjih brodarskih i energetskih kompanija kako ekonomska budućnost Rusije leži u kontroli prolaza u Arktičkom oceana i razvoju velikih sibirskih naftnih i plinskih polja.

Otkud zanimanje za daleki sjever?

Putin, dakle, već desetljećima sanja o otvaranju subarktičkog morskog puta koji bi prolazio cijelom dužinom ruske sjeverne obale jer bi se time skratilo vrijeme transporta proizvoda iz Kine u Europu i olakšalo izvoz energenata iz sibirskih luka na azijska tržišta.

Vladimir Putin već desetljećima mašta o gospodarskom procvatu istoka Rusije | Bloomberg

Dosad mu je u tome smetala samo jedna "sitnica" – led. Ali on se zbog klimatskih promjena rapidno otapa i raspiruje imperijalnu maštu lidera najvećih svjetskih sila.

Slična priča je i s Grenlandom koji gubi 30 milijuna tona leda po satu, što je daleko više nego što su znanstvenici predviđali. Tako brzo otapanje ukazuje da bi otok mogao potpuno ostati bez ledenog pokrova već za desetak godina.

Dok vojska stručnjaka pokušava procijeniti koliko bi katastrofalan utjecaj toga bio na globalnu klimu, od dizanja razine mora do promjene važnih morskih struja koje bi uništile brojne ekosustave i poremetile vremenske obrasce od zapadne Europe do Sahela, Trump, koji klimatske promjene naziva "velikom prijevarom", šalje svog sina-imenjaka Donalda na Grenland u izvidnicu.

Pogled na kartu otkriva stratešku važnost Grenlanda u utrci za resursima na Sjevernom polu. Žuta linija označava Sjevernomorski put kojem se raduju Rusija i Kina, a crvena linija pokazuje Sjeverozapadni morski prolaz | Google Earth

Junior je na svom putovanju prije desetak dana izjavio kako želi "Grenland ponovno učiniti velikim" pa optužio Dansku da sprječava svoj samoupravni teritorij u razvoju "velikih prirodnih resursa koje imaju, bilo da je to ugljen, bilo uranij, bilo da se radi o drugim rijetkim mineralima, bilo o zlatu ili dijamantima".

I doista, Grenland je iznimno bogat nalazištima nafte, minerala i rijetkih zemnih metala o kojima danas ovise brojne industrije, od proizvodnje električnih automobila i vjetroturbina do proizvođača moderne vojne opreme.

Grenlandski resursi privlače sve više pažnje svjetskih velesila | Depositphotos

Posebno je zanimljiva intruzija Ilimaussaq, geološka formacija stara 1,2 milijarde godina s jedinstvenim mineralnom sastavom. Kako piše The Economist, "od 50 najpoželjnijih svjetskih sirovina u Ilimaussaqu ih ima čak 30, a ako se u obzir uzmu i nalazišta na istočnom dijelu otoka, Grenland ima rezerve čak 43 od 50 važnih minerala koje trenutno globalno isporučuje Kina".

Utrka SAD-a, Rusije i Kine

Upravo su Kina i Rusija trn u Trumpovom oku, ne samo po pitanju ekonomije, već i sigurnosti.

"Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti. Imate ondje kineske brodove posvuda. Imate ruske brodove posvuda. Ne možemo to dopustiti."

Valja podsjetiti kako Amerikanci imaju vojnu bazu na Grenlandu još od Drugog svjetskog rata. Smještena je u Pituffiku i najsjevernija je ispostava američkih oružanih snaga, opremljena sustavom za upozorenje na raketni napad.

Kinezi pak kuju planove za "Polarni put svile" koji će povezivati ​​njihove luke s Europom i svijetom sjevernom plovnom rutom. Putin je lani posjetio Kinu i pozvao na ulaganja u Sjeverni morski put. Kineske energetske tvrtke su se odazvale i preuzele velike udjele u sibirskim plinskim projektima i investirale u razvoj lučke infrastrukture.

Xi Jinping također s naklonošću gleda na otapanje ledenog pokrova oko Sjevernog pola | Bloomberg

Kinezi su također iskazali interes za eksploataciju grenlandskih resursa, ali kako je to preblizu američkom dvorištu, nisu ostvarili veliki napredak po tom pitanju.

Panamski kanal

Zanimljivo je da je Trump uz Grenland bacio oko na još jedan ekonomski važan dio svijeta, ali tu mu klima nikako ne ide na ruku. Naime, klimatske promjene koje otapaju led na Arktiku također uzrokuju velike suše u Panami. Zbog njih je značajno pala razina vode u umjetnom jezeru Gatún, koje vodom opskrbljuje svjetsku ekonomsku žilu kucavicu – Panamski kanal – što je otežalo promet tjesnacem. Lani je brodski promet kroz kanal pao za gotovo trećinu.

Klimatske promjene remete promet Panamskim kanalom | Depositphotos

Podsjećamo, SAD je upravljanje kanalom predao Panami ugovorom iz 1999., ali Trump želi opet stavit šape na taj globalno važan tjesnac. Još od prosinca priča o nepoštenim uvjetima za američke brodove, optužuje tamošnje vlasti da kanalom upravlja Kina i poručuje kako će SAD tražiti da mu se vrati Panamski kanal "u cijelosti i bez pitanja".

Bit će sve gore

Zaustavljanje klimatskih promjena zahtijeva suradnju cijelog svijeta. To smo pokušali dogovoriti Pariškim sporazumom, ali čini se da povratak imperijalizma i militarizma ubija svaku nadu da ćemo globalnom sinergijom zaustaviti ono što smo pokrenuli.

Sat nemilosrdno otkucava, a umjesto da ga nastojimo zaustaviti, ili barem usporiti, čini se da svjetski lideri idu u suprotnom smjeru. Kratkovidnom utrkom za resursima i strateškom nadmoći dugoročno će pucati u stopalo cijelom čovječanstvu.

Sve čemu se možemo nadati jest da taj pucanj na kraju ne bude puno fatalniji, ali trenutno je jako malo razloga za optimizam.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar