Hoće li 2026. biti godina velikog valutnog zaokreta u korist kineskog juana?

"Možete zaraditi puno više novca sa slabijim dolarom", rekao je američki predsjednik Donald Trump. Kada je dolar jak, "ne možete se baviti turizmom, ne možete prodavati traktore, ne možete prodavati kamione, ne možete prodavati ništa."

Uspjeh dolara od početka njegovog drugog mandata pokazuje da je Trump dosljedno provodio svoja zapažanja u praksi. Dok je dolar još početkom 2025. dominirao na krilima mantre o "duljem razdoblju viših kamatnih stopa" (higher for longer), njegova se snaga u posljednjih dvanaest mjeseci istopila; indeks dolara DXY, koji mjeri vrijednost u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je s približno 106 bodova u veljači prošle godine na 97,9 bodova.

Iako je slabljenje dolara najočitije u usporedbi s eurom, njegovo slabljenje je primjetno i u usporedbi s kineskim juanom, odnosno renminbijem. Tečaj je pao s oko 7,29 juana prema dolaru na 6,90 u istom razdoblju, što znači da je dolar izgubio oko 5,2 posto svoje vrijednosti u odnosu na juan.

Iako do sada nije bilo većih padova, Goldman Sachs tvrdi da je jačanje juana u odnosu na dolar veliki, nepredvidivi događaj koji bi mogao obilježiti 2026. godinu. Banka je kinesku valutu nazvala jednim od "najprivlačnijih" poslova godine i rekla da je juan podcijenjen u usporedbi s modelima koji predviđaju optimalni tečaj potreban za održavanje temelja gospodarstva zemlje.

Juan se tako približava svom prvom godišnjem rastu od 2021. godine, kojem, osim slabog dolara, doprinose i priljevi kapitala u kineske dionice te napori za njegovu internacionalizaciju. Potonje je ujedno i službena namjera središnje vlade, prema prvim javnim komentarima kineskog predsjednika.

Kineske ambicije

Slabljenje dolara i jačanje juana također odražavaju dva različita pogleda na funkciju i važnost financijskog sustava. Dok Trump jeftin dolar vidi kao alat za poticanje izvoza i time revitalizaciju američke industrije, Kina juan vidi kao odraz svoje financijske snage i podrške realnom gospodarstvu.

Xi Jinping je, zapravo, ranije ovog mjeseca javno iznio svoju definiciju financijskog sustava u časopisu Qiushi. Rekao je da je kinesko financijsko tržište veliko, ali mu nedostaje moći, ali je također naglasio da se ono (za razliku od SAD-a) mora usredotočiti na služenje narodu. "Financijski put koji vodi Komunistička partija Kine trebao bi na kraju koristiti narodu. Mora se razlikovati od financijskih sustava drugih zemalja koje su orijentirane na služenje kapitalu ili manjini bogatih", napisao je Xi.

Naglasio je da financijska tržišta moraju održati svoju osnovnu funkciju služenja i promicanja "visokokvalitetnih razvojnih snaga" u realnom gospodarstvu. Objava planova kineskog vodstva za financijski sustav nije slučajna, jer u napetoj geopolitičkoj situaciji, potaknutoj nepredvidivim potezima Trumpove trgovinske politike, zemlja se pokušava zaštititi od negativnih posljedica američkih carina s jedne strane, a s druge privući više stranog kapitala pokušavajući prikazati Kinu i njezin financijski sustav kao predvidljive, transparentne, stabilne i otporne.

Xijev plan za preuzimanje inicijative temelji se na natjecanju s dolarom i njegovoj zamjeni juanom u međunarodnoj trgovini. Rekao je da zemlja mora izgraditi "jaku valutu" koja bi se mogla "široko koristiti u međunarodnoj trgovini, investicijama i deviznim tržištima, čime bi se postigao status rezervne valute".

Zaštita od dolara je zaštita od Trumpa

Slab dolar, pokušaji utjecaja na promjene u provedbi monetarne politike kroz promjene u vodstvu američkih Federalnih rezervi te geopolitičke i trgovinske napetosti prisiljavaju središnje banke diljem svijeta da razmotre svoju izloženost dolarskoj imovini.

Kina i druge zemlje globalnog juga ne prate ukrajinski rat pomno samo kako bi proučavale odgovor zapadnih saveznika predvođenih SAD-om, već ga vide kao širi laboratorij – također iz perspektive (zlo)upotrebe dolara kao sredstva prisile. Slične zabrinutosti izaziva i Trumpova agresivna trgovinska politika s povećanjem carina i prijetnjama za postizanje niza geopolitičkih i geoekonomskih ciljeva Bijele kuće.

"Sposobnost američke vlade da regulira cirkulaciju dolara u globalnom financijskom sustavu i njezin dominantan položaj u međunarodnim transakcijama znači da Washington može učinkovito provoditi sankcije. U konačnici, svaka institucija ili zemlja koja odbije poštivati ​​sankcije Washingtona naći će se u situaciji u kojoj neće moći dobiti dolare potrebne za trgovinu. Takvu situaciju nazivamo 'prekomjernom privilegijom'", objašnjava politolog Alexander Purton.

Štoviše, dominacija dolara čini ga učinkovitim načinom smanjenja konkurentnosti kineskog izvoza i smanjenja američkog trgovinskog deficita, nešto što Trump dugo traži. Nije slučajno da je juan postao druga najčešće korištena valuta u međunarodnoj trgovini od ruske invazije 2022. godine.

Vojne sankcije gurnule su Rusiju prema juanu, koji već služi kao tercijarna rezervna valuta, jer se njegova upotreba širi čak i u zemljama koje žele diverzificirati. "Pokušaji Kremlja da zamijeni dolar juanom doveli su Rusiju u dilemu, jer joj nedostaju alternativne valute potrebne za daljnje transakcije. Indija teži dedolarizaciji rupijom, što ograničava juan, posebno među indijskim trgovinskim partnerima. Glavni trgovinski partneri Južne Afrike su zemlje G7, a glavni izvoz su sirovine. To su čimbenici koji ograničavaju sposobnost Pretorije da provodi transakcije u valuti koja nije dolar", opisuje Purton izazove zemalja koje žele zamijeniti dominantni dolar, koristeći primjer skupine BRICS.

Međutim, za razliku od dolara, kineska valuta i dalje igra vrlo ograničenu ulogu u nacionalnim rezervama. „Svatko tko je barem malo upoznat s primarnom ulogom dolara svjestan je da on igra izuzetno važnu ulogu u međunarodnim transakcijama“, naglašava ekonomist i predavač na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Mitja Kovač.

U trećem tromjesečju 2025. dolar je činio oko 57 posto globalnih rezervi, što je manje od 71 posto u 2000., a euro oko 20 posto, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda. Što je i dalje znatno više u usporedbi s juanom, koji je sa samo 1,93 posto bio na šestom mjestu među svim svjetskim valutama.

"Znatno više od polovice (56 posto prema posljednjem brojanju) deviznih rezervi koje drže globalne središnje banke čine američke državne obveznice i druga dolarska imovina. Dolar čini sličan udio u prekograničnoj trgovini, međunarodnim bankovnim kreditima i izdavanju obveznica", ocrtava Kovač središnju ulogu dolara, unatoč svim izazovima s kojima se suočava tijekom Trumpovog mandata.

Kina se sama sebi miješa u put

Unatoč naporima da se dedolarizira i koristi juan kao rezervna valuta, najveća prepreka postizanju ambicioznih ciljeva je ekonomska politika kineskog vodstva, koja je ograničena razvojnom politikom usmjerenom na industrijalizaciju, te zabrinutostima za nacionalnu sigurnost.

 

Otvoreni kapitalni račun i konvertibilnost valuta stoga su najveće brige globalnih investitora i središnjih banaka u jačanju uloge juana. Tome treba dodati i negativne učinke kineskog izvoznog modela, koji je posljedica, s jedne strane, Trumpovog zatvaranja američkog tržišta visokim carinama na kinesku robu, a s druge strane, njegovih viška proizvodnih kapaciteta. Tijekom trgovinskog rata, kineski trgovinski partneri više su puta pozivali Peking da podrži tečaj i poveća vrijednost valute, za koju tvrde da je podcijenjena. Goldman Sachs u svom izvješću napominje da je juan podcijenjen za čak 25 posto.

Jeftiniji juan pomaže kineskim tvrtkama koje se, uz američke carine, suočavaju s ograničenom potrošnjom, deflacijom i jačanjem tzv. involucije na domaćem tržištu. Što je, ironično, posljedica podcijenjenog juana, upozorava MMF. U tom smislu, indikativno je da je Kina prošle godine zabilježila svoj najveći trgovinski suficit ikad s više od 1,2 bilijuna dolara, što je mač s dvije oštrice. "Iz kineske perspektive, slabljenje juana koristilo bi izvoznicima pogođenim američkim tarifama. Dok slabljenje valute ne može joj puno pomoći u trgovinskim odnosima sa SAD-om, može pomoći Kini da poboljša trgovinske odnose s drugim trgovinskim partnerima, budući da slabija valuta znači konkurentniji proizvod", sažela je stav iz Pekinga na vrhuncu trgovinskog rata prošle godine analitičarka Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić.

Iako je jeftin dolar prošle godine izazvao porast kupnje američke imovine, suprotno upozorenjima o 'Prodaj Ameriku', Kina smanjuje svoju izloženost američkim dionicama zbog rastućih napetosti između dviju zemalja.

Iako podaci američkog Ministarstva financija pokazuju da su strani investitori prošle godine kupili američke obveznice u vrijednosti od 1,55 bilijuna dolara (u odnosu na 1,18 bilijuna dolara godinu prije), Kina je pala na treće mjesto među najvećim stranim imateljima, prema Bloombergu. Kina je prošle godine prodala američke obveznice u vrijednosti od 208,6 milijardi dolara, čime je njezin udio dosegao 683,5 milijardi dolara, što je najniža razina od 2008. godine. "Smanjenje izloženosti može biti dio kineske geopolitičke strategije smanjenja ovisnosti o SAD-u, posebno o Trumpovoj administraciji koja zagovara više carine", rekao je upravitelj imovine Matej Mazi iz NLB Skladov. Dodao je da Kina traži veću neovisnost od dolara i američkih obveznica, što vjerojatno želi ojačati korištenje juana u međunarodnoj trgovini.

Paradoksalno, to najjasnije pokazuje Kina, jer njezine banke i dalje koriste dolare za prekogranične kredite. Uostalom, većina Xijevih globalnih kredita za projekt Pojas i put denominirana je u dolarima. Međutim, trend se polako okreće, s ukupnim iznosom kredita u dolarima od 375 milijardi dolara do kraja studenog 2025., što je pad s 587 milijardi dolara u 2022. U međuvremenu, krediti u juanima ostali su otprilike nepromijenjeni na 357 milijardi dolara, izvještava Financial Times.

"Nisam gatar i nemam čarobni štapić za predviđanje buduće snage juana, ali unatoč nedavnim previranjima uzrokovanim Trumpovim intervencijama i njegovim transakcijskim pristupom, ne bih otpisao američki dolar", kaže Kovač.