Kineski fondovi navalili na zlato i obranili granicu od 4000 dolara

Kineski institucionalni ulagači proteklih su tjedana navalili na kupnju zlata, pomažući u zaustavljanju pada tog plemenitog metala i održavanju cijena iznad ključne granice od 4000 dolara po unci.

ETF-ovi u Kini koji imaju pokriće u zlatu zabilježili su 14 uzastopnih dana priljeva kapitala zaključno s ponedjeljkom, što je najduži takav niz od ožujka, prema izračunima Bloomberga. To ukazuje na zaokret u raspoloženju na najvećem svjetskom tržištu poluga, nakon što je rat na Bliskom istoku potaknuo dugotrajno razdoblje odliva kapitala i pada cijena.

"Interes institucionalnih ulagača porastao je otkako je zlato palo na razinu od oko 4000 dolara", rekao je Steve Zhou, analitičar u tvrtki Huaan Fund Management Co., koja upravlja najvećim zlatnim ETF-om u zemlji. Rasprodaja na kineskim tržištima dionica pomogla je u poticanju novih priljeva, dodao je.

Zlato je izgubilo više od četvrtine vrijednosti u odnosu na rekordnu razinu s početka ove godine, jer je sukob s Iranom raspirio strahove od inflacije i povećao oklade na podizanje kamatnih stopa, što stvara nepovoljan vjetar u leđa plemenitim metalima koji ne nose prinos. Međutim, cijene su upravo zabilježile svoj prvi mjesečni rast od veljače te su se tijekom srpnja samo nekoliko puta spustile ispod 4000 dolara.

U Kini je nedavna volatilnost na tržištima dionica potaknula interes za drugom imovinom. Tehnološke dionice su potonule jer su ulagači postali oprezni zbog relativno visokih valuacija i prenapučenih pozicija u tvrtkama povezanim s umjetnom inteligencijom. Referentni indeks CSI 300 pao je u srpnju za gotovo osam posto, čime je prekinut tromjesečni niz rasta.

"Aktivnost fondova koji koriste financijsku polugu u tehnološkom sektoru povećala je volatilnost tržišta, pa bi neki fondovi umjesto toga mogli potražiti nove realokacije s boljom granicom sigurnosti", rekao je Zhou iz tvrtke Huaan. "To bi zlato moglo vratiti u fokus institucionalnih ulagača."

Postoje i znakovi snage na fizičkom tržištu. Cijene na Šangajskoj burzi zlata bilježe skromnu premiju u usporedbi s globalnim mjerilom u Londonu, što znači da je bankama jeftinije nabavljati metal u inozemstvu.

"Naše su zalihe prilično brzo rasprodane, što je neubičajeno", rekao je Bernard Sin, regionalni direktor za širu Kinu u trgovcu i prerađivaču MKS PAMP SA. Tvrtka je primila mnogo upita od domaćih banaka koje opslužuju Međunarodnu burzu u Šangaju, platformu putem koje mogu uvoziti zlatne poluge.

Dakako, oporavak potražnje u Kini za sada je još uvijek skroman i možda neće biti dovoljan da pogura cijene prema gore, navodi Sin iz MKS PAMP SA. "Još nismo vidjeli paničnu kupnju", rekao je.

Iz minute u minutu

Kina je osigurala najveću količinu američke soje dosad ove godine, što se nadovezuje na niz kupnji koje je ta azijska zemlja realizirala posljednjih tjedana.

Bakar pritiče u SAD najbržom stopom u posljednjih najmanje 12 godina dok se trgovci pozicioniraju uoči odluke predsjednika Donalda Trumpa o carinama na uvoz rafiniranog metala.

Odustajanje tvrtke Zijin Gold International Co. od 3,9 milijardi dolara vrijednog preuzimanja kanadske tvrtke Allied Gold Corp. dosad je najjasniji pokazatelj da kineski dužnosnici mijenjaju smjer kada je riječ o inozemnim ulaganjima u rudarstvo.

Ako se poremećaj u opskrbi naftom s Bliskog istoka nastavi, Kina će vjerojatno nastaviti pomagati u stabilizaciji tržišta s obzirom na to da joj visoke zalihe sirove nafte to omogućuju, navodi Goldman Sachs Group.