Sumorne vijesti o klimi ne prestaju puniti naslovnice već godinu dana. U ožujku je Svjetska meteorološka organizacija objavila da je 2023. najtoplija godina otkad postoje mjerenja, a u studenome je upozorila na još intenzivnije vrućine u nadolazećih 12 mjeseci. Donald Trump ponovno je pobijedio na izborima u SAD-u i obećao snažniju proizvodnju nafte te ukidanje potpore čistoj energiji. Istodobno, uzbuđenje oko energetski zahtjevne umjetne inteligencije potiče energetske tvrtke da uspore zatvaranje postrojenja na fosilna goriva, jer očekuju nagli rast potražnje podatkovnih centara.
Kao da to nije dovoljno loše, neki od najzabrinjavajućih trendova i dalje prolaze ispod radara. Donosimo tri dodatna problema iz 2024. koja su uglavnom izostala iz medija, a mogla bi vas itekako zabrinuti.
Sušno razdoblje za hidroelektrane
Ljudi često raspravljaju o problemima nuklearne energije i rastu energije vjetra ili sunca, ali prečesto zaboravljaju najveći izvor čiste energije - hidroelektrane. Takav propust ozbiljno zabrinjava, jer su hidroelektrane trenutno u iznimno teškom razdoblju. Već pet godina ne bilježe rast proizvodnje, a u mjestima gdje su najpotrebnije, problemi se još očitiji.
Proizvodnja električne energije iz brana u SAD-u pala je za otprilike petinu od svog vrhunca 2017. godine. U Kini je manjak kasnoljetne kiše u slivu rijeke Yangtze spustio proizvodnju na razinu nalik suši, pa su termoelektrane na ugljen u rujnu morale pojačati rad kako bi pokrile manjak. Brazil je istodobno prisiljen uvoziti rekordne količine ugljena, jer brane koje čine glavninu njegove elektroenergetske mreže ne proizvode dovoljno energije.
Bloomberg
Hidroelektrane ovise o godišnjim dobima, pa nekoliko vlažnijih godina može preokrenuti ovaj trend. Ipak, trajni pad proizvodnje mogao bi ukazivati na još ozbiljniju prijetnju: klimatske promjene, koje bi obnovljivi izvori trebali ublažiti, suše redoviti dotok poplavne vode, nužne za ključnu ulogu hidroelektrana u energetskoj tranziciji.
Šumska goriva
Ako ste dosad palmino ulje povezivali uglavnom s prijetnjom za orangutane i njegovom primjenom u kozmetici i čokoladi, možda će vas iznenaditi vijest da četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu planira zamijeniti polovicu korištenog dizela biogorivima. Na prvi pogled, to zvuči prilično dobro, zar ne?
Ne tako brzo. Indonezijska vlada proteklog je desetljeća najviše utjecala na potražnju uvodeći sve veće udjele biodizela u cestovnim vozilima. Trenutni 35-postotni udio u gorivu raste na 50 posto do 2028. godine, u skladu s jednom od ključnih politika novog predsjednika Prabowa Subianta nakon njegove pobjede na izborima u veljači. Ni proizvođači palmina ulja ne vjeruju da mogu zadovoljiti toliku potražnju (skok s 11 na 18 milijuna metričkih tona), jer rade na pretežno starim plantažama.
Istraživanje iz kolovoza pokazuje da taj plan uključuje krčenje dodatnih 5,3 milijuna hektara šuma do 2042. godine, što je područje oko 25 posto veće od Danske. Pretjerana ovisnost o mješavinama biogoriva također umanjuje vladine poticaje za elektrificirani i javni prijevoz.
Ugljen se vraća u Indiju
Godinama je izgledalo kao da ugljen nema svijetlu budućnost u indijskoj elektroenergetskoj mreži. Energetske su tvrtke početkom 2010-ih izgradile previše elektrana, pa je zemlja ostala s velikom zalihom neiskorištenih i neisplativih termoelektrana. Jeftinija energija sunca i vjetra te mlak gospodarski rast nakratko su stvorili dojam da će fosilna goriva uskoro pasti u drugi plan.
Bloomberg
Trenutačno to ne izgleda tako. Kineska potražnja jedva raste, a SAD i Europa bilježe pad, pa je Indija jedino mjesto na svijetu koje ove godine značajno povećava potrošnju ugljena. Elektrane rade punom parom već gotovo dvije godine i ponovno ostvaruju dobit. Proizvođači su posljednjih godina smanjili kapacitete za proizvodnju iz krutih goriva, ali ih sada postepeno vraćaju. Državna tvrtka Coal India planira uložiti osam milijardi dolara u nove elektrane, a vlada obećava povećati kapacitete za trećinu do 2032. godine.
Ako aktualni rast obnovljivih izvora energije ne zaustavi te planove, Indija će još snažnije uvesti ugljen u svoju elektroenergetsku mrežu.
.webp){kind=icon}
